vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

More documents

Recommendations

Info

Dokumenti Svete Stolice općeprihvaćeno. Ako se priroda - prema riječima Hansa Kelsena - promatra kao "skup objektivnih podataka, međusobno povezanih kao uzroci i posljedice", onda se iz toga zaista ne mogu izvesti nikakve etičke upute. 4 Pozitivističko poimanje prirode, koje prirodu shvaća samo u funkcionalnom smislu, kako je tumače prirodne znanosti, ne može proizvesti nikakve mostove prema etici i pravu, nego ponovno izaziva samo funkcionalne odgovore. Isto vrijedi i za um u pozitivističkom poimanju, koje se naširoko smatra jedinim znanstvenim pogledom. Po njemu, ono što se ne može provjeriti ili patvoriti, ne pripada carstvu uma u užem smislu. Stoga se etika i religija uvrštavaju u područje subjektivnoga i izlaze izvan područja uma u strogom smislu riječi. Ondje gdje je pozitivistički um jedini autoritet - a to je bez daljnjega slučaj u našoj javnoj svijesti - tu su opozvani klasični izvori spoznaje etike i prava. To je dramatično stanje, koje se tiče svih, i o kojem je nužna javna rasprava; neodgodivo pozvati na nju, bitna je svrha ovoga govora. Pozitivističko poimanje prirode i uma, pozitivistički pogled na svijet u cjelini, veličanstven je dio ljudske spoznaje i ljudske moći, kojega se nikada ne smijemo odreći. Ali on sam u svojoj cjelokupnosti nije kultura koja je odgovarajuća i dostatna svoj širini ljudskoga postojanja. Ondje gdje pozitivistički um smatra sebe jedinom dostatnom kulturom progoneći sve druge kulturalne stvarnosti na status subkulture, tu se umanjuje čovjek, štoviše prijeti se njegovoj čovječnosti. Govorim ovo upravo imajući pred očima Europu, gdje široki krugovi pokušavaju priznati samo pozitivizam kao zajedničku kulturu i zajednički temelj za oblikovanje prava, svodeći sva druga mišljenja i vrijednosti naše kulture na status subkulture; time se Europu, u odnosu na druge kulture u svijetu, pomiče u stanje beskulturnosti, te se tako izazivaju ekstremističke i radikalne struje. U svojoj samoproglašenoj isključivosti, pozitivistički um, koji ne primjećuje ništa izvan funkcionalnosti, podsjeća na betonski bunker, bez prozora, u kojem sami sebi osiguravamo klimu i svjetlo, ne želeći primiti ni jedno ni drugo iz širokoga Božjeg svijeta. A ipak pri tome ne možemo se zavaravati da čak i u ovom samostvorenom svijetu, potiho zahvaćamo iz Božjih "zaliha", kako bismo ih preoblikovali u svoje proizvode. Prozo- 4 Waldstein, nav. dj., str. 15-21. 264 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2011. ri trebaju biti ponovno široko otvoreni, moramo ponovno vidjeti širinu svijeta, nebo i zemlju, i naučiti sve to ispravno iskorištavati. Ali kako to postići? Kako pronaći put u širinu, u cjelinu? Kako um može ponovno otkriti svoju veličinu, a da ne sklizne u iracionalnost? Kako se priroda može ponovno pojaviti sa svojom pravom dubinom, sa svojim zahtjevima, i sa svojim uputama? Prisjećam se jednoga događaja u nedavnoj političkoj povijesti, u nadi da ne ću biti previše pogrješno shvaćen, niti uzrokovati previše jednostranih polemika. Rekao bih da je nastup ekološkoga pokreta u njemačkoj politici, od sedamdesetih godina, iako nije širom otvorio prozor, ipak bio i nastavlja biti vapaj za čistim zrakom, koji se ne smije prečuti ili gurnuti u stranu, samo zato što se u njemu nalazi previše iracionalnoga. Mladi su ljudi postali svjesni da nešto u našem odnosu s prirodom nije u redu. Da materija nije samo sirovina za naš rad, nego da zemlja ima svoju dostojnost i da moramo slijediti njezine upute. Sasvim je jasno, da ovdje ne radim promidžbu za bilo koju političku stranku - ništa mi nije dalje od toga. Ako nešto nije u redu u našem odnosu sa stvarnošću, onda svi moramo ozbiljno razmisliti o svemu, i svi smo upućeni na pitanje o temeljima naše kulture. Dopustite mi, molim vas, da još kratko zastanem na ovoj točki. Značenje ekologije već je neupitno. Moramo slušati govor prirode i primjereno odgovoriti. Htio bih ipak snažno naglasiti jednu točku, koja je - kako mi se čini - još uvijek zapostavljena: Postoji također i ekologija čovjeka. Čovjek također ima prirodu, narav, koju mora poštovati i kojom ne može manipulirati po svojoj volji. Čovjek nije tek samostvarajuća sloboda. Čovjek ne stvara sama sebe. On je duh i volja, ali on je i narav, i njegova je volja prava ako poštuje narav, sluša je i prihvaća sebe onakvim kakav jest, i kao onoga koji nije sebe stvorio. Tako, i samo tako, ostvaruje se istinska ljudska sloboda. Vratimo se na temeljne pojmove prirode i uma, od kojih smo pošli. Veliki teoretičar pravnoga pozitivizma, Kelsen, u dobi od 84 godine - 1965. - napustio je dualizam biti i trebati. (Tješi me, da se s 84 godine još uvijek može malo umno misliti.) On je prije rekao da norme mogu doći samo iz volje. Priroda [narav] bi, prema tomu,
mogla sadržavati norme - nastavlja on - ako bi ih samo neka volja smjestila u nju. Ali ovo bi - kaže on - pretpostavljalo Boga Stvoritelja, čija bi volja bila uključena u prirodu. "Raspravljati o istinitosti ovoga uvjerenja, potpuno je bezizgledno", primjećuje on pri tome. 5 Je li zaista tako? - upitao bih. Je li zaista besmisleno promišljati da objektivni Um, koji se očituje u prirodi, ne pretpostavlja stvaralački Um, jedan Creator Spiritus? Ovdje bi nam trebala pomoći europska kulturalna baština. Iz uvjerenja da postoji Bog Stvoritelj izrasla je ideja ljudskih prava, ideja jednakosti svih ljudi pred pravom, spoznaja nepovrjedivosti ljudskoga dostojanstva u svakom pojedinom čovjeku i znanje o odgovornosti ljudi za njihova djela. Ove spoznaje uma oblikuju naše kulturalno pamćenje. Ignorirati ga ili promatrati kao stvar prošlosti, bilo bi osakaćenje naše kulture kao cjeline, i lišilo bi je njezine cjelovitosti. Kultura Europe izrasla je iz susreta između Jeruzalema, Atene i Rima - iz susreta izraelske vjere u Boga, grčkoga filozofskog uma i rimske pravne misli. Ovaj trostrani susret oblikuje unutarnji identitet Europe. Taj je susret, svjestan čovjekove odgovornosti pred Bogom i priznajući nepovrjedivo dostojanstvo čovjeka, svakoga pojedinog čovjeka, stvorio pravne standarde, koje smo mi zaduženi braniti u ovom povijesnom trenutku. Mladom kralju Salomonu, u trenutku preuzimanja službe, dano je da slobodno iznese molbu. Što bi se dogodilo nama, današnjim zakonodavcima, kad bismo mogli slobodno zamoliti što želimo? Što bismo molili? Mislim da ni danas u konačnici nema ništa drugo što možemo poželjeti doli pronicavo srce - sposobnost razlikovati dobro i zlo, i tako uspostaviti istinsko pravo, koje služi pravdi i miru. Hvala vam za vašu pozornost! PROGLAŠENJE DRINSKIH MUČENICA BLAŽENIMA Riječi beatifikacije Kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih u Sarajevu 24. rujna 2011. Za vrijeme svečane svete Mise izgovorio je ove riječi beatifikacije: "Sveti Otac Benedikt XVI., udovoljavajući želji vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića te brojne druge braće u biskupstvu, sestara Kćeri Božje ljubavi i mnogih vjernika, pošto je razmotrio mišljenje Zbora za proglašenje svetih, Njegovom apostolskom vlašću dopustio je da se pet službenica Božjih iz Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi u narodu poznatih pod zajedničkim imenom Drinske mučenice: s. Mariju Julu Ivanišević, s. Mariju Berchmanu Leidenix, s. Mariju Krizinu Bojanc, s. Mariju Antoniju Fabjan i s. Mariju Bernadetu Banja od sada naziva blaženi- 5 Usp. Waldstein, nav. dj., str. 19. Dokumenti Svete Stolice cama i da se svake godine na dan njihova rođenja za nebo, petnaestoga prosinca, može slaviti njihov spomendan na mjestima i na način kako je to određeno kanonskim propisima. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga." Misna homilija 1. Mučeništvo pet sestara družbe Kćeri Božje ljubavi je tragična ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine. Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja. Već smo čuli povijest mučeništva. Od 1911. postoji na Palama blizu Sarajeva, Marijin Dom, samostan katoličkih redovnica, koji vrlo brzo po- Službeni vjesnik | br. 3 | 2011. | 265
Page 1 and 2: Broj 3/2011. SLUŽBENI VJESNIK BISK
Page 3 and 4: SADRŽAJ Za Božić 2011. i Novu go
Page 5: Evanđelje mira, spasenja i sreće.
Page 8 and 9: Dokumenti Svete Stolice Poštovani
Page 12 and 13: Dokumenti Svete Stolice staje pozna
Page 14 and 15: Dokumenti Svete Stolice 1. Kratak p
Page 16 and 17: Dokumenti Svete Stolice Da bi ispun
Page 18 and 19: Dokumenti Svete Stolice sjemeništa
Page 21 and 22: II. BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I
Page 23 and 24: Isus Krist, svojim riječima i djel
Page 25 and 26: lažnim Isusovim suradnicima, odnos
Page 27 and 28: S posebnom pozornošću biskupi su,
Page 29 and 30: Luke. Kako se te granice poklapaju
Page 31 and 32: Fines inter Dioeceses Mandetriensem
Page 33 and 34: III. MOSTARSKO-DUVANJSKA I TREBINJS
Page 35 and 36: Od 2006. službenik je Kongregacije
Page 37 and 38: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
Page 39 and 40: Misni stipendij od binacija i trina
Page 45 and 46: Matejev poziv bio je lagan. Gotovo
Page 47 and 48: Na poziv dijecezanskoga biskupa Rat
Page 51 and 52: Ograničena bića. Mi se ljudi osje
Page 53 and 54: i pogine. Bog mu kriv. Ovo je jedan
Page 55 and 56: Misije Fra Nikola Tavelić, sveti,
Page 57 and 58: Najprije nam je dužnost razglobiti
Page 59 and 60: polagati račune. Kuda je njezina f
Page 61 and 62:
Primjer iz Crkve Hajdemo uzeti još
Page 63 and 64:
dovničkom i svećeničkom hodu i
Page 65 and 66:
Preponosan. U Beču je kancelar Kau
Page 67 and 68:
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
Page 69 and 70:
nac; dvojica povjesničara, don Ivi
Page 71 and 72:
Nevesinje, 27. kolovoza 2011. - Kao
Page 73 and 74:
Srećko Majić i provincijal herceg
Page 75 and 76:
Isusom na križu kada je najviše b
Page 77 and 78:
kontakt i šalje poruku za svakoga
Page 79 and 80:
ne mozga, srca i jezika. I ne smije
Page 81 and 82:
imskog adresara 2011./2012., koji s
Page 83 and 84:
dob i na svu poslovnu ili obiteljsk
Page 85 and 86:
svete Mise preko tjedna, počevši
Page 87 and 88:
prvi je "susret" bio 24. lipnja, i
Page 89 and 90:
ga državnog dušmanina! Među njim
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
2. studenoga, Dušni dan, u dogovor
Page 98:
352 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2
show all

vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?