Savle, brate, progledaj - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

atoma da se oslobodi zastrašujuća energija. Treba se udaljiti
kao dva pola da se učvrste stožeri Kraljevstva Božjega. Jedan
će drugoga dozivati preko svih meridijana i paralela, ali se nikada
više ne će sresti. Koliko uzvišene patnje u velikih duša.
Ali, ne upadajmo u iracionalni sentimentalizam. Razilaženja
su prijeko potrebna. Ona ne štete ako imaju ovako plemenite
uzroke.” 55
Pavao i Silvan pođoše iz Jeruzalema preko Cezareje i Antiohije,
utvrđujući Crkve, te se svratiše u Tarz, rodno mjesto
Pavlovo. Zatim na cilicijska vrata uđoše u galacijske gradove
Derbu, Listru i Ikonij. U Listri Pavao uze sa sobom već pokrštenoga
Timoteja, koji je bio na “dobru glasu”, i još ga k tomu
dade obrezati, jer mu otac bijaše Grk. Apostoli su prolazili
gradovima navješćujući Evanđelje. “Tako se Crkve učvršćivahu
u vjeri i broj im se danomice povećavao” (Dj 16,5). Odatle
upružiše u galacijski kraj. Tu Pavla spopade neka teška bolest.
“Znate: prvi sam vam put za bolesti navješćivao Evanđelje.
Svoju kušnju moje tijelo, niste ni prezreli ni odbacili, nego ste
me primili kao anđela Božjega, kao Krista Isusa”, pisat će kasnije
Pavao Galaćanima (4,13-14). Naumili su u unutrašnjost
zemlje. Ali glas ih Duha Svetoga spriječi, ito dva puta, da ne
idu u Malu Aziju, te se spustiše u Troadu. Tražeći sebi lijeka,
Pavao naiđe na Luku, liječnika, koji im se priključi misijskom
djelu, ne mogavši se više otkinuti od onako bolesna Pavla.
Tu u Troadi Pavao imade viđenje. Ukaza mu se u viđenju
neki Makedonac koji mu govoraše: “Prijeđi u Makedoniju i
pomozi nam!” (Dj 16,9). Razumješe da se radi o Božjoj poruci.
Prije ih je Duh poučio da ne idu propovijedati, a sada
ih čovjek poziva da dođu propovijedati. I jedan i drugi glas
bijaše od Boga. Stoga, odatle skrenuše u Grčku: u Samotraku,
Neapol i stigoše u Filipe, grad prvoga dijela Makedonije.
Pavao će od sada osvajati Grčku za Kraljevstvo Božje. Rim je
114
55 Y. Ivonides, Orijaš kršćanstva, str. 102-103.