Za polaganje cijevi bez iskopa rova - Duktus
Za polaganje cijevi bez iskopa rova - Duktus
Za polaganje cijevi bez iskopa rova - Duktus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sistemi duktilnih željeznih <strong>cijevi</strong><br />
<strong>Za</strong> <strong>polaganje</strong> <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong><br />
Čuvamo okoliš!<br />
Manje prepreka u saobraćaju,<br />
manje buke i miješanja u prirodu<br />
Ekstremno visoka vučna sila •<br />
Brza i laka montaža •<br />
Radijusi prema dolje do 70 metara •
Polaganje <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> rovova<br />
Više od 30 godina iskustva<br />
Tu je vrlo blizak odnos između razvoja tehnike polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong><br />
i duktilnih <strong>cijevi</strong> od livenog željeza i spojeva i vrsta vanjske zaštite za ove<br />
<strong>cijevi</strong>.<br />
Naglavak sa mehanizmom zaključavanja je napravljen kao zamjena<br />
za anker blokove i kod prvog pojavljivanja tehnike polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong><br />
<strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong> ubrzo je prepoznat potencijal koje ovi spojevi imaju. Od tada,<br />
duktilne željezne <strong>cijevi</strong> iz <strong>Duktus</strong>-a postavljaju standarda za pouzdanost i<br />
ekonomičnost tehnike polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong>.<br />
Prvi radovi na polaganju <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> kopanja u 70-im su označili početak<br />
ubrzanog razvoja procesa. Sve više i više novih tehnika došlo je na tržište<br />
i potražnja je rasla za veće veličine i duže cjevovode.<br />
Spoj<br />
U većini slučajeva kod polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong>, duktilne željezne<br />
<strong>cijevi</strong> se uvlače unutra. Jedini izuzetak je ravnanje <strong>cijevi</strong> u procesu<br />
potiskivanja. Prema tome, ono što je potrebno za potiskivanje je spoj koji<br />
je “prigušen”odnosno ima mehanizam za zaključavanje ili drugim riječima<br />
koji je osiguran od vučne sile. U osnovi, ono što spoj ove vrste treba se<br />
temelji na pozitivnim međusobnim obavezama. Karakteristika po kojoj se<br />
pozitivno uključeni naglavak može prepoznati je zavareni cijevni prevoj na<br />
kraju za umetanje i to je ono što BLS ® /VRS ® -T spoj ima.<br />
BLS ® /VRS ® -T spoj je spoj koji postavlja današnji standard za duktilne<br />
livene željezne <strong>cijevi</strong>, kada je u pitanju kombiniranje najveće moguće<br />
fleksibilnost na spojnici s vrlo visokom vučnom silom i, u isto vrijeme, vrlo<br />
jednostavna i brza montaža.<br />
To nisu bile samo vrste spojeva koje je trebalo uskladiti sa zahtjevnim<br />
zahtjevima tehnike polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong>, ali i tipovima vanjske<br />
zaštite. Rezultat je bio plastično-modificirani premaz cementnog maltera,<br />
poznat u industriji kao ZMU premaz.<br />
Ova dva razvoja, BLS ® /VRS ® -T spoj i ZMU premaz, su temelj za priču<br />
o uspjehu koji su <strong>Duktus</strong> duktilne livene željezne <strong>cijevi</strong> pisale za sebe<br />
i nastavit će pisati za sebe, u području tehnike polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong><br />
<strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong> . Impresivan dokaz tog uspjeha je da je oko 500 metara<br />
dug odvodni kanal veličine DN 900 instaliran u Valenciji u Španjolskoj<br />
koji od 2007godine drži svjetski rekord kao najveći cjevovod napravljen<br />
od duktilnih <strong>cijevi</strong> od livenog željeza ikada instaliran uz pomoć tehnike<br />
bušenje.
Referentni projekti<br />
USMJERENO BUŠENJE<br />
Berlin – Stahnsdorf (DN 250), Gent – Belgium (DN 600), Valencia – Spain<br />
(DN 900), Blankenfelde Mahlow – Intersection on L40 road (DN 300),<br />
Schwante – Dorfstrasse (DN 300), Nieder Neuendorf – Culvert under<br />
Havel canal (DN 200), Wolfenbüttel (DN 500), Halle – Maxim-Gorki-<br />
Strasse (DN 150), Rügen – 3 rd section of building project in Prora (DN 300<br />
and DN 250), Grossbeeren – Kleinbeerener Strasse (DN 300), Nieder<br />
Neuendorf – 1 st section of building project (DN 200), Eichwalde (DN 300),<br />
Berlin Frohnau (DN 100), Münster bei Dieburg (DN 100), Dieburg - Gross-<br />
Umstädterstrasse (DN 150), Pegau (DN 300), Schönebeck – Pressure<br />
wastewater pipeline (DN 500), Rostock (DN 500), Wutha (DN 400),<br />
Henningsdorf (DN 500), Oranienburg (DN 500), Frankfurt am Main (DN<br />
100), Offenbach (DN 100), Kinheim – Culvert under the Mosel (DN 150)<br />
RAKETNA RALICA<br />
Laue-Possdorf (near Delitzsch) (DN 200), Impfingen (DN 150),<br />
Hergenstadt (DN 150), Untersollbach (DN 150), Bad Wimpfen im Tal (DN<br />
200)<br />
PONOVNO OBLAGANJE CIJEVI/CIJEVI KOLEKTORA<br />
Berlin – Togostrasse (DN 800), Berlin – B101 road at state border (2 x DN<br />
800), Berlin – Berliner Allee (DN 800), Leipzig Mölkau (DN 900), Leipzig –<br />
Thallwitz long-distance pipeline (DN 900), Elbaue-Ostharz long-distance<br />
water supply company, Güsten pipeline (DN 800), Briesen near Frankfurt<br />
an der Oder (DN 500), Berlin – Bornholmer Strasse (DN 700), Berlin –<br />
Hauptstrasse (DN 800), Frankfurt am Main (DN 400)<br />
POLAGANJE CIJEVI NA VODI<br />
Gstaad – Switzerland (DN 200), Binz on the island of Rügen (DN 1000)<br />
RASPRSKAVANJE CIJEVI<br />
Erfurt (DN 150), Gladenbach – Erdhausen (DN 150 and DN 100), Bad<br />
Laasphe (DN 100 and DN 200), Ober Rabenstein (DN 250), Zittau (DN<br />
200), Siegen (DN 150), Vienna (DN 200, DN 150, DN 300 and DN 150),<br />
Salzburg (DN 200)<br />
PRIVREMENI CJEVOVOD<br />
Berlin Olympic Stadium (DN 200), Hartenstein – Chemnitz (DN 600)<br />
METODA POTISKIVANJA-UTISKIVANJA/<br />
METODA POMOĆNE CIJEVI<br />
Od 2007 godine, više od 30,000 metara <strong>Duktus</strong> duktilnih <strong>cijevi</strong> od livenog<br />
željeza nominalne veličine od DN 80 do DN 300 i sa BLS ® /VRS ® -T<br />
spojevima i premazom od cementnog maltera je uspješno položeno ovom<br />
metodom u metropolitanskom području Berlina.<br />
Ne samo da je na područje Berlinske metropole vodovod koristio<br />
metodu potiskivanja-utiskivanja nego i u nekim dijelovma Švicarske i<br />
zapadne Evrope, nekih 10,000 metara duktilnih <strong>cijevi</strong> od lijevanog željeza<br />
nominalne veličine od DN 80 do DN 300 i sa BLS ® /VRS ® -T spojevima<br />
i premazom od cementnog maltera je postavljeno sa upotrebom ove<br />
metode tokom posljednjih nekoliko<br />
Oblaganje <strong>cijevi</strong><br />
Demonstracija metode rasprskavanja <strong>cijevi</strong> iznad zemlje<br />
Potiskivanje DN 400 duktilnih <strong>cijevi</strong> od livenog željeza sa BLS ® /VRS ® -T naglavcima u zaštitni<br />
cjevovod<br />
Metoda usmjerenog bušenja
Metode zamjene <strong>cijevi</strong><br />
RASPRSKAVANJE CIJEVI-“BURST LINING”<br />
Metoda rasprskavanja <strong>cijevi</strong> je <strong>bez</strong>opasna metoda zamjena cjevovoda<br />
<strong>polaganje</strong>m <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> kopanja <strong>rova</strong> , gdje novi cjevovod slijedi potpuno<br />
istu trasu.<br />
Stari cjevovod se rasprskava sa rasprskavajućom glavom „bursting head“<br />
, a dijelovi koji ostaju prodiru u okolno zemljište. U isto vrijeme, udubljenje<br />
je dovoljno povećano kako bi se omogućilo da nova cijev iste ili veće<br />
dimenzije može biti utisnuta unutra.<br />
Sa metodom rasprskavanja <strong>cijevi</strong>, pravi se razlika između dinamičkih<br />
i statičkih varijanti. Rasprskavanje <strong>cijevi</strong> je posebno dobra metoda za<br />
korištenje kada imamo stare <strong>cijevi</strong> napravljene od lako lomljivog materijala<br />
kao što su azbest cement, kamen i sivo liveno željezo.<br />
Rasprskavanje <strong>cijevi</strong><br />
METODA POTISKIVANJA-UTISKIVANJA/METODA POMOĆNE CIJEVI<br />
S ovom metodom, stara cijev se potiskuje iz zemlje uz pomoć potiskivača<br />
sa specijalnim mehanizmom za povlačenje i glavom za potiskivanje<br />
dok se nova duktilna cijev od livenog željeza sa BLS ® /VRS ® -T spojnim<br />
naglavkom i ZMU premazom utiskuje duž iste trase kao dio iste operacije.<br />
Moguće je povećati nekoliko puta nominalnu veličinu unutarnjeg prečnika<br />
u ovom slučaju. Metoda potiskivanja/utiskivanja duž iste trase se odlikuje<br />
visokom učinkovitošću, brzinom i stoga je veoma ekonomična.<br />
Varijanta metode potiskivanja/utiskivanja je metoda pomoćne <strong>cijevi</strong>. U<br />
ovom slučaju , umjesto glave za povlačenje koja također potiskuje prilikom<br />
utiskivanja, čelična pomoćna cijev se uvlači u šupljinu koju prati stari<br />
cjevovod i u ovom slučaju stari cjevovod se potiskuje vani.<br />
Metoda potiskivanja-utiskivanja/metoda pomoćne <strong>cijevi</strong><br />
Međutim, uz pomoć statičke varijante i posebne glave za rezanje moguće<br />
je rasprsnuti i čelik i duktilne livene željezne <strong>cijevi</strong>. Nova cijev koja se<br />
utiskuje unutra može imati isti nominalnei unutrašnji prečnik kao i stara<br />
cijev, ili u zavisnosti od veličine glave koja se koristi za proširenje veći<br />
prečnik. Moguće je povećanje nominalnog unutarnjeg prečnika u dvije<br />
faze.<br />
.<br />
Sljedeći korak je da se novi cjevovod od livenog željeza spoji sa<br />
pomoćnom <strong>cijevi</strong>. Novi cjevovod od livenog željeza se zatim uvlači duž<br />
iste trase dok se pomoćna <strong>cijevi</strong> izvlači. Ova metoda se prvenstveno<br />
koristi za zamjenu čeličnih <strong>cijevi</strong>.<br />
Od 2007 godine, berlinska firma za vodosnabdjevanje “Berliner<br />
Wasserbetriebe” (BWB) je zamijenila cca. 30.000 metara mrežnog<br />
cjevovoda uz pomoć ove metode. Tokom izvođenja ovih radova najviše su<br />
se koristile duktilne <strong>cijevi</strong> od livenog željeza sa premazom od cementnog<br />
maltera i BLS ® /VRS ® -T spojevima.
Polaganje novih cjevovoda<br />
METODA RAKETNE RALICE/FREZANJE<br />
Raketna ralica se koristi za uvlačenje nizova <strong>cijevi</strong> duž nove trase. To je<br />
razvoj <strong>cijevi</strong> i ralica koji se već dugo godina koristi za postavljanje kablova<br />
i fleksibilnih <strong>cijevi</strong>.<br />
Metoda raketne ralice je pogodna za duktilne <strong>cijevi</strong> od livenog željeza<br />
nominalne veličine do DN 300. Mašinerija koja se koristi za ovu metodu<br />
se sastoji od osnovnog povlačenja vozila koje ima kablovsko vitlo i ralicu.<br />
Najvažniji dio ralice je ralo.<br />
Vučna snaga kablovskog vitla pokreće ralo da se kreće kroz zemlju i pravi<br />
mjesto u području gdje će cjevovod biti položen. Ovim se pravi udubljenje<br />
gdje će se cjevovod direktno utisnuti.<br />
Metoda raketne ralice<br />
METODA USMJERENOG BUŠENJA<br />
Tokom posljednjih nekoliko godina metoda usmjerenog (ili usmjereno<br />
horizontalnog) bušenja je zauzela čvrstu poziciju na reportoaru metoda<br />
postavljanja cjevovoda. Ova metoda je porijeklom iz SAD-a i tamo se<br />
razvila tokom sedamdesetih iz metode dubokog bušenja za naftne i<br />
plinske bušotine. Tada je nastala metoda polaganja <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong><br />
za instalacije cjevovoda.<br />
Razvoj ove metode je bio buran. Cijevi su se počele polagati <strong>bez</strong> rovova<br />
sa upotrebom bušenja. Umjesto ogromnih količina novca koje su se<br />
davale za uklanjanje zemljišta , pilot bušotina je prvo izbušena.<br />
DN 900 cjevovod postavljen metodom usmjerenog bušenja u Valenciji u Španiji<br />
Metoda raketne ralice je praktično pogodna za ruralna područja gdje je<br />
stopa naseljenosti niska i gdje ima potrebe za cjevovodima određene<br />
veličine sa malim brojem tačaka polaska.<br />
U ovakvim uslovima , osim metode raketne ralice , duktilne <strong>cijevi</strong> od<br />
livenog željeza mogu se utisnuti frezanjem.<br />
Bilo kakve prepreke ili promjene u smjeru nemaju posljedica zato što je<br />
vrh bušne glave opremljen sa radio-kontrolnom sondom.<br />
Napredovanje bušotine može biti precizno praćeno , nadgledano i<br />
kontrolisano na ovaj način. Poslije ovoga slijedi utiskivanje dovodnih<br />
cjevovoda <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong>. Kopanje koje se treba izvršiti kod ove metode<br />
se sastoji od kopanja polazne jame i konačne jame. Kod usmjerenog<br />
bušenja <strong>Duktus</strong> drži svjetski rekord za najveći postavljeni cjevovod od <strong>cijevi</strong><br />
napravljenih od livenog željeza. 2007 godine u Valenciji u Španiji niz <strong>cijevi</strong><br />
nominalne veličine DN 900 sa BLS ® /VRS ® -T spojevima i premazom od<br />
cementnog maltera je bio utisnut na dužini od nekih 500 m.
Ponovno oblaganje <strong>cijevi</strong><br />
CIJEVI KOLEKTORA<br />
Metoda se obično koristi ne za zamjenu cjevovoda nego za utiskivanje<br />
grupe novih cjevovoda namjenjenih za različite ciljeve u kućište <strong>cijevi</strong><br />
koju formira cijev. Ovo se radi uz pomoć transportnih obujmica na koje<br />
se cjevovodi koje se trebaju utisnuti pričvršćavaju.Jedna ili više vodećih<br />
šina u kućištu <strong>cijevi</strong> sprječavaju grupu cjevovoda da se uvrnu na svojoj<br />
osi tokom utiskivanja. Kompletna grupa se uobičajeno utiskuje na<br />
livenoj željeznoj <strong>cijevi</strong>. U <strong>Duktus</strong>u postoje specijalne glave za povlačenje<br />
dostupne za ovu metodu, kao i za sve druge metode montaže.<br />
Privremeni cjevovod : DN 500 Hartenstein cjevovod<br />
PONOVNO OBLAGANJE CIJEVI<br />
Tokom posljednjih nekoliko decenija postoji neprekidan pad potreba<br />
čovjeka za pitkom vodom i naravno u sakupljanju otpadne vode i<br />
kanalizacije. U skladu sa ovim , metoda ponovnog oblaganja <strong>cijevi</strong> postaje<br />
pogodna zato što se sada mogu koristiti <strong>cijevi</strong> manjeg prečnika zbog<br />
manje količine vode i otpadne vode koju treba transportovati.<br />
Ova činjenica čini oblaganje <strong>cijevi</strong> korisnim. Tokom ove metode , nove<br />
<strong>cijevi</strong> od lijevanog željeza se potiskuju ili utiskuju u postojeće <strong>cijevi</strong> koje<br />
više nisu pogodne za transport vode. Kada se ovo završi, duktilne <strong>cijevi</strong> od<br />
livenog željeza mogu biti potisnute ili utisnute klizeći na njihovim mufovima<br />
sa zaštitom na limenom konusu ili transportnim obujmicama.<br />
Oblaganje <strong>cijevi</strong><br />
Kako bi se cjevovodi zaštitili izvana, izbor može biti napravljen između<br />
tradicionalnog materijala za premaz ili sa premazom cementnog maltera<br />
(ZMU). ZMU se obično koristi ako prstenasti proctor koji je ostavljen nije<br />
ispunjen. Također sa <strong>cijevi</strong>ma kolektora, kompletna grupa .<br />
<strong>Za</strong> utiskivanje <strong>cijevi</strong> koriste se BLS ® /VRS ® -T spojevi. Cijevi i kablovi<br />
za druge usluge mogu biti montirane na transportnoj obujmici (kao na<br />
kolektorskoj <strong>cijevi</strong>). Sve što je potrebno je polazna jama i finalna jama.<br />
Ovo znači malo troškova na radovima ispod zemlje i na popravci puta i<br />
manje smetnji u saobraćaju i sa stanovnicima. Šupljina između starih i<br />
novih <strong>cijevi</strong> može biti popunjena nakon završetka polaganja.<br />
Ako šupljina ne treba biti popunjena , trebaju se koristiti <strong>cijevi</strong> sa<br />
premazom od cementnog maltera (ZMU).
Izvanredne metode<br />
PRIVREMENI/NADZEMNI CJEVOVODI<br />
Jedna neobična varijanta metode montaže koja je u potpunosti <strong>bez</strong><br />
<strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong> u pravom smislu te riječi je <strong>polaganje</strong> duktilnog cjevovoda od<br />
livenog željeza u obliku privremenog cjevovoda. Kod ove metode cijev se<br />
polaže iznad zemlje u vidu privremenog transportnog cjevovoda , npr. u<br />
slučajevima kada je potrebno o<strong>bez</strong>bijediti snabdjevanje u slučaju nužde.<br />
Upotrebom duktilnih <strong>cijevi</strong> od livenog željeza sa BLS ® /VRS ® -T spojevima,<br />
cjevovod može bit postavljen <strong>bez</strong> anker blokova ili drugih fiksnih tački.<br />
Upotreba livenih željeznih <strong>cijevi</strong> je nabolji način zaštite privremenog<br />
cjevovoda protiv vandalizma.<br />
Privremeni cjevovoda: DN 500 Hartenstein cjevovod<br />
POLAGANJE CIJEVI NA VODI<br />
Najneobičnija mogućnost za <strong>polaganje</strong> <strong>cijevi</strong> <strong>bez</strong> <strong>iskopa</strong> <strong>rova</strong> je da<br />
duktilne livene željezne <strong>cijevi</strong> plutaju. Od DN 250 plovnost zaptivene<br />
željezne livene <strong>cijevi</strong> je tako velika da nema potrebe za drugim tijelima<br />
kako bi se o<strong>bez</strong>bijedila plovnost. To znači da u osnovi postoje dva moguća<br />
načina postavljanja niza <strong>cijevi</strong> na vodi i na kraju dolje ispod vode.<strong>Za</strong><br />
veličine do , uključujući i DN 200 i u zavisnosti od klase debljine zida<br />
dodatni plovci su potrebni dok sa veličinama DN 250 i iznad niz <strong>cijevi</strong><br />
može biti montiran kao nezavisna plovna jedinica.<br />
Plutajući: DN 1000 cjevovod u Binzu na otoku Rugen<br />
Kada privremeni cjevovod nije više potreban, <strong>cijevi</strong> sa BLS ® /VRS ® -T<br />
spojevima, mogu se lako razmontirati i zatim se mogu ponovo upotrijebiti.<br />
U slučaju “Hartenstein” cjevovoda u blizini Chemnitza koji je prikazan<br />
na slici dolje, cjevovod dug 2 km je bio 4 puta postavljan i 4 puta su ga<br />
ponovo dizali. Bez obzira na <strong>polaganje</strong> iznad zemlje i radni pritisak od<br />
25 bara, sa BLS ® /VRS ® -T spojevima znači da nema potrebe za anker<br />
blokovima.<br />
Uopšteno govoreći, zbog nepredviđenih opterećenja prouzrokovanih<br />
talasima, odvodnjom, prirodom morskog dna, samo <strong>cijevi</strong> sa BLS ® /<br />
VRS ® -T spojevima bi se trebale koristiti za <strong>polaganje</strong> na vodi.Ovo znači<br />
da bi cjevovod trebao biti utisnut tako da se spoj proteže i da tako ostane<br />
sigurno zaključan. Sa veličinom od DN 1000 i dužinom cca 500 m,<br />
cjevovod od livenog željeza položen da pluta na vodi u Oktobru 2008<br />
godine u Binzu na otoku Rugen u Baltičkom moru je bio prekretnica u<br />
napredovanju ove metode.
<strong>Duktus</strong> S.A.<br />
Innsbrucker Straße 51<br />
6060 Hall in Tirol<br />
Austria<br />
Your contacts<br />
T +43 (0) 5223 503-215<br />
www.duktus.com<br />
GERMANY<br />
Baden-Württemberg<br />
Alexander Bauer<br />
M +49 (0) 160 719 76 69<br />
alexander.bauer@duktus.com<br />
Rhineland<br />
Harald Oster<br />
M +49 (0) 172 73 12 936<br />
harald.oster@duktus.com<br />
Saxony-Anhalt/Leipzig<br />
Uwe Hoffmann<br />
M +49 (0) 172 72 21 174<br />
uwe.hoffmann@duktus.com<br />
AUSTRIA<br />
Tyrol & Vorarlberg<br />
Werner Siegele<br />
M +43 (0) 664 44 30 721<br />
werner.siegele@duktus.com<br />
Vienna, Lower Austria, Burgenland<br />
Robert Bladsky<br />
M +43 (0) 664 61 18 595<br />
robert.bladsky@duktus.com<br />
ITALY<br />
South Tyrol/Trentino<br />
Christoph Obkircher<br />
M +39 (0) 345 66 08 948<br />
christoph.obkircher@duktus.com<br />
WESTERN & NORTHERN<br />
EUROPE & POLAND<br />
<strong>Duktus</strong> Rohrsysteme Wetzlar GmbH<br />
T +49 (0) 6441 49 2260<br />
F +49 (0) 6441 49 1613<br />
manfred.hoffmann@duktus.com<br />
© • 013 • 02/10 • e 8 000 • DBH<br />
<strong>Duktus</strong><br />
Rohrsysteme Wetzlar GmbH<br />
Sophienstraße 52-54<br />
35576 Wetzlar<br />
Germany<br />
T +49 (0) 6441 49 2401<br />
F +49 (0) 6441 49 1455<br />
www.duktus.com<br />
Bavaria<br />
Wilhelm Faulstich<br />
M +49 (0) 172 73 14 807<br />
wilhelm.faulstich@duktus.com<br />
Rhine-Main<br />
Heinz-Jörg Weimer<br />
M +49 (0) 151 16 76 87 62<br />
heinz-joerg.weimer@duktus.com<br />
Thuringia<br />
Uwe Strich<br />
M +49 (0) 172 81 23 089<br />
uwe.strich@duktus.com<br />
Upper Austria, Northern Salzburg<br />
Ingo Krieg<br />
M +43 (0) 664 61 18 599<br />
ingo.krieg@duktus.com<br />
Vienna, Lower Austria, Burgenland<br />
Gerald Pasa<br />
M +43 (0) 664 32 28 835<br />
gerald.pasa@duktus.com<br />
SOUTH-EASTERN<br />
EUROPE & CIS<br />
<strong>Duktus</strong> Tiroler Rohrsysteme GmbH<br />
T +43 (0) 5223 503-105<br />
F +43 (0) 5223 503-111<br />
andreas.weiler@duktus.com<br />
<strong>Duktus</strong><br />
Tiroler Rohrsysteme GmbH<br />
Innsbrucker Straße 51<br />
6060 Hall in Tirol<br />
Austria<br />
T +43 (0) 5223 503-0<br />
F +43 (0) 5223 43619<br />
www.duktus.com<br />
Berlin/Brandenburg/<br />
Mecklenburg-Vorpommern<br />
Lutz Rau<br />
M +49 (0) 172 72 21 175<br />
lutz.rau@duktus.com<br />
Saarland/Southern Palatinate<br />
Werner Fick<br />
M +49 (0) 172 67 18 180<br />
werner.fick@duktus.com<br />
Applications Engineering<br />
T +49 (0) 6441 49 1251<br />
anwendungstechnik@duktus.com<br />
Styria, Carinthia, Southern Salzburg<br />
Walter Korenjak<br />
M +43 (0) 664 54 88 353<br />
walter.korenjak@duktus.com<br />
CZECH REPUBLIC AND<br />
SLOVAK REPUBLIC<br />
<strong>Duktus</strong> litinové systémy s.r.o.<br />
T +420 311 611 356<br />
F +420 311 624 243<br />
obchod@duktus.cz<br />
<strong>Duktus</strong><br />
litinové systémy s.r.o.<br />
Koˇst’álkova 1527<br />
266 01 Beroun<br />
Czech Republic<br />
T +420 311 611 356<br />
F +420 311 624 243<br />
www.duktus.cz<br />
Hesse/Southern Lower Saxony<br />
Karl-Wilhelm Römer<br />
M +49 (0) 172 72 21 162<br />
karl-wilhelm.roemer@duktus.com<br />
Saxony<br />
Michael Klee<br />
M +49 (0) 172 72 39 895<br />
michael.klee@duktus.com<br />
Styria, Carinthia<br />
Rudolf Stelzl<br />
M +43 (0) 664 83 48 083<br />
r.stelzl@aqua-austria.at<br />
MIDDLE EAST AND<br />
NORTH AFRICA<br />
<strong>Duktus</strong> Pipe Systems FZCO<br />
T +971 (0) 4 886 56 80<br />
F +971 (0) 4 886 56 40<br />
sales@duktus.ae<br />
<strong>Duktus</strong><br />
Pipe Systems FZCO<br />
South Jebel Ali Free Zone<br />
JAFZA View 18/Office No. 909<br />
Dubai/U.A.E.<br />
T +971 (0) 4886 56 80<br />
F +971 (0) 4886 56 40<br />
www.duktus.ae