Savle, brate, progledaj - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
Savle, brate, progledaj - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
Savle, brate, progledaj - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
118<br />
Solun<br />
“Prošavši kroz Amfipol i Apoloniju, stigoše u Solun, gdje<br />
bijaše židovska sinagoga” (Dj 17,1). Iz ovoga kratkog retka čitatelj<br />
bi pomislio da su Pavao, Timotej i Sila prošli u pola dana<br />
ugodna hoda i ćaskanja, malo jača šetnja, s noge na nogu. A<br />
znaš li ti koliko su oni prevalili tom cestom Egnacijom, koja<br />
je inače vodila od Bospora do Drača? Od Filipa do Amfipola<br />
bile su 33 rimske milje ili oko 50 km; u blizini Amfipola bila<br />
je Stagira, rodno mjesto Aristotelovo; od Amfipola do Apolonije<br />
30 rimskih milja, oko 45 km; od Apolonije do Soluna 37<br />
rimskih milja ili 55 km. Svega skupa oko 150 km.<br />
Pješke s ruksacima na leđima. Je li moguće da ništa nisu<br />
značajna doživjeli u Amfipolu, u Apoloniji, nego tek u Solunu<br />
kada su ugledali sinagogu? Od Filipa do Amfipola prešli su<br />
dva dana po pet sati dnevnoga hoda. Kad su došli u Amfipol,<br />
vidjeli su da to nije ni značajan ni oveći grad gdje bi se isplatilo<br />
zaustavljati. Pavlovo je strateško oko procijenilo da se odatle<br />
ne može misionariti po okolnim mjestima. Prenoćili su i<br />
sutradan napustili grad. Trećega i četvrtoga dana putovali su<br />
oko 12 sati. E sada, da nisu u Filipima prošloga tjedna bili bičevani,<br />
u zatvoru čamili i potom praktično protjerani, iako s<br />
određenim dostojanstvom, da im rane nisu još gorjele, koliko<br />
ih je god “Lidija vidala rukom ljubavi”, 60 čovjek bi i razumio<br />
toliko pješačenje i umor. A ovako sve nevolje jedna veća od<br />
druge, a jest nešto što ih naprijed vuče. Oni ne posustaju. Cilj<br />
im je Solun. Dospjeli su u Apoloniju, koju široki planinski<br />
hrbat dijeli od Atosa, kasnije famozne monaške republike. 61<br />
60 J. Holzner, Pavao, str. 212.<br />
61 Atos nazvan Sveta gora (Hagion oros) zbog molitve i razmatranja.<br />
Početci su joj u 9. stoljeću. Gora, koja je duga 50 a široka od 8 do 12 km, s<br />
najvišim vrhuncem 2033 n/m, pokriva površinu od 350 km 2 na polutoku<br />
Halkidiki. Na Atosu je dvadeset manastira (Lavra, Iviron, Dionizije, Pantokrator,<br />
Zograf, Karakal, Šimun Petar, Grgur, Pantelejmon, Filotej, Sv.