vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ta za posvećeni života i Zajednica za apostolski<br />
život.<br />
Kada govorimo o sveučilištima i fakultetima,<br />
treba podrazumijevati sve druge katoličke institucije<br />
za višu naobrazbu.<br />
Kanonsko zakonodavstvo - kao uostalom i<br />
Sabor (usp. Gravissimum educationis, br. 10-11)<br />
- razlikuje između: sveučilišta i crkvenih fakulteta<br />
te katoličkih sveučilišta i fakulteta.<br />
- Crkvena sveučilišta i fakulteti su "oni koji se<br />
posebno bave kršćanskom objavom i onim disciplinama<br />
koje su s njome povezane, te koje se<br />
stoga strože povezuju s njezinom misijom evangeliziranja"<br />
(SapCh, proemio III, cpv. 1).<br />
- Katolička sveučilišta i fakulteti, naprotiv,<br />
proučavaju i poučavaju iste discipline kao i druga<br />
sveučilišta, bilo državna bilo privatna, poput<br />
medicine, diplomacije itd., nastojeći osvjetljavati<br />
ljudske spoznaje svjetlom evanđelja. Svaka od ove<br />
dvije vrste instituta za viši studij ravna se vlastitim<br />
propisima. Za crkvena sveučilišta i fakultete<br />
temeljni dokument je Apostolska konstitucija<br />
Ivana Pavla II. Sapientia christiana (SapCh), od<br />
15. travnja 197 9., zajedno s Ordinationes, ili normama<br />
za primjenu, od Kongregacije za katolički<br />
odgoj, od 29. travnja 1979., dok je za katolička<br />
sveučilišta glavni dokument apostolska konstitucija<br />
Ivana Pavla II. Ex corde Ecclesiae, od 15. kolovoza<br />
199 0.<br />
b. Danas neću govoriti o katoličkim sveučilištima<br />
i fakultetima nego samo o crkvenim. Prethodno<br />
želim iznijeti tri napomene:<br />
1) Spomenuta Apostolska konstitucija Sapientia<br />
christiana ne govori samo o teološkim fakultetima,<br />
nego o fakultetima za filozofiju, crkvenu<br />
povijest, katoličku pedagogiju itd. Ako nas danas<br />
ovdje posebno interesiraju teološki fakulteti -<br />
ukoliko je vaš fakultet ovdje u Sarajevu jedan od<br />
takvih, te ukoliko je glavna zadaća takvih fakulteta<br />
upravo omogućavati teološku formaciju onih<br />
koji se spremaju na svećeništvo - moje primjedbe<br />
neće se po sebi odnositi na takve fakultete, nego<br />
će se po sebi odnositi na sve crkvene fakultete.<br />
2) Rijetka su crkvena sveučilišta, to jest ona na<br />
kojima postoje samo crkveni fakulteti (a potrebna<br />
su barem četiri crkvena fakulteta da bi se moglo<br />
osnovati jedno crkveno sveučilište): sedam u<br />
Rimu (Gregorianum, Lateranum, Urbanianum,<br />
Angelicum, Salesianum, Santa Croce, Antonianum),<br />
jedno u Poljskoj (u Krakovu) i jedno u<br />
Španjolskoj (Madrid). Naprotiv, crkveni fakulteti<br />
razasuti su po svim dijelovima svijeta.<br />
Dokumenti Svete Stolice<br />
3) Crkveni fakulteti mogu postojati kao neovisni,<br />
ili pridruženi katoličkom sveučilištu ili pak<br />
nekom drugom sveučilištu (državnom ili privatnom).<br />
U svakom od ovih slučajeva takav fakultet<br />
treba ipak držati norme propisane konstitucijom<br />
Sapientia christiana i njezinim Ordinationes.<br />
Prema ovim odredbama, veoma su važne zadaće<br />
Kongregacije u odnosu na crkvena sveučilišta<br />
i fakultete. Dakle:<br />
a) Oni mogu biti osnovani samo ako ih Kongregacija<br />
uzdiže ili odobrava (glede istočnih Crkava<br />
usporedi specifičnu odredbu u kan. 649 Zakonika<br />
istočnih crkava); b) Podjeljuju akademske graduse<br />
ovlašću Svete Stolice; c) Prema tome, nikakvo sveučilište<br />
ili fakultet, koji nije uzdignut ili odobren<br />
od Kongregacije, ne može validno dodjeljivati akademske<br />
graduse s kanonskim učincima u Crkvi;<br />
d) pojedina crkvena sveučilišta i fakulteti trebaju<br />
imati vlastite statute i programe studija odobrene<br />
od Kongregacije; e) Kongregacija imenuje njihovo<br />
vrhovno vodstvo f); Rektor ili predstojnik bivaju<br />
imenovani, ili barem potvrđeni od Kongregacije;<br />
g) svi predavači, prije nego što im bude uručeno<br />
stabilno imenovanje redovitih profesora ili budu<br />
promaknuti u viši stupanj predavanja, ili u obadva<br />
slučaja, u skladu sa statutima, trebaju dobiti od<br />
Kongregacije "nihil obstat".<br />
Kongregacija treba izdati dekret nekom crkvenom<br />
fakultetu za eventualne afilijacije (za<br />
dodjelu bakaleureata), pridruživanja (za dodjelu<br />
licencijata) i inkorporacije (također za postizanje<br />
doktorata) kod Instituta za dijecezanske teološke<br />
studije ili redovničkih instituta (radi se prvenstveno<br />
o bogoslovnim sjemeništima). Kako bi se<br />
pojednostavile pojedine aktivnosti, Kongregacija<br />
je objavila dokument Notioaffiliationistheologicae<br />
s odgovarajućim Normama (1. kolovoza 1985.),<br />
također i NormaedeInstitutitheologiciaggregatione<br />
(23. lipnja 1993.).<br />
Jedan drugi zadatak Kongregacije odnosi se na<br />
Visoke institute za religijske znanosti, o kojima<br />
govori kan. 821 Kodeksa crkvenog prava. Oni,<br />
ako žele biti na akademskoj razini, trebaju biti<br />
sponzorirani od strane nekog teološkog fakulteta.<br />
Glede ovoga pitanja Kongregacija je objavila 28.<br />
lipnja 2008. Instrukciju o Institutima za religijske<br />
znanosti, koja mijenja prethodne norme. Kada su<br />
provjereni svi uvjeti, Kongregaciji ostaje odobriti<br />
statute i program tih Instituta te izdati odgovarajući<br />
Dekret o osnutku.<br />
Želio bih nadalje naglasiti da različiti već spomenuti<br />
dokumenti koji se odnose na bogoslovna<br />
Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011. | 271
Change language