Savle, brate, progledaj - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

Zvijezda. Kažu da je zvijezda plinovito svemirsko svjetlilo
visoke temperature i velike gustoće s vlastitim izvorom energije.
Vanjska površinska temperatura iznosi joj, kako gdje, od
1000 do 100.000 stupnjeva Celzija, a unutrašnja do milijarde
stupnjeva. Zvijezda se sastoji od prirodnih elemenata: vodika,
helija, kisika, ugljika, dušika, magnezija, sumpora, željeza
i kalcija. Iako ima najviše vodika, nema kapi vode, sve živa
žerava.
Zvijezde se razlikuju po boji, obliku, temperaturi, veličini
i brzini. Lebdeći u svemiru kreću se brzinom čak do 250 km
na sekundu, ne na sat. U mračnim noćima čovjek bistra oka
mogao bi uočiti i nabrojiti oko 3000 zvijezda, a zvjezdozorom
do milijarde. Do sada je zvjezdoznanstvo pronašlo i obilježilo
tek oko pola milijuna zvijezda. Zvijezde plamte, nebo sja milijunima
godina, dok se ne ugase i ne stvore svemirsku rupu,
koja je tajna svoje vrste.
Postoje tri vrste zvijezda: patuljaste, divovske i superdivovske.
Patuljasta je ona zvijezda koja je manja od našega planeta
Zemlje, ali je patuljak i naše Sunce, koje je promjera 109 puta
veće od Zemlje a između Sunca i Zemlje moglo bi stati oko
100 Sunaca. Aldebaran jest divovski zvjezdan koji je 36 puta,
a Antares, superdiv, 330 puta veći od Sunca. Najveća superdivovska
zvijezda veća je od Sunca jedno tisuću puta, ali joj
ne znamo ni imena. Ima i takozvanih neutronskih zvijezda
koje su promjera svega 20 km, a gustoća im je ko u Sunca.
To su zvjezdani CD - compact diski. One sitne sjajne mrvice
ili zvjezdice daleko su od Zemlje jedno 40 milijardi km.
Koliko ima tih zvijezda? I to nam astronomi kazuju: oko 200
trilijuna zvijezda (2 + 20 nula). Lako ti je izračunati ovako:
kad bismo mi ljudi, nas jedno šest milijardi, bili zaduženi ili
kažnjeni da brojimo zvijezde nebeske jednu po jednu, da ne
preskačemo nijednu i da se ne zabunimo pa jednu brojimo
dva puta, onda bi na svako čeljade na svijetu otpalo oko 40
milijardi zvijezda!
52