Slu`beni glasnik - Fond PIO RS

SLU@BENI GLASNIK
Jezik
srpskog naroda
JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,
Bawa Luka, Pave Radana 32A
Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708
1194
REPUBLIKE SRPSKE
Na osnovu ~lana 53. stav 1. ta~ka 8. Poslovnika
Narodne skup{tine Republike Srpske (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, broj 22/05) Zakonodavni odbor
Narodne skup{tine Republike Srpske, na sjednici 14.
novembra 2005. godine, utvrdio je novi pre~i{}eni tekst
Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 32/00, 40/00,
37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 110/03 i 67/05), u kojem je ozna~en
dan stupawa na snagu navedenog zakona.
Broj: 02/3-1466-2/05 Predsjednik
14. novembra 2005. godine Zakonodavnog odbora,
Bawa Luka Vojin Zejak, s.r.
ZAKON
O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURAWU
- Pre~i{}eni tekst-
I - OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Ovim zakonom ustanovqava se obavezno penzijsko i
invalidsko osigurawe i ure|uju prava i obaveze po
osnovu tog osigurawa.
Ovim zakonom ustanovqava se i mogu}nost da se lica
koja nisu obuhva}ena obaveznim osigurawem osiguraju na
penzijsko i invalidsko osigurawe (u daqem tekstu:
dobrovoqno osigurawe).
^lan 2.
Obaveznim penzijskim i invalidskim osigurawem
obezbje|uju se, na osnovu rada i na na~elima uzajamnosti
i solidarnosti, prava za slu~aj starosti, smawewa i
gubitka radne sposobnosti i smrti osiguranika, u
skladu sa ovim zakonom, radi obezbje|ewa socijalne sigurnosti
osiguranih lica i ~lanova wihove porodice.
^lan 3.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa sti~u se
i ostvaruju pod uslovima utvr|enim ovim zakonom, a obim
prava zavisi, po pravilu, od du`ine penzijskog sta`a i
visine plata koje je osigurano lice ostvarilo u toku
radnog vijeka, odnosno od osnovica na koje je upla}ivan
doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe.
^lan 4.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe
obezbje|uju, u skladu sa zakonom, osigurana lica, poslodavci
i Republika Srpska (u daqem tekstu: Republika).
^lan 5.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa neotu-
|iva su li~na materijalna prava i ne mogu se prenositi
Srijeda, 30. novembar 2005. godine
BAWA LUKA
Broj 106 God. XIV
@iro-ra~uni: Razvojna banka AD Bawa Luka
- NLB Group 562-099-00004292-34
Zepter komerc banka AD Bawa Luka
567-162-10000010-81
Nova bawalu~ka banka AD Bawa Luka
551-001-00029639-61
na druga lica, niti se mogu nasqe|ivati. Dospjela
nov~ana primawa koja nisu ispla}ena zbog smrti korisnika
mogu se nasqe|ivati.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa ne mogu
zastarjeti, osim dospjelih i neispla}enih penzija i
drugih nov~anih primawa, u slu~ajevima i pod uslovima
utvr|enim zakonom.
^lan 6.
Ste~ena prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa
mogu prestati samo u slu~ajevima utvr|enim ovim
zakonom.
Kori{}ewe prava koja pripadaju na osnovu ovog
zakona mo`e se ograni~iti samo u slu~ajevima i pod
uslovima utvr|enim ovim zakonom.
^lan 7.
Primawa iz penzijskog i invalidskog osigurawa
mogu biti predmet izvr{ewa i obezbje|ewa, u skladu sa
zakonom.
^lan 8.
Za ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog
osigurawa, kao i utvr|enih potreba i interesa u oblasti
ovog osigurawa, osniva se Fond za penzijsko i invalidsko
osigurawe Republike Srpske (u daqem tekstu: Fond).
Djelatnost Fonda je od posebnog dru{tvenog interesa.
^lan 9.
Fond se osniva za cijelo podru~je Republike. Fond
ima svojstvo pravnog lica i upisuje se u registar kod
nadle`nog suda.
Sjedi{te Fonda utvr|uje se statutom Fonda.
^lan 10.
Fond je obavezan da o svom radu obavje{tava lica
osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe i korisnike
prava iz ovog osigurawa, kao i nadle`ne organe u
Republici.
II - OSIGURANICI
1. Obavezno osigurawe
^lan 11.
Osiguranicima, u smislu ovog zakona, smatraju se
lica koja su obavezno osigurana na penzijsko i invalidsko
osigurawe u Fondu i lica kojima je, u skladu sa ovim
zakonom, priznato svojstvo osiguranika u dobrovoqnom
osigurawu.
Obavezno su osigurani na penzijsko i invalidsko
osigurawe:
1) lice u radnom odnosu;
2) lice koje samostalno, u skladu sa zakonom, obavqa
zanatsko-preduzetni~ku djelatnost (u daqem tekstu: preduzetnik);

Strana 2 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
3) lice koje obavqa sve{teni~ku du`nost ili vjersku
slu`bu.
^lan 12.
Osiguranik u smislu ~lana 11. stav 2. ta~ka 1. ovog
zakona je:
1) lice zaposleno u preduze}u i drugoj organizaciji
koja obavqa privrednu djelatnost, udru`ewu, banci,
organizaciji za osigurawe, zadruzi, ustanovi, fondu i
drugoj organizaciji koja obavqa djelatnost javnih
slu`bi, dr`avnom organu, organu politi~ko-teritorijalne
zajednice i kod drugih doma}ih pravnih i
fizi~kih lica (u daqem tekstu: poslodavac);
2) oficiri, podoficiri, oficiri po ugovoru i
vojnici po ugovoru;
3) lice zaposleno kod preduzetnika;
4) lice izabrano ili imenovano na odgovaraju}u
javnu funkciju, ako za taj rad prima platu;
5) zaposleno lice upu}eno na rad u inostranstvo,
odnosno lice zaposleno kod poslodavca koji obavqa djelatnost
u inostranstvu, pod uslovom da nije obavezno
osigurano po propisima dr`ave u koju je upu}eno na rad,
odnosno u kojoj je zaposleno, ako me|unarodnim ugovorom
nije druga~ije odre|eno;
6) dr`avqanin Republike koji je na teritoriji
Republike zaposlen kod stranih ili me|unarodnih organizacija
ili ustanova, stranih diplomatskih ili konzularnih
predstavni{tava, ili je zaposlen kod drugih
stranih pravnih ili fizi~kih lica, ako me|unarodnim
ugovorom nije druga~ije odre|eno;
7) strani dr`avqanin i lice bez dr`avqanstva koji
su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih
pravnih ili fizi~kih lica, ako me|unarodnim ugovorom
nije druga~ije odre|eno, kao i kod me|unarodnih organizacija
ili ustanova, diplomatskih ili konzularnih
predstavni{tava, ako je takvo osigurawe predvi|eno
me|unarodnim ugovorom.
^lan 13.
Osiguranik iz ~lana 12. ovog zakona obavezno je
osiguran na penzijsko i invalidsko osigurawe i po
prestanku radnog odnosa za vrijeme dok ostvaruje
nov~anu naknadu po propisima o radnim odnosima,
zapo{qavawu i zdravstvenom osigurawu, ako je na tu
naknadu obra~unat i upla}en doprinos za penzijsko i
invalidsko osigurawe.
^lan 14.
Preduzetnik u smislu ovog zakona je:
1) zanatlija, ugostiteq, prevoznik i drugo lice koje
obavqa privrednu, uslu`nu ili drugu djelatnost, ako je
djelatnost koju obavqa registrovana u skladu sa
propisima;
2) drugo lice koje, u skladu sa propisima, samostalno
u vidu zanimawa obavqa profesionalnu djelatnost;
3) osniva~, odnosno vlasnik radwe, poqoprivrednog
gazdinstva, ili wihovog dijela, pod uslovom da nije
obavezno osiguran po drugom osnovu.
^lan 15.
Osiguranik iz ~lana 11. stav 2. ta~ka 3. ovog zakona je
lice koje na osnovu rje{ewa nadle`nog vjerskog organa,
odnosno vjerske zajednice obavqa sve{teni~ku du`nost
ili vjersku slu`bu.
2. Obavezno osigurawe lica dok se nalaze
u odre|enim okolnostima
^lan 16.
Obavezno su osigurani na penzijsko i invalidsko
osigurawe za slu~aj invalidnosti prouzrokovane povredom
na radu i profesionalnom bole{}u, dok se nalaze u
odre|enim okolnostima (u daqem tekstu: osiguranik u
odre|enim okolnostima):
1) lice koje na teritoriji Republike u~estvuje u akciji
spasavawa ili odbrane od elementarnih nepogoda
(po`ar, poplava, zemqotres i druge nepogode prouzrokovane
vi{om silom), ili u akciji preduzetoj radi
spasavawa `ivota gra|ana ili otklawawa materijalne
{tete na imovini;
2) ~lan dobrovoqnog vatrogasnog dru{tva za vrijeme
ga{ewa po`ara, spasavawa qudi i imovine ugro`ene
po`arom i drugim elementarnim nepogodama, uklawawa
posqedica elementarnih nepogoda, odlaska na vje`bu i
povratku sa vje`be, kao i za vrijeme obrazovawa za vatrogasnu
slu`bu koje organizuje vatrogasno dru{tvo;
3) lice koje na zahtjev nadle`nih dr`avnih organa
pru`i pomo} tim organima, ako tom prilikom bude
povrije|eno ili se razboli;
4) u~enik i student za vrijeme prakti~ne nastave,
odnosno za vrijeme stru~ne prakse kod poslodavca;
5) lice za vrijeme obavqawa obaveznog rada prilikom
izdr`avawa kazne zatvora, maloqetni~kog zatvora
i za vrijeme izvr{ewa vaspitne mjere u vaspitnoj
ustanovi, ustanovi za prevaspitavawe ili u posebnoj
vaspitnoj ustanovi;
6) nezaposleno lice za vrijeme prekvalifikacije ili
dokvalifikacije, na koju je upu}eno od strane organizacije
za zapo{qavawe;
7) lice za vrijeme obavqawa poslova kod poslodavca,
bez zasnivawa radnog odnosa (volonterski rad), u skladu
sa propisima o radnim odnosima;
8) lice za vrijeme omladinskog radnog anga`ovawa
posredstvom zadruge u~enika, studenata i nezaposlene
omladine;
9) lice za vrijeme u~e{}a u javnim radovima, koje
organizuje politi~ko-teritorijalna zajednica;
10) lice za vrijeme vr{ewa obavezne vojne slu`be i
vr{ewa drugih obaveza u oblasti odbrane, utvr|enih
zakonom;
11) lice za vrijeme u~e{}a u omladinskoj radnoj
akciji, odnosno radnom kampu i takmi~ewu (proizvodnom,
sportskom i dr.);
12) lice za vrijeme vr{ewa odre|enih javnih funkcija
ili gra|anskih du`nosti po pozivu organa politi~koteritorijalne
zajednice (u svojstvu poslanika, svjedoka,
sudije porotnika, vje{taka ili tuma~a i dr.);
13) dijete sa te{ko}ama u razvoju, za vrijeme stru~nog
osposobqavawa, nakon zavr{ene osnovne {kole.
Ta~ka 4. stav 1. ovog ~lana primjewuje se i na
dr`avqanina Republike kad se, saglasno propisima
Republike, {koluje u inostranstvu ili kad u inostranstvu
sti~e odgovaraju}u praksu poslije zavr{enog
{kolovawa, ako je prije odlaska u inostranstvo imao
prebivali{te na teritoriji Republike.
Ta~ka 4. stav 1. ovog ~lana primjewuje se i na stranog
dr`avqanina koji se {koluje ili sti~e odgovaraju}u
praksu poslije zavr{enog {kolovawa na teritoriji
Republike, pod uslovom da dr`ava ~iji je on dr`avqanin
priznaje isto pravo dr`avqanima Republike, ako
me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno.
3. Dobrovoqno osigurawe
^lan 17.
Lice koje obavqa poqoprivrednu djelatnost kao
jedino ili glavno zanimawe i lice koje nije obavezno
osigurano na penzijsko i invalidsko osigurawe, u smislu
~lana 11. ovog zakona, mo`e se dobrovoqno osigurati na
penzijsko i invalidsko osigurawe, ako:
1) na dan podno{ewa zahtjeva za prijem na osigurawe
ima navr{enih najmawe 15 godina `ivota;
2) ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
3) ima prebivali{te na teritoriji Republike.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 3
Poqoprivrednom djelatno{}u, u smislu ovog zakona,
smatra se zemqoradwa, sto~arstvo, ribogojstvo, p~elarstvo,
peradarstvo, proizvodwa jaja, pili}a i dr., ako
lice obavqawem te djelatnosti ostvaruje sredstva za
`ivot.
Poqoprivredna djelatnost smatra se, u smislu ovog
zakona, jedinim zanimawem ako se na osnovu uvjerewa
nadle`nog op{tinskog organa uprave utvrdi da lice koje
obavqa djelatnost iz stava 1. ovog ~lana ostvaruje prihod
iskqu~ivo bavqewem tom djelatno{}u.
Poqoprivredna djelatnost smatra se, u smislu ovog
zakona, glavnim zanimawem, ako se na osnovu uvjerewa
nadle`nog op{tinskog organa uprave utvrdi da lice koje
obavqa djelatnost iz stava 1. ovog ~lana, ostvaruje od te
djelatnosti ve}i prihod od prihoda ostvarenih po drugom
osnovu.
Dobrovoqno osigurawe obezbje|uje se po~ev{i od
dana podno{ewa zahtjeva za prijem u osigurawe.
III - UTVR\IVAWE SVOJSTVA OSIGURANIKA
^lan 18.
Svojstvo osiguranika u penzijskom i invalidskom
osigurawu utvr|uje Fond, i to:
- osiguranika iz ~lana 12. ovog zakona - na osnovu
prijave osigurawa koju podnosi poslodavac;
- osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona - na osnovu
prijave osigurawa koju podnosi organizacija za
zapo{qavawe;
- osiguranika iz ~lana 14. ovog zakona - na osnovu
prijave osigurawa koju podnosi osiguranik;
- osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona - na osnovu
prijave osigurawa koju podnosi nadle`ni organ vjerske
zajednice;
- osiguranika iz ~lana 17. ovog zakona - na osnovu
zahtjeva za prijem u osigurawe, prijave osigurawa i odgovaraju}ih
dokaza o ispuwavawu uslova za sticawe svojstva
osiguranika, koju podnosi lice za koje se utvr|uje
svojstvo osiguranika.
Prijava osigurawa za utvr|ivawe svojstva osiguranika
podnosi se u roku od osam dana od dana sticawa
osnova po kome se osigurava. Ako Fond u slu~ajevima iz
stava 1. alineje 1. do 4. ovog ~lana ne utvrdi svojstvo
osiguranika o tome donosi rje{ewe.
^lan 19.
Svojstvo osiguranika u slu~ajevima iz ~lana 17. ovog
zakona Fond utvr|uje rje{ewem.
Radi utvr|ivawa svojstva osiguranika u slu~ajevima
iz ~lana 16. ovog zakona organizacije, organi i teritorijalno-politi~ke
zajednice obavezni su da Fondu, do
10. u mjesecu za protekli mjesec, dostave spisak lica koja
su se nalazila u okolnostima navedenim u istom ~lanu.
IV - DOPRINOSI ZA PENZIJSKO I
INVALIDSKO OSIGURAWE
^lan 20.
Sredstva za ostvarivawe prava iz penzijskog i
invalidskog osigurawa obezbje|uju se uplatom doprinosa
i iz drugih izvora utvr|enih ovim zakonom.
Doprinosi za penzijsko i invalidsko osigurawe
utvr|uju se tako da se ostvarenim doprinosima, zajedno
sa ostalim prihodima, obezbje|uje izvr{avawe obaveza
Fonda utvr|enih zakonom.
1. Osnovica za obra~unavawe i pla}awe doprinosa
^lan 21.
Osnovice i stopa za obra~un doprinosa za penzijsko
i invalidsko osigurawe utvr|uju se zakonom.
Stopa doprinosa iz stava 1. ovog ~lana za osiguranike
koji rade na radnim mjestima, odnosno poslovima
na kojima se sta` osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem
uve}ava se srazmjerno stepenu uve}awa sta`a.
Osnovica za obra~un doprinosa za penzijsko i
invalidsko osigurawe za osiguranike o dobrovoqnom
osigurawu ne mo`e biti mawa od iznosa za utvr|ivawe
penzijskog osnova iz ~lana 234. ovog zakona.
2. Obveznici uplate doprinosa
^lan 22.
Obveznici uplate doprinosa su:
1) za osiguranike iz ~lana 12. ovog zakona - poslodavac,
odnosno isplatilac plate ili naknade plate;
2) za osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona - isplatilac
naknade;
3) za osiguranika iz ~lana 14. ovog zakona - sam osiguranik;
4) za osiguranika iz ~lana 15. ovog zakona - vjerska
zajednica;
5) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 1. ovog zakona -
organizacija koja organizuje akcije spasavawa ili
odbrane od elementarnih nepogoda;
6) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 2. ovog zakona -
op{tina na ~ijem je podru~ju organizovano dobrovoqno
vatrogasno dru{tvo;
7) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 3. ovog zakona -
dr`avni organ na ~iji zahtjev osiguranik pru`i pomo};
8) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 4. ovog zakona -
{kola, odnosno fakultet koji organizuje prakti~nu nastavu;
9) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 5. ovog zakona -
kazneno-popravna, odnosno vaspitna ustanova u kojoj je
osiguranik smje{ten;
10) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 6. ovog zakona -
organizacija za zapo{qavawe koja je uputila osiguranika
na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju;
11) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 7. ovog zakona -
organizacija, odnosno poslodavac kod kojeg osiguranik
volontira;
12) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 8. ovog zakona -
omladinska, odnosno u~eni~ka zadruga;
13) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 9. ovog zakona -
politi~ko-teritorijalna zajednica koja je organizovala
javne radove;
14) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 10. ovog zakona
- Republika;
15) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 11. ovog zakona
- organizator omladinske radne akcije, odnosno
takmi~ewa;
16) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 12. ovog zakona
- organ politi~ko-teritorijalne zajednice koji je uputio
poziv osiguraniku;
17) za osiguranika iz ~lana 16. ta~ka 13. ovog zakona
- organizacija, odnosno poslodavac kod koga se dijete
osposobqava.
3. Uplata doprinosa
^lan 23.
Obveznik uplate doprinosa koji svoje finansijsko
poslovawe ne vodi preko organizacije za platni promet
obavezan je da doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe
uplati do sedmog datuma u mjesecu, za protekli
mjesec.
^lan 24.
Obveznik uplate doprinosa koji ne uplati doprinos
u roku dospjelosti obavezan je da uz dospjeli iznos
doprinosa plati kamatu po kamatnoj stopi propisanoj
va`e}im propisima.
^lan 25.
Obveznik je du`an da doprinos za penzijsko i
invalidsko osigurawe uplati za sve zaposlene radnike -

Strana 4 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
osiguranike prilikom isplate plata i drugih primawa
po osnovu rada na koja se, u skladu sa zakonom, pla}a
doprinos. Ako poslodavac zaposlenim radnicima u
odre|enom mjesecu nije isplatio platu i druga primawa
po osnovu rada, du`an je da uplati doprinos do 15. u
mjesecu za prethodni mjesec, prema osnovici koju predstavqa
iznos plate na koju radnik ima pravo za taj
mjesec, prema zakonu i kolektivnom ugovoru.
Izuzetno, poslodavac koji do dana stupawa na snagu
ovog zakona nije uplatio doprinos, u smislu stava 1. ovog
~lana, mo`e uplatiti doprinos za jednog ili vi{e radnika
za odre|eni period unazad, ako tim radnici sti~u
pravo na dio sta`a osigurawa koji im nedostaje za ostvarivawe
prava na penziju. Ukoliko ne postoji poslodavac,
doprinos mo`e uplatiti pravni sqedbenik poslodavca
ili sam radnik.
Odredbe stava 2. ovog ~lana mogu se primjewivati
najdaqe godinu dana od dana stupawa na snagu ovog
zakona.
^lan 26.
Fond vodi evidenciju i vr{i kontrolu obra~unavawa
i pla}awa doprinosa za penzijsko i invalidsko
osigurawe.
Kontrolu iz stava 1. ovog ~lana vr{i ovla{}eni
radnik Fonda (u daqem tekstu: kontrolor), uvidom u
poslovne kwige i odgovaraju}u finansijsku dokumentaciju
obveznika pla}awa doprinosa, i to iskqu~ivo
u poslovnim prostorijama i u prisustvu ovla{}enog
radnika obveznika pla}awa doprinosa.
O utvr|enom stawu kontrolor sastavqa zapisnik.
Ako utvrdi da je obveznik pla}awa doprinosa obra~unao
i uplatio mawi iznos na ime doprinosa od onog koji je
bio du`an da uplati, zapisnikom }e odrediti rok za
uplatu utvr|enog iznosa dugovawa, koji ne mo`e biti
kra}i od tri, niti du`i od 15 dana.
Ako obveznik uplate doprinosa ne uplati utvr|eni
iznos dugovawa u roku odre|enom zapisnikom o
izvr{enoj kontroli, Fond dostavqa zapisnik Poreskoj
upravi, radi prinudne naplate utvr|enog iznosa dugovawa.
Prinudna naplata iz stava 4. ovog ~lana prioritetno
se izvr{ava.
V - PENZIJSKI STA@
1. Sta` osigurawa
^lan 27.
U sta` osigurawa ra~una se vrijeme koje je osiguranik
proveo poslije navr{ene 15. godine `ivota u
obaveznom i dobrovoqnom osigurawu, u skladu sa ~l. 11.
do 15. i ~lanom 17. ovog zakona, kao i sta` koji je
dokupqen u skladu sa ~lanom 43. ovog zakona.
^lan 28.
Vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu
kod dva ili vi{e poslodavaca u kra}em radnom vremenu
od punog radnog vremena (nepuno radno vrijeme) ra~una
se u sta` osigurawa srazmjerno radnom vremenu provedenom
na radu u odnosu na puno radno vrijeme.
Osiguraniku vrijeme provedeno u radnom odnosu u
vremenu du`em od punog radnog vremena ne ra~una se u
sta` osigurawa.
^lan 29.
U sta` osigurawa ra~una se sve vrijeme provedeno u
radnom odnosu sa punim radnim vremenom.
Kao vrijeme provedeno u radnom odnosu sa punim radnim
vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik
proveo u radnom odnosu sa skra}enim radnim vremenom,
ako je radno vrijeme, u smislu propisa o radnim
odnosima, izjedna~eno sa punim radnim vremenom.
^lan 30.
Vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa
skra}enim radnim vremenom, koje nije u smislu ~lana 29.
stav 2. ovog zakona izjedna~eno sa punim radnim vremenom
prera~unava se na puno radno vrijeme.
^lan 31.
Osiguraniku kod kojeg je nastala invalidnost po
osnovu koje se sti~e pravo na invalidsku penziju, u sta`
osigurawa ra~una se vrijeme do dana prestanka radnog
odnosa, a osiguraniku koji obavqa samostalnu djelatnost
- do dana prestanka obavqawa djelatnosti po osnovu
koje je osiguran.
^lan 32.
U sta` osigurawa ra~una se vrijeme koje je osiguranik
proveo:
1) na bolovawu poslije prestanka radnog odnosa ili
drugog rada po osnovu kojeg je bio osiguran;
2) na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji na koju
je upu}en kao invalid rada poslije prestanka radnog
odnosa, ili kao vojni invalid, kao civilni invalid
rata, kao slijepo lice, lice oboqelo od distrofije i
srodnih mi{i}nih i neuromi{i}nih oboqewa, paraplegije,
cerebralne i dje~ije paralize;
3) kao u~esnik u {trajku koji je organizovan u skladu
sa zakonom kojim je ure|eno pravo radnika na {trajk.
^lan 33.
U sta` osigurawa ra~una se vrijeme provedeno u
osigurawu, po osnovu obavqawa samostalne djelatnosti,
sve{teni~ke du`nosti, odnosno vjerske slu`be, kao i
vrijeme provedeno u dobrovoqnom osigurawu.
Osiguraniku koji obavqa samostalnu djelatnost u
sta` osigurawa ra~una se i vrijeme za koje je privremeno
prekinuo obavqawe djelatnosti, u skladu sa zakonom,
izuzev vremena provedenog na odslu`ewu vojnog roka, ako
je za to vrijeme uplatio doprinos za penzijsko i invalidsko
osigurawe.
^lan 34.
U sta` osigurawa ra~una se vrijeme za koje je osiguranik
bio prijavqen organizaciji za zapo{qavawe
poslije prestanka radnog odnosa, u skladu sa propisima
o zapo{qavawu.
2. Sta` osigurawa koji se ra~una sa uve}anim trajawem
^lan 35.
Sta` osigurawa sa uve}anim trajawem ra~una se
osiguranicima koji su radili puno radno vrijeme:
1) sa tjelesnim o{te}ewem od najmawe 70%;
2) kao vojni invalidi od I do VI grupe;
3) kao civilni invalidi rata od I do VI grupe;
4) kao slijepa lica, lica oboqela od distrofije i
srodnih mi{i}nih i neuromi{i}nih oboqewa, paraplegije,
cerebralne i dje~ije paralize i multiple
skleroze, kao i osiguraniku koji je ostvario nov~anu
naknadu za pomo} i wegu za vrijeme trajawa radnog
odnosa, bez obzira na procenat tjelesnog o{te}ewa.
Osiguraniku iz stava 1. ovog ~lana svakih 12 mjeseci
rada ra~una se kao 15 mjeseci sta`a osigurawa.
^lan 36.
Sta` osigurawa sa uve}anim trajawem ra~una se i
osiguraniku koji radi na naro~ito te{kim i po zdravqe
{tetnim radnim mjestima, ili u odre|enim djelatnostima
na naro~ito te{kim poslovima i na poslovima na
kojima poslije navr{ewa odre|enih godina `ivota
osiguranik ne mo`e uspje{no da obavqa svoju profesionalnu
djelatnost.
Stepen uve}awa sta`a osigurawa iz stava 1. ovog
~lana zavisi od te`ine {tetnosti rada, odnosno prirode
posla i mo`e iznositi najvi{e do 50%.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 5
Odredba stava 1. ovog ~lana }e se primjewivati od 29.
decembra 2003. godine.
^lan 37.
Kao radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se sta`
osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem zato {to je rad
na wima naro~ito te`ak i {tetan po zdravqe mogu se
utvrditi radna mjesta na kojima postoje sqede}i uslovi:
1) da u vezi s obavqawem poslova postoje znatniji
{tetni uticaji na zdravstveno stawe i radnu sposobnost
radnika i pored toga {to su primijewene sve op{te i
posebne za{titne mjere utvr|ene propisima, kao i druge
mjere koje mogu uticati na otklawawe i smawivawe
{tetnih uticaja;
2) da se poslovi pod te{kim i po zdravqe {tetnim
uslovima obavqaju neposredno pored izvora {tetnih
uticaja u neprekidnom toku procesa rada;
3) da poslove na radnom mjestu pod okolnostima iz t.
1. i 2. ovog stava obavqa isti osiguranik u toku punog
radnog vremena, uzimaju}i kao puno radno vrijeme i
skra}eno radno vrijeme odre|eno za pojedine poslove
zbog posebnih uslova rada.
Kao radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se sta`
osigurawa ra~una sa uve}anim trajawem zato {to je vijek
vr{ewa profesionalne djelatnosti ograni~en navr{ewem
odre|enih godina `ivota mogu se utvrditi radna
mjesta u onim zanimawima u kojima, zbog prirode i
te`ine posla, fiziolo{ke funkcije organizma opadaju u
toj mjeri da osiguraniku onemogu}avaju daqe uspje{no
vr{ewe iste profesionalne djelatnosti.
^lan 38.
Radna mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa
uve}anim trajawem i stepen uve}awa sta`a po tom osnovu
utvr|uje ministarstvo nadle`no za poslove rada, na
zahtjev poslodavca, inspektora rada, sindikata ili
zainteresovanog radnika, a na osnovu analize i
mi{qewa ovla{}ene nau~ne ili stru~ne organizacije.
Vlada Republike Srpske (u daqem tekstu: Vlada)
donosi bli`e propise:
- o utvr|ivawu radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa
ra~una sa uve}anim trajawem,
- o uslovima koje moraju ispuwavati organizacije za
obavqawe djelatnosti iz stava 1. ovog ~lana.
^lan 39.
Osiguranicima iz ~l. 35. i 36. ovog zakona sta`
osigurawa ra~una se sa uve}anim trajawem samo za vrijeme
koje su efektivno proveli na radu.
Kao vrijeme efektivno provedeno na radu, smatra se i
vrijeme koje je osiguranik proveo na godi{wem odmoru i
pla}enom odsustvu do 36 radnih dana u toku jedne kalendarske
godine, u skladu sa Zakonom.
^lan 40.
Radna mjesta na kojima se sta` osigurawa ra~una sa
uve}anim trajawem, kao i stepen uve}awa sta`a osigurawa
podlije`u reviziji.
Pod revizijom radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa
ra~una sa uve}anim trajawem i revizijom stepena
uve}awa sta`a osigurawa, u smislu ovog zakona, smatra
se ponovna ocjena postojawa uslova iz ~lana 37. ovog
zakona.
Revizija radnih mjesta iz stava 1. ovog ~lana vr{i se
na na~in i po postupku predvi|enom ovim zakonom, za
wihovo utvr|ivawe.
Revizija radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa
ra~una sa uve}anim trajawem, koja su utvr|ena u skladu sa
ovim zakonom, izvr{i}e se najkasnije u roku od 10 godina
od dana stupawa na snagu ovog zakona, a nakon toga
najmawe svakih 10 godina.
Revizija radnih mjesta na kojima se sta` osigurawa
ra~una sa uve}anim trajawem, koja su utvr|ena do 31.
marta 1992. godine, izvr{i}e se najkasnije u roku od pet
godina od dana stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 41.
Sta` osigurawa u smislu ~l. 27. do 36. ovog zakona
ra~una se osiguraniku, za vrijeme za koje je pla}en
doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe.
3. Poseban sta`
^lan 42.
U poseban sta` u dvostrukom trajawu ra~una se:
1) pripadniku oru`anih snaga biv{e SFRJ - vrijeme
u~e{}a u oru`anim sukobima na teritoriji Hrvatske,
poslije 17. avgusta 1990. godine;
2) pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku
Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske -
vrijeme neposredne ratne opasnosti i ratnog stawa na
teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine, poslije 4. avgusta
1991. godine;
3) pripadniku Vojske i pripadniku Ministarstva
unutra{wih poslova biv{e Republike Srpske Krajine -
vrijeme u~e{}a u oru`anim sukobima na teritoriji
biv{e SFRJ poslije 4. avgusta 1991. godine, pod uslovom
da imaju prebivali{te na teritoriji Republike;
4) gra|aninu Republike - vrijeme u~e{}a u
antifa{isti~koj i oslobodila~koj borbi tokom 20. vijeka
kao pripadniku srpske, crnogorske, Vojske u otaxbini
i Jugoslovenske vojske.
Licima iz stava 1. t. 1. i 2. ovog ~lana ra~una se u
poseban sta` u dvostrukom trajawu i vrijeme provedeno
u zarobqeni{tvu, kao i vrijeme provedeno na lije~ewu i
medicinskoj rehabilitaciji zbog posqedica bolesti ili
povreda zadobijenih u oru`anim sukobima i
zarobqeni{tvu.
Poseban sta` u smislu stava 1. t. 1. i 2. i stava 2. ovog
~lana utvr|uje se na osnovu pravosna`nog rje{ewa o
kategorizaciji boraca, koje donosi ministarstvo
nadle`no za pitawe boraca.
Uvjerewe o pripadni{tvu oru`anim snagama iz stava
1. ta~ka 3. ovog ~lana izdaje Biro biv{e Republike
Srpske Krajine.
Poseban sta` u smislu stava 1. t. 1, 2. i 3. i stava 2.
ovog ~lana pripada zakqu~no sa danom demobilizacije,
odnosno sa danom osloba|awa iz zarobqeni{tva ili
zavr{etka lije~ewa i medicinske rehabilitacije, a najdaqe
do 30. juna 1996. godine.
4. Dokup sta`a
^lan 43.
Za osiguranika koji ne ispuwava uslove propisane za
ostvarivawe prava za starosnu penziju poslodavac,
odnosno sam osiguranik mo`e dokupiti nedostaju}i
sta`, ako tim sta`om ispuwava uslove za ostvarivawe
prava na penziju, a najvi{e tri godine.
Dokup sta`a, u smislu stava 1. ovog ~lana, mo`e se
vr{iti godinu dana od dana stupawa na snagu ovog
zakona.
Fond op{tim aktom utvr|uje visinu, na~in i rok za
uplatu sredstava za dokup sta`a, s tim da se visina sredstava
utvr|uje tako da se ostvarenim sredstvima obezbje-
|uje izvr{ewe obaveza Fonda nastale priznavawem tog
sta`a.
U penzijski sta` ra~una se samo ono vrijeme
dokupqenog sta`a za koje su obaveze po tom osnovu
upla}ene u cijelosti.
VI - MATI^NA EVIDENCIJA
^lan 44.
Fond za penzijsko i invalidsko osigurawe Republike
Srpske (u daqem tekstu: Fond) vodi mati~nu evidenciju
o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima
prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa.

Strana 6 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
^lan 45.
Mati~na evidencija se formira i vodi po jedinstvenim
metodolo{kim principima. Uno{ewe podataka
u mati~nu evidenciju vr{i se prema Jedinstvenom kodeksu
{ifara.
Podaci se unose u mati~nu evidenciju na osnovu prijava
podnesenih na propisanim obrascima, koje se mogu
dostavqati i putem magnetnih medija.
Podaci iz mati~ne evidencije koriste se i za statisti~ka
istra`ivawa i druge slu`bene potrebe.
^lan 46.
U mati~nu evidenciju unose se podaci o:
1) osiguranicima iz penzijskog i invalidskog osigurawa
(u daqem tekstu: osiguranici);
2) korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog
osigurawa (u daqem tekstu: korisnici prava);
3) obveznicima uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko
osigurawe (u daqem tekstu: obveznici uplate
doprinosa).
^lan 47.
Svojstvo osiguranika za lice za koje je podnesena
prijava na osigurawe utvr|uje se izdavawem potvrde o
prijemu na osigurawe i uno{ewem podataka u mati~nu
evidenciju, bez izdavawa rje{ewa ukoliko zakonom nije
druga~ije propisano.
Prilikom prijave na osigurawe vr{i se provjera
podataka sadr`anih u prijavi.
Prije uno{ewa podataka u mati~nu evidenciju o
osiguranicima, Fond ima pravo da vr{i pregled
poslovnih kwiga i evidencija iz oblasti rada kod organizacija
i drugih obveznika obra~una i uplate doprinosa,
radi kontrole tih podataka.
^lan 48.
Lice za koje obveznik podno{ewa prijava nije podnio
prijavu na osigurawe mo`e podnijeti zahtjev za
utvr|ivawe svojstva osiguranika.
Fond }e pokrenuti postupak za utvr|ivawe svojstva
osiguranika i kada, prilikom kontrole ili na drugi
na~in, utvrdi da prijava na osigurawe i / ili odjava sa
osigurawa nije podnesena za lice koje ima pravo na penzijsko
i invalidsko osigurawe.
U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana Fond donosi
rje{ewe o utvr|ivawu svojstva osiguranika.
^lan 49.
Kad se svojstvo osiguranika utvr|uje po isteku rokova
odre|enih za podno{ewe prijava na osigurawe, Fond
je du`an da pokrene postupak za naplatu doprinosa za
penzijsko i invalidsko osigurawe za period za koji se
naknadno utvr|uje svojstvo osiguranika.
Stav 1. ovog ~lana ne}e se primjewivati kod dokazivawa
sta`a putem svjedoka u smislu ~lana 166. st. 2. i 4.
ovog zakona.
^lan 50.
Stru~na slu`ba Fonda je obavezna, godinu dana prije
ispuwewa uslova za sticawe prava na starosnu penziju,
obavijestiti pismeno osiguranika, na wegov zahtjev, o
~iwenicama relevantnim za ostvarivawe tog prava, radi
uvida o registrovanim podacima u mati~noj evidenciji.
1. Podaci koji se unose u mati~nu evidenciju
^lan 51.
U mati~nu evidenciju unose se sqede}i podaci o
osiguranicima:
1) prezime i ime;
2) mati~ni broj gra|anina;
3) li~ni broj osiguranika;
4) pol;
5) dr`avqanstvo;
6) zanimawe;
7) {kolska sprema;
8) osnov osigurawa;
9) o sta`u osigurawa, platama, naknadama plate,
osnovicama osigurawa i drugim naknadama koje se uzimaju
za obra~un penzijskog osnova;
10) o invalidima rada - korisnicima prava po
osnovu preostale radne sposobnosti;
11) o poslovima na kojima se sta` osigurawa ra~una
sa uve}anim trajawem;
12) o posebnom sta`u i u~e{}u u ratu;
13) o broju ~asova provedenih na radu u punom radnom
vremenu, kra}em od punog radnog vremena, du`em od
punog radnog vremena i dopunskom radu, broju ~asova za
koje je obra~unata naknada plate i o ostvarenoj plati;
14) o osiguranicima s tjelesnim o{te}ewem od najmawe
70%, vojnim invalidima od I do VI grupe, civilnim
invalidima rata od I do VI grupe, slijepim licima,
licima oboqelim od distrofije ili srodnih mi{i}nih
i neuromi{i}nih oboqewa i od paraplegije, cerebralne
i dje~ije paralize i skleroze multipleks;
15) radno vrijeme radnika - ~asova dnevno;
16) datum stupawa radnika na rad - u osigurawe;
17) datum prestanka rada - osigurawa;
18) vrijeme provedeno na slu`ewu vojnog roka nakon
navr{ene 20. godine `ivota;
19) u vezi sa ocjenom radne sposobnosti;
20) registarski broj obveznika uplate doprinosa.
^lan 52.
U mati~nu evidenciju korisnika prava, pored
podataka iz ~lana 51. ovog zakona, unose se i sqede}i
podaci:
1) vrsta penzije;
2) pravni osnov za ostvarivawe prava na penziju;
3) datum sticawa prava na penziju, datum po~etka
isplate, prekida i ponovne isplate penzije, kao i datum
prestanka prava na penziju;
4) datum nastanka i uzrok invalidnosti - smrti i
dijagnoza bolesti;
5) penzijski osnov i iznos penzije na dan sticawa
prava;
6) isplatna adresa.
^lan 53.
U mati~nu evidenciju o korisnicima porodi~ne penzije,
za umrlog osiguranika ili za umrlog korisnika
li~ne penzije, kao i za korisnike porodi~ne penzije
unose se sqede}i podaci:
1) prezime i ime umrlog osiguranika ili korisnika
li~ne penzije i korisnika porodi~ne penzije;
2) mati~ni broj gra|anina i li~ni broj osiguranika
ili lica po osnovu koga je ostvareno pravo na porodi~nu
penziju i korisnika porodi~ne penzije;
3) pol umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije;
4) srodstvo sa umrlim osiguranikom, odnosno korisnikom
penzije od koga izvodi pravo na porodi~nu penziju;
5) datum sticawa prava na penziju, datum od kada se
penzija ispla}uje i datum prestanka prava na penziju;
6) o iznosu porodi~ne penzije.
2. Formirawe i vo|ewe mati~ne evidencije
^lan 54.
Mati~na evidencija se formira uno{ewem podataka
o obveznicima uplate doprinosa, osiguranicima i
korisnicima prava na osnovu odgovaraju}ih prijava.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 7
Prijave za ustrojavawe mati~ne evidencije obveznik
uplate doprinosa podnosi nadle`noj podru~noj organizacionoj
jedinici Fonda.
U mati~nu evidenciju unose se i sve promjene podataka
iz ~l. 51, 52. i 53. ovog zakona.
^lan 55.
Fond obveznicima uplate doprinosa odre|uje registarski
broj. Registarski broj obveznika uplate doprinosa
sastoji se od oznake Republike Srpske (u daqem tekstu:
Republika), op{tine, teku}eg rednog broja registra
obveznika uplate doprinosa i kontrolnog broja.
Pored registarskog broja o obveznicima uplate
doprinosa, Fond u evidenciju unosi i jedinstveni identifikacioni
broj.
^lan 56.
U ciqu formirawa i vo|ewa mati~ne evidencije o
obveznicima uplate doprinosa, osiguranicima i korisnicima
prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa
nadle`noj filijali Fonda podnose odgovaraju}e prijave,
i to:
1) obveznik uplate doprinosa:
- prijavu o po~etku poslovawa, prestanku poslovawa
ili promjene u toku poslovawa,
- prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i prijavu
promjene podataka u osigurawu,
- prijavu podataka o ostvarenoj plati, naknadama
plate i sta`u osigurawa,
- prijavu podataka o osiguranicima - invalidima
rada i
- prijavu o promjeni navedenih podataka;
2) Zavod za zapo{qavawe Republike Srpske:
- prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i prijavu
promjena u osigurawu za nezaposlena lica koja su u
skladu sa Zakonom osigurana na penzijsko i invalidsko
osigurawe, kao i o wihovoj naknadi koja slu`i za
utvr|ivawe penzijskog osnova;
3) Fond:
- prijavu o utvr|ivawu posebnog sta`a,
- druge prijave kada je za to ovim zakonom ovla{}en;
4) osiguranik koji je sam obveznik uplate doprinosa:
- prijavu o po~etku, prestanku i promjenama o
obvezniku uplate doprinosa i
- prijavu na osigurawe, odjavu osigurawa i promjenama
podataka u osigurawu.
Pod obveznikom uplate doprinosa, u smislu stava 1.
ta~ka 1) ovog ~lana, podrazumijevaju se preduze}e i druga
organizacija koja obavqa privrednu djelatnost,
udru`ewe, banka, organizacija za osigurawe, zadruga,
ustanova, zavod, fond i druga organizacija koja obavqa
djelatnost javnih slu`bi, dr`avni organ, organ politi~ko-teritorijalne
zajednice i lokalne samouprave i
drugo doma}e i strano pravno i fizi~ko lice koje
zapo{qava radnike.
Fond za osiguranike u smislu stava 1. ta~ka 3) ovog
~lana popuwava prijave i u mati~nu evidenciju unosi
podatke o utvr|enom sta`u osigurawa i posebnom sta`u
za osiguranike koji su sami obveznici pla}awa doprinosa,
kao i osnovici koja slu`i za utvr|ivawe penzijskog
osnova.
^lan 57.
U prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima
podaci se unose na osnovu javnih isprava i
zakonom pripisanih evidencija i drugih zvani~nih evidencija
koje vode obveznici obra~una i uplate doprinosa
- poslodavci i obveznici podno{ewa prijava
podataka.
^lan 58.
Za ta~nost podataka unesenih u prijave podataka za
mati~nu evidenciju o osiguranicima odgovoran je podnosilac
prijave.
Fond je du`an da provjerava ta~nost podataka unesenih
u prijave podataka za mati~nu evidenciju i da
vr{i uvid u evidenciju i dokumentaciju na kojima se zasnivaju
podaci uneseni u prijavu.
^lan 59.
Prijave podataka za mati~nu evidenciju o osiguranicima
podnose se nadle`noj organizacionoj jedinici
Fonda, i to:
1) za osiguranika - radnika iz ~lana 12. ovog zakona -
prema sjedi{tu poslodavca, odnosno wegove organizacione
jedinice (filijala, ekspozitura, ispostava,
poslovnica, predstavni{tvo, zastupni{tvo i druga
poslovna i radna jedinica);
2) za osiguranike preduzetnike iz ~lana 14. ovog
zakona - prema mjestu u kome je osiguranik registrovao
obavqawe djelatnosti po osnovu koje je osiguran;
3) za osiguranike vjerske slu`benike - prema sjedi{tu
administrativnog organa vjerske zajednice;
4) za osiguranike u dobrovoqnom osigurawu - prema
prebivali{tu osiguranika;
5) za nezaposlena lica koja su u skladu sa Zakonom
osigurana na penzijsko i invalidsko osigurawe - prema
sjedi{tu organizacione jedinice nadle`ne slu`be za
zapo{qavawe.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog ~lana, za lica
zaposlena u zajedni~kim organima Bosne i Hercegovine i
Br~ko Distrikta prijave podataka za mati~nu evidenciju
o osiguranicima podnose se nadle`noj organizacionoj
jedinici Fonda prema mjestu prebivali{ta zaposlenog.
Rje{ewe, odnosno odobrewe o po~etku, promjeni i
prestanku, kao i privremenom prestanku i ponovnom
po~etku obavqawa poslovawa obveznika, uplate doprinosa,
dostavqa Fondu organ uprave koji je izdao
rje{ewe, odnosno odobrewe ili drugi nadle`ni organ, u
roku od osam dana.
^lan 60.
Podatke iz prijava iz ~lana 56. ovog zakona Fond
unosi u mati~nu evidenciju.
^lan 61.
Ukoliko Fond, prilikom provjere podataka, u smislu
~lana 58. ovog zakona, utvrdi da prijava nije pravilno
popuwena, nalo`i}e podnosiocu prijave da izvr{i
ispravku u roku od 15 dana. Ako podnosilac prijave ne
otkloni nedostatke u prijavi u tom roku, Fond }e odbiti
prijem prijave i o tome donijeti rje{ewe, koje ima karakter
upravnog akta.
^lan 62.
Fond je du`an da osiguraniku, na wegov zahtjev, izda
uvjerewe o podacima unesenim u mati~nu evidenciju.
Uvjerewe iz stava 1. ovog ~lana ima karakter javne
isprave.
Osiguranik ima pravo da zahtijeva da Fond donese
rje{ewe o podacima o osigurawu i penzijskom sta`u unesenim
u mati~nu evidenciju. Fond je du`an da ovo
rje{ewe donese u roku od 30 dana od prijema zahtjeva.
Rje{ewe iz stava 3. ovog ~lana ima karakter upravnog
akta i protiv wega podnosilac zahtjeva ima pravo `albe
u skladu sa zakonom.
^lan 63.
Podaci uneseni u mati~nu evidenciju osiguranicima
na na~in utvr|en ovim zakonom mogu se naknadno mijewati
u sqede}im slu~ajevima:
1) ako nadle`ni organ naknadno u propisanom postupku
utvrdi promjenu podataka;

Strana 8 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
2) ako su podaci uneseni u mati~nu evidenciju na
osnovu la`nih isprava;
3) ako se naknadno, provjerom podataka ili na drugi
na~in, utvrdi da su u mati~nu evidenciju uneseni neispravni,
neta~ni ili nepotupni podaci;
4) u drugim slu~ajevima u kojim se po propisanom
postupku mogu upotrijebiti pravna sredstva.
^lan 64.
Prijave podataka za vo|ewe evidencije iz ~lana 56.
ovog zakona dostavqaju se u sqede}im rokovima:
1) prijava po~etka poslovawa, prijava prestanka
poslovawa i prijava promjena u poslovawu obveznika
uplate doprinosa u roku od osam dana od dana po~etka
poslovawa, odnosno od dana prestanka poslovawa ili od
dana nastale promjene u poslovawu, prema rje{ewu
nadle`nog organa;
2) prijava na osigurawe, odjava sa osigurawa i prijava
promjene u toku osigurawa u roku od osam dana od dana
zaposlewa ili po~etka obavqawa djelatnosti po osnovu
koje je osiguran, odnosno od dana prestanka zaposlewa
ili obavqawa djelatnosti po osnovu koje je bio osiguran,
odnosno od dana nastale promjene u osigurawu;
3) prijava podataka o ostvarenoj plati, naknadama
plate i drugim naknadama i sta`u osigurawa, odnosno
osnovicama najkasnije do 31. marta teku}e godine za proteklu
kalendarsku godinu;
4) prijava podataka za dokup sta`a za starosnu penziju
u roku od 30 dana od dana prijema pravosna`nog
rje{ewa o priznatom sta`u osigurawa;
5) prijava podataka za osiguranika invalida rata u
roku od 30 dana od dana prijema pravosna`nog rje{ewa o
utvr|enoj invalidnosti osiguranika i pravu po tom
osnovu;
6) prijava o promjeni podataka iz ta~ke 3) ovog ~lana
u roku od osam dana od dana utvr|ene promjene, odnosno
od dana prijema pravosna`nog rje{ewa kojim je utvr|ena
promjena podataka.
^lan 65.
Podaci za korisnike prava unose se u mati~nu evidenciju
prilikom ostvarivawa prava na osnovu pravosna`nog
rje{ewa Fonda ili drugog nadle`nog organa.
^lan 66.
Prijave podataka za formirawe i vo|ewe mati~ne
evidencije o osiguranicima, na osnovu kojih su podaci
uneseni u mati~nu evidenciju, ~uvaju se najmawe 40 godina,
ra~unaju}i od dana sticawa prava utvr|enih na
osnovu tih podataka i deset godina nakon prestanka
prava.
^lan 67.
Umjesto originalnih prijava podataka, podaci iz
prijava se mogu ~uvati na magnetnim medijima.
^lan 68.
Uni{tavawe originalnih prijava na osnovu kojih su
uneseni podaci u mati~nu evidenciju vr{i stru~na
komisija, koju obrazuje Fond. Predsjednik komisije je
predstavnik Arhiva Republike Srpske.
^lan 69.
Fond je ovla{}en da odjavi osiguranika sa osigurawa
po slu`benoj du`nosti ili na wegov zahtjev u
sqede}im slu~ajevima:
1) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa
poslovawem na osnovu rje{ewa nadle`nog organa, a nije
podnio odjavu;
2) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa
poslovawem iz nepoznatih razloga ili u slu~aju vi{e
sile;
3) kada obveznik uplate doprinosa nije odjavio
osiguranike, a prijavio je prestanak poslovawa.
^lan 70.
U slu~ajevima iz ~lana 69. stav 1. t. 1) i 2) ovog
zakona, Fond }e odjaviti osiguranika sa osigurawa,
rje{ewem.
Fond }e rje{ewem utvrditi prestanak poslovawa
obveznika uplate doprinosa i odjaviti osiguranika sa
osigurawa u slu~aju iz ~lana 69. stav 1. ta~ka 2) ovog
zakona.
Rje{ewe iz st. 1. i 2. ovog ~lana imaju snagu upravnog
akta protiv kojeg se mo`e izjaviti `alba, u skladu sa
zakonom.
^lan 71.
U ciqu trajnog i sigurnog obezbje|ewa i za{tite
podataka Fond najmawe po jedan primjerak prijava
propisanih ovim zakonom deponuje u trezore ili u druge
odgovaraju}e depoe na teritoriji Republike (magnetni
mediji i dr.).
^lan 72.
Svi statisti~ki podaci i informacije koji se
prikupqaju, evidentiraju i obra|uju u Fondu i kod
poslodavaca moraju biti prikazani po polu.
Statisti~ki podaci i informacije od op{teg
zna~aja, koje se prikupqaju, evidentiraju i obra|uju u
skladu sa stavom 1. ovog ~lana, moraju biti dio statisti~ke
evidencije i dostupni javnosti.
^lan 73.
Rje{ewe, odnosno odobrewe o po~etku, promjeni i
prestanku kao i privremenom prestanku i ponovnom
po~etku obavqawa poslovawa za preduzetnika dostavqa
Fondu organ uprave koji je izdao rje{ewe, odnosno
odobrewe u roku od osam dana.
VII - PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG
OSIGURAWA I USLOVI ZA WIHOVO
OSTVARIVAWE
^lan 74.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa, prema
ovom zakonu su:
1) za slu~aj starosti - starosna penzija;
2) za slu~aj invalidnosti - invalidska penzija, prekvalifikacija
ili dokvalifikacija i raspore|ivawe,
odnosno zaposlewe na drugom odgovaraju}em poslu, kao i
pravo na nov~anu naknadu po osnovu kori{}ewa prava na
prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili raspore|ivawa,
odnosno zapo{qavawa na drugom odgovaraju}em poslu,
ili po osnovu ~ekawa na raspore|ivawe, odnosno
zaposlewe na drugom radnom mjestu;
3) za slu~aj smrti osiguranika, odnosno korisnika
li~ne penzije - porodi~na penzija.
A) STAROSNA PENZIJA
1. Uslovi za sticawe prava na starosnu penziju
^lan 75.
Pravo na starosnu penziju sti~e osiguranik kad
navr{i 65 godina `ivota i najmawe 20 godina sta`a
osigurawa.
Osiguranik iz stava 1. ovog ~lana koji nema 20 godina
sta`a osigurawa sti~e pravo na starosnu penziju kad
navr{i 65 godina `ivota i najmawe 25 godina penzijskog
sta`a.
Osiguranik koji navr{i 40 godina sta`a osigurawa
sti~e pravo na starosnu penziju, bez obzira na godine
`ivota.
Osiguranik kojem je utvr|en poseban sta` u
dvostrukom trajawu, u smislu ~lana 42. ovog zakona,
sti~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 40 godina
penzijskog sta`a, bez obzira na godine `ivota.
Izuzetno od uslova za sticawe prava na starosnu penziju
iz st. 1. i 3. ovog ~lana, osiguranik `ena, ako to

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 9
zahtijeva, sti~e pravo na starosnu penziju kad navr{i 60
godina `ivota i najmawe 20 godina sta`a osigurawa ili
kad navr{i 35 godina sta`a osigurawa, bez obzira na
godine `ivota, u skladu sa odredbama ovog zakona.
^lan 76.
Osiguranik koji je proveo najmawe 15 godina efektivnog
rada na naro~ito te{kim i po zdravqe {tetnim
poslovima, iz ~lana 37. ovog zakona, sti~e pravo na
starosnu penziju, pod uslovom da je navr{io 55 godina
`ivota i najmawe 30 godina penzijskog sta`a.
Odredba stava 1. ovog ~lana, u pogledu godina `ivota
i godina penzijskog sta`a, primjewuje se i na osiguranika
koji je najmawe 15 godina efektivno radio sa punim
radnim vremenom u svojstvu osiguranika iz ~lana 36.
stav 1. ovog zakona.
2. Penzijski osnov za odre|ivawe starosne i
invalidske penzije
^lan 77.
Penzijski osnov za odre|ivawe starosne i invalidske
penzije predstavqa prosje~an iznos neto plata osiguranika,
nov~anih i nenov~anih prihoda i naknada koje je
osiguranik ostvario u skladu sa ugovorom o radu, kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu na koje je
obra~unat i upla}en doprinos za penzijsko i invalidsko
osigurawe (u daqem tekstu: plata), odnosno neto osnovica
sigurawa, po~ev od 1. januara 1970. godine, do dana
ostvarivawa prava, s tim {to se za utvr|ivawe penzijskog
osnova ne uzimaju plate niti osnovice osigurawa iz
1992. i 1993. godine.
Ako Fond, odnosno osiguranik ne raspola`e podacima
o plati za utvr|ivawe penzijskog osnova, u skladu sa
~lanom 82. ovog zakona, za godine za koje se ne raspola`e
podacima o plati osiguranika, kao plata uzima se iznos
prosje~ne plate u SRBiH, odnosno Republici za te
godine uve}an, odnosno umawen za onoliko koliko je
plata usiguranika ve}a, odnosno mawa od prosje~ne
plate u SRBiH, odnosno Republici u godini koja prethodi
godini za koju ne postoje podaci o plati, a ako podaci
ne postoje za vi{e uzastopnih godina, onda se kao plata
uzima iznos prosje~ne plate ostvarene u SRBiH, odnosno
Republici iz tih godina uve}an, odnosno umawen za onoliko
koliko je plata osiguranika prosje~no ve}a, odnosno
mawa od prosje~ne plate, u godini za koju se raspola`e
podacima o plati osiguranika.
^lan 78.
Platom, odnosno osnovicom osigurawa, u smislu
~lana 77. ovog zakona, smatra se prosje~an mjese~ni neto
iznos plate koju je osiguranik ostvario u skladu sa
propisima i kolektivnim ugovorom za rad u punom radnom
vremenu, vremenu kra}em od punog radnog vremena i
u vremenu du`em od punog radnog vremena, prera~unatom
na puno radno vrijeme, kao i prosje~an mjese~ni iznos
osnovice osigurawa za koju je osiguranik upla}ivao
doprinos za penzijsko i invalidsko osigurawe.
^lan 79.
U prosje~an mjese~ni iznos neto plate koja slu`i za
utvr|ivawe penzijskog osnova, ura~unava se i osnov za
odre|ivawe naknade plate za vrijeme:
1) odsustvovawa sa rada, u skladu sa propisima o radnim
odnosima;
2) privremene sprije~enosti za rad, u skladu sa
propisima o zdravstvenom osigurawu;
3) ostvarivawa prava po osnovu preostale radne
sposobnosti, u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osigurawu.
^lan 80.
Osiguraniku koji je u kalendarskoj godini iz koje se
plata uzima za utvr|ivawe penzijskog osnova bio
istovremeno zaposlen kod dva ili vi{e poslodavaca sa
nepunim radnim vremenom, penzijski osnov se utvr|uje na
osnovu neto plata ostvarenih kod svih poslodavaca.
^lan 81.
Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, plata,
odnosno osnovica osigurawa iz godine u kojoj osiguranik
sti~e pravo na penziju, ne uzima se za utvr|ivawe
penzijskog osnova.
^lan 82.
Plate i osnovice osigurawa koje se u smislu ~l. 77.
do 81. ovog zakona uzimaju za utvr|ivawe penzijskog osnova,
valorizuju se prema kretawu prosjeka neto plata svih
zaposlenih u biv{oj Bosni i Hercegovini i u Republici
i na taj na~in dovode na nivo neto plata u Republici, u
kalendarskoj godini koja prethodi godini po~etka primjene
odredaba ~l. 77. do 87. ovog zakona, koja se uskla|uje
svake godine prema stopi rasta plate u godini u kojoj
osiguranik sti~e pravo na penziju.
Mogu}nost uskla|ivawa koeficijenata valorizacije
iz stava 1. ovog ~lana razmatra Upravni odbor Fonda
svake godine, a isti se obavezno uskla|uje kada se steknu
uslovi za to.
^lan 83.
Koeficijente za valorizaciju plata u smislu ~lana
82. ovog zakona utvr|uje Fond svake kalendarske godine
na osnovu statisti~kih podataka o kretawu neto plata,
koje objavquje Zavod za statistiku Republike Srpske.
^lan 84.
Osiguraniku koji je do dana nastanka invalidnosti
ostvario platu samo u kalendarskoj godini, u kojoj je
nastala invalidnost penzijski osnov za odre|ivawe
invalidske penzije ~ini mjese~ni prosjek neto plata
osiguranika, ostvarenih do dana nastanka invalidnosti.
^lan 85.
Osiguraniku koji do dana nastanka invalidnosti
nije ostvario platu ni za jedan mjesec penzijski osnov za
odre|ivawe invalidske penzije ~ini plata koja bi mu,
prema kolektivnom ugovoru, pripadala za radno mjesto
na koje je bio raspore|en na dan nastanka invalidnosti,
a za osiguranika koji je osiguran po drugom osnovu,
izuzev osiguranika iz ~lana 16. ovog zakona, osnovica
osigurawa propisana za uplatu doprinosa za penzijsko i
invalidsko osigurawe.
^lan 86.
Kao penzijski osnov za odre|ivawe invalidske penzije
osiguraniku iz ~lana 16. ovog zakona uzima se prosje~na
neto plata u Republici, u godini koja je prethodila
godini u kojoj je kod osiguranika nastala invalidnost,
prema podacima Republi~kog zavoda za statistiku,
a ako je to za osiguranika povoqnije, neto plata ili
osnovica osigurawa na koju je upla}en doprinos za penzijsko
i invalidsko osigurawe.
^lan 87.
Penzijski osnov pripadnika oru`anih snaga
Republike, koji je u oru`ane snage stupio prije 20. maja
1992. godine i ostao u oru`anim snagama neprekidno do
15. decembra 1995. godine, ili do ispuwewa uslova za
sticawe prava na penziju, kao i u~esnika NOR-a prije 9.
septembra 1943. godine, ne mo`e biti mawi od prosje~ne
neto plate u Republici u godini koja je prethodila godini
u kojoj sti~e pravo na penziju, uve}ane za 30%.
Penzijski osnov pripadnika oru`anih snaga
Republike, koji je u oru`ane snage stupio 20. maja 1992.
godine i kasnije, i ostao u oru`anim snagama neprekidno
do 15. decembra 1995. godine, ili do ispuwewa uslova
za ostvarivawe prava na penziju, kao i u~esnika NOR-a
poslije 9. septembra 1943. godine, ne mo`e biti mawi od
prosje~ne neto plate u Republici, u godini koja prethodi
godini u kojoj se sti~e pravo na penziju.

Strana 10 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
Penzijski osnov nosioca “Partizanske spomenice
1941.”, utvr|en na na~in iz stava 1. ovog ~lana, uve}ava se
za 30%.
3. Odre|ivawe visine starosne penzije
^lan 88.
Starosna penzija odre|uje se u procentu od penzijskog
osnova, zavisno od du`ine penzijskog sta`a i kalendarske
godine u kojoj se ostvaruje pravo na penziju.
Starosna penzija za 20 godina penzijskog sta`a pripada
osiguraniku u visini 45% od penzijskog osnova i za
svaku narednu punu godinu penzijskog sta`a procenat za
odre|ivawe penzije pove}ava se za:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u:
- 1,70 2002. godini,
- 1,60 2003. godini,
- 1,50 2004. godini i narednim godinama.
Osiguraniku iz stava 2. ovog ~lana koji na dan ostvarivawa
prava na starosnu penziju ima navr{enih
{est i vi{e, ali mawe od 12 mjeseci preko punih godina
penzijskog sta`a, procenat za odre|ivawe penzije dodatno
se po tom osnovu pove}ava za:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u:
- 0,85 2002. godini,
- 0,80 2003. godini,
- 0,75 2004. godini i narednim godinama.
Penzija odre|ena od penzijskog osnova na na~in iz st.
2. i 3. ovog ~lana ne mo`e za puni penzijski sta` iznositi
vi{e od:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u
- 79,00 2002. godini,
- 77,00 2003. godini,
- 75,00 2004. godini i narednim godinama.
^lan 89.
Pripadniku oru`anih snaga Republike, koji je stupio
u oru`ane snage Republike prije 20. maja 1992. godine
i ostao u oru`anim snagama neprekidno do 15. decembra
1995. godine ili do ispuwewa uslova do sticawa prava
na penziju, kao i u~esniku NOR-a prije 9. septembra 1943.
godine, koji prema ukupnom penzijskom sta`u ne mo`e
ostvariti penziju u procentu koji po ovom zakonu pripada
za puni penzijski sta`, penzija se uve}ava za 60%, s
tim da penzija ne mo`e iznositi vi{e od:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u
- 79,00 2002. godini,
- 77,00 2003. godini,
- 75,00 2004. godini i narednim godinama.
Pripadniku oru`anih snaga Republike, koji je stupio
u oru`ane snage Republike 20. maja 1992. godine ili
kasnije i ostao u oru`anim snagama neprekidno do 15.
decembra 1995. godine ili do ispuwewa uslova do sticawa
prava na penziju, kao i u~esniku NOR-a poslije 9.
septembra 1943. godine, koji prema ukupnom penzijskom
sta`u ne mo`e ostvariti penziju u procentu koji po ovom
zakonu pripada za puni penzijski sta`, penzija se
uve}ava za 10% za svaku kalendarsku godinu u~e{}a u
oru`anim snagama Republike ili u~e{}a u NOR-u, s tim
da penzija ne mo`e iznositi vi{e od procenata iz stava
1. ovog ~lana.
^lan 90.
Zagarantovana starosna penzija, za pun penzijski
sta` propisan ovim zakonom, ne mo`e biti ni`a od
prosje~ne penzije u Republici ispla}ene za decembar
prethodne godine.
Najni`a penzija ne mo`e biti ni`a od 50% prosje~ne
penzije u Republici ispla}ene za decembar prethodne
godine.
B) PRAVA PO OSNOVU INVALIDNOSTI
1. Pojam invalidnosti
^lan 91.
Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika
iz ~lana 12. ovog zakona, postoji kada se utvrdi da je kod
wega, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu
prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom
bole{}u, povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu
otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije,
nastao gubitak ili smawewe sposobnosti za rad
na radnom mjestu na kojem je bio raspore|en na dan ocjewivawa
radne sposobnosti (u daqem tekstu: svoj posao).
Smawewe sposobnosti za rad u smislu stava 1. ovog
~lana postoji kada osiguranik sa radnim naporom koji
ne ugro`ava wegovo zdravstveno stawe mo`e, sa ili bez
prekvalifikacije ili dokvalifikacije, da radi na drugom
radnom mjestu sa punim radnim vremenom (u daqem
tekstu: preostala sposobnost za drugi posao).
Gubitak sposobnosti za rad kod osiguranika, u smislu
stava 1. ovog ~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik
trajno nije sposoban za svoj posao niti za drugi
posao sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije
ili dokvalifikacije.
^lan 92.
Invalidnost u smislu ovog zakona, kod lica koja na
dan podno{ewa zahtjeva za ostvarivawe prava nije imalo
svojstvo osiguranika, postoji kad se utvrdi da kod wega,
zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu, prouzrokovanih
povredom van rada ili bole{}u, koje se ne mogu
otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije,
postoji nesposobnost za posao koji je obavqalo
neposredno prije posqedweg osigurawa.
Ako lice iz stava 1. ovog ~lana ne raspola`e dokazom
o poslovima koje je obavqalo neposredno prije osigurawa,
ocjewivawe radne sposobnosti vr{i se prema zanimawu
i kvalifikaciji tog lica.
Podatke iz st. 1. i 2. ovog ~lana u propisani obrazac
upisuje organizacija u kojoj je nezaposleno lice imalo
posqedwe zaposlewe, a ako je organizacija prestala sa
radom, podatke upisuje organizacija za zapo{qavawe,
odnosno Fond, ukoliko se to lice ne nalazi na evidenciji
nezaposlenih.
^lan 93.
Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod preduzetnika,
postoji kad se utvrdi da je kod wega zbog trajnih
promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih povredom
na radu, profesionalnom bole{}u, povredom van
rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti lije~ewem
ili mjerama medicinske rehabilitacije, nastalo
smawewe ili gubitak sposobnosti za obavqawe djelatnosti
po osnovu koje je osiguran na penzijsko i invalidsko
osigurawe na dan ocjewivawa radne sposobnosti.
Smawewe sposobnosti za obavqawe zanatsko-preduzetni~ke
djelatnosti, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji
kad se utvrdi da osiguranik sa radnim naporom
koji ne ugro`ava wegovo zdravstveno stawe mo`e, sa ili
bez prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije da
obavqa drugu samostalnu djelatnost ili da radi na drugom
radnom mjestu sa punim radnim vremenom.
Gubitak sposobnosti za obavqawe zanatsko-preduzetni~ke
djelatnosti, u smislu stava 1. ovog ~lana, postoji
kad se utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da
obavqa djelatnost po osnovu koje je bio osiguran na dan
ocjewivawa radne sposobnosti, niti drugu djelatnost sa
punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije
ili dokvalifikacije, odnosno da kod wega ne postoji ni
preostala sposobnost u smislu stava 2. ovog ~lana.
^lan 94.
Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika
vjerskog slu`benika, postoji kad se utvrdi da je kod wega,

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 11
zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih
povredom na radu, povredom van rada ili bole{}u,
koje se ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske
rehabilitacije, nastalo smawewe ili gubitak
sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke du`nosti, odnosno
vjerske slu`be koju je obavqao na dan ocjewivawa
radne sposobnosti.
Smawewe sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke
du`nosti, odnosno vjerske slu`be, u smislu stava 1. ovog
~lana, postoji kada osiguranik sa radnim naporom, koji
ne ugro`ava wegovo zdravstveno stawe mo`e da obavqa
druge sve{teni~ke du`nosti ili vjersku slu`bu sa punim
radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije, odnosno
dokvalifikacije.
Gubitak sposobnosti za obavqawe sve{teni~ke
du`nosti, odnosno vjerske slu`be, u smislu stava 1. ovog
~lana, postoji kad se utvrdi da osiguranik trajno nije
sposoban da obavqa sve{teni~ku du`nost ili vjersku
slu`bu po osnovu koje je osiguran, na dan ocjewivawa
radne sposobnosti, odnosno kad se utvrdi da kod wega ne
postoji ni preostala radna sposobnost u smislu stava 2.
ovog ~lana.
^lan 95.
Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika
osiguranog u odre|enim okolnostima, postoji kad se
utvrdi da kod osiguranika, zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stawu, prouzrokovanih povredom uzro~no
vezanom za okolnosti iz ~lana 16. ovog zakona, koje se ne
mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije,
postoji nesposobnost za privre|ivawe na
dan ocjewivawa radne sposobnosti.
Invalidnost, osiguranika iz stava 1. ovog ~lana,
koji je istovremeno osiguran kao osiguranik radnik ili
preduzetnik, ili osiguranik vjerski slu`benik, ili
osiguranik zemqoradnik, utvr|uje se po odredbama ~l.
91. do 94. i ~lana 96. ovog zakona, ako to osiguranik
zahtijeva.
^lan 96.
Invalidnost u smislu ovog zakona, kod osiguranika
zemqoradnika, postoji kad se utvrdi da osiguranik zbog
trajnih promjena u zdravstvenom stawu prouzrokovanih
povredom na radu, profesionalnom bole{}u, povredom
van rada ili bole{}u, koje se ne mogu otkloniti
lije~ewem ili mjerama medicinske rehabilitacije, nije
sposoban da obavqa poqoprivrednu djelatnost po osnovu
koje je osiguran na dan ocjewivawa radne sposobnosti,
odnosno da je potpuno nesposoban za poslove koje
redovno i svakodnevno obavqa u svom poqoprivrednom
doma}instvu.
^lan 97.
Invalidnost, u smislu ovog zakona, kod osiguranika
u dobrovoqnom osigurawu, postoji kad se utvrdi da kod
osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stawu
prouzrokovanih povredom van rada ili bole{}u, koje se
ne mogu otkloniti lije~ewem ili mjerama medicinske
rehabilitacije, postoji nesposobnost za privre|ivawe
na dan ocjewivawa radne sposobnosti.
2. Povreda na radu
^lan 98.
Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se
svaka povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim
i kratkotrajnim mehani~kim, fizi~kim ili hemijskim
djelovawem, povreda prouzrokovana naglim promjenama
polo`aja tijela, iznenadnim optere}ewem tijela ili
drugim promjenama fiziolo{kog stawa organizma, ako je
takva povreda uzro~no vezana za obavqawe poslova na
odre|enom radnom mjestu, odnosno za djelatnost po
osnovu koje povrije|eno lice ima svojstvo osiguranika
prema ovom zakonu.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana
na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana koju osiguranik
pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i
obratno, na putu preduzetom radi stupawa na posao koji
mu je obezbije|en, odnosno radi obavqawa djelatnosti po
osnovu koje je osiguran.
Povredom na radu smatra se i povreda, odnosno
bolest koju osiguranik pretrpi u okolnostima iz ~lana
16. ovog zakona.
^lan 99.
Kao povreda na radu smatra se i povreda koju osiguranik
pretrpi:
1) na putu od stana, odnosno mjesta rada do mjesta gdje
se obavqa qekarski pregled i obratno, kao i za vrijeme
boravka na mjestu gdje se pregled obavqa, ako je pozvan
ili upu}en na pregled, ili ako se bez poziva, odnosno
uputnice koristi hitnom medicinskom pomo}i;
2) na putu od stana, odnosno mjesta rada do organizacije
zdravstva u koju je upu}en na lije~ewe i obratno,
kao i za vrijeme boravka u organizaciji zdravstva radi
lije~ewa ili medicinske rehabilitacije;
3) na putu od stana, odnosno mjesta rada, ili od mjesta
gdje se obavqa pregled ili lije~ewe, do organizacije
gdje nabavqa proteze ili druga ortopedska pomagala i
obratno, kao i za vrijeme boravka u toj organizaciji.
Povreda koju pretrpi osiguranik-invalid rada u
vezi sa kori{}ewem prava na profesionalnu rehabilitaciju
smatra se povredom na radu ako nastane:
1) na putu od stana do mjesta odre|enog za prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju i obratno;
2) za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije
kod poslodavca;
3) na putu od stana do poslodavca ili slu`be Fonda
i obratno, kada dolazi da se prijavi radi zaposlewa.
Ne smatra se povredom na radu, u smislu stava 1. ovog
~lana, povreda koja nastane kao posqedica neadekvatnog
lije~ewa, odnosno nepravilne primjene odre|enih sredstava
lije~ewa ili metoda lije~ewa.
^lan 100.
Sa povredom na radu, u smislu ovog zakona, izjedna~ena
je povreda:
1) zadobijena za vreme u~e{}a u oru`anim sukobima
na teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine, pripadnika
Vojske Republike Srpske i pripadnika Ministarstva
unutra{wih poslova Republike, kao i druge povrede i
oboqewa koja su nastala kao posqedica vr{ewa poslova
i zadataka u oblasti odbrane i uslova `ivota u
zarobqeni{tvu,
2) koju su gra|ani Republike kao pripadnici
Jugoslovenske armije zadobili za vrijeme oru`anih sukoba
na teritoriji Hrvatske.
Stav 1. ovog ~lana primewuje se i na pripadnike
Vojske Republike Srpske Krajine iz ~lana 42. stav 1.
ta~ka 3. ovog zakona.
3. Profesionalne bolesti
^lan 101.
Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona su
odre|ene bolesti koje su kod osiguranika nastale kao
posqedica du`eg neposrednog uticaja procesa rada i
uslova rada na odre|enim poslovima ili djelatnostima.
Listu profesionalnih bolesti i poslova na kojima
se te bolesti pojavquju i uslove pod kojima se smatraju
profesionalnim bolestima utvr|uje ministarstvo
nadle`no za poslove penzijskog i invalidskog osigurawa.
4. Ocjewivawe radne sposobnosti
^lan 102.
Utvr|ivawe invalidnosti i drugih osnova za sticawe
i ostvarivawe prava iz penzijskog i invalidskog
osigurawa vr{e organi vje{ta~ewa Fonda.

Strana 12 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
^lan 103.
Organe vje{ta~ewa Fonda, na~in i postupak
vje{ta~ewa i kontrole utvr|uje Fond op{tim aktom, u
skladu sa ovim zakonom.
^lan 104.
Invalid rada prema ovom zakonu je osiguranik koji je
na osnovu invalidnosti stekao pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju ili pravo na
raspore|ivawe na drugi odgovaraju}i posao, odnosno
zaposlewe prema preostaloj radnoj sposobnosti ili
pravo na invalidsku penziju.
V) PRAVA PO OSNOVU PREOSTALE
SPOSOBNOSTI ZA RAD
^lan 105.
Osiguranik iz ~l. 12, 14. i 15. ovog zakona kod kojeg
postoji preostala sposobnost za rad ima pravo:
1) na raspore|ivawe na odgovaraju}e radno mjesto,
odnosno pravo na odgovaraju}e zaposlewe;
2) na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju;
3) na odgovaraju}e nov~ane naknade, u skladu sa ovim
zakonom.
Pravo iz stava 1. ta~ke 1. ovog ~lana obezbje|uje se
osiguraniku dok ne ispuni uslove za sticawe prava na
penziju, a pravo iz ta~ke 2. do navr{enih 55 godina
`ivota pod uslovom da se, s obzirom na preostalu radnu
sposobnost, osiguranik mo`e osposobiti za rad na drugom
radnom mjestu sa punim radnim vremenom.
Prava iz stava 1.ovog ~lana, ako ovim zakonom nije
druga~ije odre|eno, osiguraniku obezbje|uje poslodavac.
^lan 106.
Osiguraniku koji na dan nastanka invalidnosti
ispuwava uslove za sticawe prava na starosnu penziju ne
obezbje|uju se prava po osnovu preostale sposobnosti za
rad iz ~lana 105. stav 1. ovog zakona.
^lan 107.
Osiguranik kome se po ovom zakonu obezbje|uju prava
po osnovu preostale sposobnosti za rad ostvaruje ta
prava bez obzira na du`inu penzijskog sta`a navr{enog
do dana nastanka invalidnosti.
1. Raspore|ivawe na drugo radno mjesto
^lan 108.
Osiguraniku sa preostalom radnom sposobno{}u za
rad na drugom radnom mjestu, koji ima odgovaraju}u
stru~nu spremu za radno mjesto na kojem je radio prije
nastanka invalidnosti, obezbje|uje se raspore|ivawe ili
zapo{qavawe na radnom mjestu za koje se tra`i stru~na
sprema koja odgovara stru~noj spremi radnog mjesta,
odnosno djelatnosti za koju je ocjewivana radna sposobnost.
Raspored, odnosno zapo{qavawe osiguranika iz
stava 1. ovog ~lana na radno mjesto za koje se tra`i
stru~na sprema ni`a od one koja odgovara stru~noj spremi
radnog mjesta, odnosno djelatnosti prema kojoj je
ocjewivana radna sposobnost mo`e se izvr{iti samo uz
pristanak osiguranika.
^lan 109.
Poslodavac je obavezan osiguraniku sa preostalom
sposobno{}u za rad na drugom radnom mjestu obezbijediti
raspore|ivawe na drugi posao, odnosno prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju, pod uslovima i na na~in
koji su utvr|eni op{tim aktom poslodavca, odnosno
kolektivnim ugovorom, u skladu sa zakonom.
Obaveza poslodavca iz stava 1. ovog ~lana postoji i
za osiguranika koji se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom
osposobio za obavqawe drugog posla prema
preostaloj sposobnosti za rad.
2. Prekvalifikacija ili dokvalifikacija
^lan 110.
Osiguranik koji je stekao pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju, a ima na propisan na~in ste~enu
stru~nu spremu za radno mjesto na kome je radio prije
nastanka invalidnosti, osposobqava se za rad na drugom
radnom mjestu za koje se tra`i isti stepen stru~ne
spreme.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, osiguraniku
se mo`e, na wegov zahtjev, priznati pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju za rad na drugom radnom
mjestu za koje se tra`i stru~na sprema vi{a od wegove
stru~ne spreme, ako je takvo osposobqavawe opravdano s
obzirom na stru~nost i godine `ivota osiguranika, i
ako je obezbije|eno zaposlewe nakon zavr{ene prekvalifikacije
ili dokvalifikacije.
Osiguranik koji nema stru~nu spremu za radno mjesto
za koje je ocjewivana radna sposobnost mo`e se
osposobqavati za rad na drugom radnom mjestu za koje je
potrebna stru~na sprema koja odgovara stru~noj spremi
potrebnoj za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka
invalidnosti ako, s obzirom na li~na svojstva, starost,
obrazovawe i zdravstveno stawe, postoji mogu}nost da se
osposobi za takvo radno mjesto i ako postoji realna
mogu}nost zaposlewa osiguranika nakon zavr{ene prekvalifikacije
ili dokvalifikacije. Ako takve mogu}nosti
ne postoje, osiguranik se osposobqava za radno mjesto za
koje je potreban neposredno ni`i stepen stru~ne spreme od
stru~ne spreme propisane za radno mjesto na kojem je
radio na dan ocjewivawa radne sposobnosti.
Osposobqavawe za radno mjesto za koje se tra`i
stru~na sprema ni`a od one koja odgovara radnom mjestu
za koje osiguranik ima pravo na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, u smislu stava 2. ovog ~lana, mo`e se
obavqati samo sa pristankom osiguranika.
^lan 111.
Osiguranik koji je na dan nastanka invalidnosti
radio na radnom mjestu za koje se ne tra`i stru~na sprema
(nekvalifikovani radnik), a koji s obzirom na stawe
invalidnosti, odnosno prestale radne sposobnosti, ne
mo`e raditi na drugom radnom mjestu za koje se ne tra`i
stru~na sprema, osposobqava se priu~avawem za rad na
radnom mjestu za koje se tra`i stru~na sprema prvog ili
drugog stepena.
Osiguranik iz stava 1. ovog ~lana mo`e se, izuzetno,
osposobqavati za radno mjesto za koje je propisana
stru~na sprema tre}eg ili ~etvrtog stepena, ako je
zavr{io obavezno osnovno obrazovawe i ako mu je
obezbije|eno zaposlewe nakon zavr{ene prekvalifikacije
ili dokvalifikacije.
^lan 112.
Osiguraniku koji je prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom
osposobqen za rad na drugom radnom mjestu
obezbje|uje se zaposlewe na radnom mjestu za koje se tra`i
stru~na sprema koju je stekao prekvalifikacijom ili
dokvalifikacijom.
^lan 113.
Osiguranik koji je stekao pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju, pa po svojoj voqi ne zapo~ne
kori{}ewe prava u roku od mjesec dana od dana kada mu
je dostavqeno rje{ewe o upu}ivawu na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju, ili je zapo~eo prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju u tom roku, ali je po svojoj voqi
prekinuo, ne mo`e po osnovu iste invalidnosti ponovo
ste}i pravo na prekvalifikaciju ili dokalifikaciju i
pravo na naknadu plate u vezi s tim pravom.
3. Sprovo|ewe prekvalifikacije ili dokvalifikacije
^lan 114.
Prekvalifikacija ili dokvalifikacija osiguranika
obavqa se:

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 13
1) prakti~nim radom, uz odgovaraju}i program, kod
poslodavca, ako osiguranik sa preostalom sposobno{}u
nije na propisan na~in stekao stru~nu spremu;
2) stru~nim osposobqavawem u organizacijama
privrede i dru{tvenih djelatnosti, u odgovaraju}im
stru~nim {kolama ili u drugim vaspitno-obrazovnim
ustanovama, uz odgovaraju}i program kojim se omogu}uje
sticawe znawa i vje{tina za obavqawe poslova odgovaraju}eg
zanimawa ili za obavqawe odgovaraju}ih
poslova;
3) prakti~nim radom, odnosno u~ewem za odre|eno
zanimawe u organizaciji za profesionalnu rehabilitaciju
i zapo{qavawe invalida rada i drugih invalidnih
lica.
^lan 115.
Poslodavac u~estvuje u sprovo|ewu invalidskog
osigurawa tako {to neposredno preduzima odgovaraju}e
mjere za spre~avawe nastanka invalidnosti, provodi
prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju i raspore|uje,
odnosno zapo{qava invalida rada, u skladu sa ~lanom
105. stav 3. ovog zakona.
^lan 116.
Kad je, radi uspje{nog sprovo|ewa prekvalifikacije
ili dokvalifikacije i produktivnog zapo{qavawa invalida
rada, potrebno adaptirati sredstva rada i prilagoditi
uslove rada potrebama i mogu}nostima invalida
rada, Fond sporazumno sa poslodavcem kod kojeg se osiguranik
nalazi na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji,
odnosno kod kojeg je invalid rada u radnom odnosu u~estvuje
u obezbje|ivawu potrebnih sredstava.
^lan 117.
Organizacija za zapo{qavawe du`na je da pru`a
pomo} Fondu u obavqawu poslova u vezi sa prekvalifikacijom
ili dokvalifikacijom i zapo{qavawem
invalida rada i, u tom ciqu, du`na je Fondu davati
podatke o radnim mjestima za koje se tra`e radnici.
^lan 118.
Na~in sprovo|ewa prekvalifikacije ili dokvalifikacije
i zapo{qavawa invalida rada, rokovi za stupawe
na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, trajawe
prekvalifikacije ili dokvalifikacije, kao i bli`i
uslovi za weno sprovo|ewe i zapo{qavawe invalida
rada, kada ta prava obezbje|uje Fond, odre|uju se ugovorom
koji zakqu~uje Fond sa poslodavcem kod koga se
vr{i prekvalifikacija, odnosno dokvalifikacija osiguranika
sa preostalom radnom sposobno{}u.
Ugovor iz stava 1. ovog ~lana Fond zakqu~uje, prema
potrebi, i sa organizacijom za profesionalnu rehabilitaciju
i zapo{qavawe invalida rada.
^lan 119.
Fond ima pravo i obavezu da kod poslodavca provjerava
da li se prekvalifikacija ili dokvalifikacija
i zapo{qavawe invalida rada sprovode u skladu sa
zakonom i zakqu~enim ugovorom i da u tu svrhu tra`i
potrebna obavje{tewa i podatke.
^lan 120.
Poslodavac je obavezan u izvr{ewu ugovora iz ~lana
118. stav 1. ovog zakona:
1) primiti na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju
invalida rada, odnosno osiguranika upu}enog za
osposobqavawe, prema odredbama zakona i zakqu~enog
ugovora;
2) uredno izvr{avati obaveze koje proizilaze iz
zakona i zakqu~enog ugovora o sprovo|ewu prekvalifikacije
ili dokvalifikacije i zaposlewa invalida
rada;
3) uredno voditi propisane evidencije i podnositi
prijave o invalidima rada koji su kod wega na prekvalifikaciji
ili dokvalifikaciji ili u radnom odnosu.
Odredbe stava 1. ovog ~lana primjewuju se i na organizacije
za profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{qavawe invalida, stru~ne {kole i na druge
vaspitno-obrazovne ustanove, kada osposobqavaju
invalide rada.
^lan 121.
Korisnik prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
odnosno prava na zapo{qavawe, koje obezbje|uje
Fond, koji u roku od jedne godine od dana
dono{ewa rje{ewa o priznavawu prava nije upu}en na
prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno na
zaposlewe, uputi}e se na pregled radi ponovne ocjene
preostale sposobnosti za rad i odre|ivawa odgovaraju}eg
radnog mjesta za koje se mo`e osposobiti, odnosno
na kojem se mo`e zaposliti.
Na ponovni pregled uputi}e se i korisnik prava na
zaposlewe kad stru~na slu`ba Fonda, postupaju}i prema
~lanu 123. ovog zakona, ocijeni da se invalid rada ne}e
mo}i osposobiti za rad na odre|enom radnom mjestu,
odnosno da ne obavqa sa uspjehom posao na koji je upu}en.
Inicijativu za ponovni pregled invalida rada u
slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana mo`e dati poslodavac,
ako on obezbje|uje pravo na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, odnosno zaposlewe.
^lan 122.
Radi stvarawa i unapre|ivawa uslova za prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju invalida rada, Fond
poma`e osnivawe organizacija za profesionalnu rehabilitaciju
i zapo{qavawe invalida rada. U ostvarivawu
tog ciqa, Fond sara|uje sa organizacijama za
zapo{qavawe, dru{tveno-politi~kim zajednicama, kao
i sa drugim organizacijama i wihovim udru`ewima, u
ciqu udru`ivawa sredstava za osnivawe pomenutih
organizacija.
^lan 123.
Stru~na slu`ba Fonda prati sprovo|ewe prekvalifikacije
ili dokvalifikacije i pru`a stru~nu pomo}
organizaciji, odnosno poslodavcu kod kojih se invalidi
rada osposobqavaju.
4. Prevencija invalidnosti
^lan 124.
Osiguranik kod kojeg je utvr|eno postojawe opasnosti
od nastanka invalidnosti ima pravo na raspore|ivawe,
odnosno zaposlewe na drugom radnom mjestu, kao i
pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
5. Nov~ane naknade u vezi sa preostalom
radnom sposobno{}u
^lan 125.
Osiguranik koji je po osnovu preostale sposobnosti
za rad stekao pravo na raspore|ivawe, odnosno
zaposlewe na drugom radnom mjestu ili pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju ima pravo na:
1) naknadu plate od dana nastanka invalidnosti do
dana rasporeda ili zapo{qavawa na drugom radnom
mjestu, odnosno do upu}ivawa na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, kao i naknadu plate od dana zavr{ene
prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeda
ili zaposlewa na drugom radnom mjestu (u daqem tekstu:
naknada zbog ~ekawa);
2) naknadu plate za vrijeme prekvalifikacije ili
dokvalifikacije (u daqem tekstu: naknada za vrijeme
prekvalifikacije);
3) naknadu plate zbog mawe plate na drugom radnom
mjestu (u daqem tekstu: naknada zbog mawe plate).
Naknadu plate iz stava 1. ovog ~lana obezbje|uje i
ispla}uje na teret svojih sredstava:
1) poslodavac - za radnike u radnom odnosu;

Strana 14 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
2) vjerska zajednica - za osiguranika iz ~lana 15. ovog
zakona,
3) preduzetnici - sami za sebe, ukoliko zapo{qavaju
radnike.
Fond obezbje|uje i ispla}uje naknadu plate preduzetniku
koji na dan nastanka invalidnosti nema
zaposlenih radnika, pod uslovom da je na propisani
na~in odjavio obavqawe preduzetni{tva i uplatio
doprinos do dana prestanka obavqawa djelatnosti.
^lan 126.
Osnov za odre|ivawe naknada plate iz ~lana 125. ovog
zakona predstavqa prosjek neto plate koju je osiguranik
ostvario u godini koja prethodi godini u kojoj je kod
wega nastala invalidnost, s tim {to se ta plata, radi
odre|ivawa visine naknade, valorizacijom dovodi na
nivo neto plata poslodavca za mjesec za koji se odre|uje
i ispla}uje naknada.
Valorizacija u smislu stava 1. ovog ~lana vr{i se
tako {to se prosje~na mjese~na neto plata invalida rada
koju je ostvario na radnom mjestu u godini koja prethodi
godini u kojoj je kod wega nastala invalidnost, uskla|uje
sa kretawem prosje~nih neto plata kod poslodavca, i
tako dovodi na nivo plata za mjesec za koji se odre|uje i
ispla}uje naknada.
Kada naknada plate pada na teret Fonda, valorizacija
u smislu stava 1. ovog ~lana, vr{i se u skladu sa
kretawem neto plata svih zaposlenih u Republici.
^lan 127.
Osiguraniku kod kojeg je invalidnost prouzrokovana
povredom na radu ili profesionalnom bole{}u naknada
zbog ~ekawa i naknada za vrijeme prekvalifikacije ili
dokvalifikacije pripada u visini 100% od osnova
utvr|enog na na~in iz ~lana 126. ovog zakona.
Osiguraniku kod kojeg je invalidnost prouzrokovana
bole{}u ili povredom van rada visinu naknade utvr|uje
poslodavac, a vjerska zajednica za osiguranika iz ~lana
15. ovog zakona, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom,
s tim {to ova naknada ne mo`e biti ni`a od 50%
od osnova iz ~lana 126. ovog zakona.
Naknada zbog ~ekawa i naknada za vrijeme prekvalifikacije,
koja se u smislu ~lana 125. stav 3. ovog zakona
ispla}uje preduzetniku na teret sredstava Fonda, a uzrok
invalidnosti je bolest ili povreda van rada, iznosi 50%
od osnovice prema kojoj je osiguranik pla}ao doprinos
za penzijsko i invalidsko osigurawe u posqedwih 12
mjeseci, umawene za poreze i doprinose koji se
obra~unavaju na platu.
^lan 128.
Naknada zbog ~ekawa pripada od dana nastanka
invalidnosti do dana upu}ivawa osiguranika na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju ili raspore|ivawa,
odnosno zaposlewa na drugom radnom mjestu.
Pravo na naknadu ne pripada osiguraniku za vrijeme
dok ostvaruje naknadu plate prema propisima o
zdravstvenom osigurawu, propisima o radnim odnosima
i propisima o zapo{qavawu.
Pravo na naknadu zbog mawe plate pripada invalidu
rada samo za dane provedene na radu, i to u visini razlike
izme|u plate ostvarene na drugom radnom mjestu i
osnova iz ~lana 126. ovog zakona.
^lan 129.
Pravo na naknadu zbog mawe plate ima invalid rada
od dana raspore|ivawa, odnosno zaposlewa na drugom
radnom mjestu, ako na drugom radnom mjestu ostvaruje
platu mawu od osnova iz ~lana 126. ovog zakona.
^lan 130.
Naknada plate iz ~lana 125. stav 1. t. 1. i 2. ovog
zakona dospijeva za isplatu posqedweg dana svakog
kalendarskog mjeseca, a ispla}uje se unazad.
Naknada plate iz ~lana 125. stav 1. ta~ka 3. ovog
zakona dospijeva za isplatu istog dana sa kojim dospijeva
isplata plate.
Naknada po osnovu preostale sposobnosti za rad,
koja se obezbje|uje na teret sredstava Fonda, ispla}uje se
ako je za osiguranika iz ~lana 13. ovog zakona u cjelini
izmirena obaveza prema Fondu.
G) INVALIDSKA PENZIJA
1. Uslovi za sticawe prava
^lan 131.
Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik iz ~l.
12. do 17. ovog zakona:
1) kod kojeg je nastao gubitak sposobnosti za rad,
gubitak sposobnosti za obavqawe djelatnosti po osnovu
koje je osiguran ili gubitak sposobnosti za
privre|ivawe;
2) kod kojeg je utvr|ena preostala sposobnost za rad,
uz prethodnu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
ali mu se ne obezbje|uje pravo na prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju zato {to je na dan nastanka invalidnosti
stariji od 55 godina `ivota.
^lan 132.
Invalid rada koji je stekao pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju ne mo`e na osnovu tako
utvr|ene invalidnosti ste}i pravo na invalidsku penziju,
kad poslije toga navr{i godine `ivota iz ~lana 134.
stav 2. ovog zakona, poslije kojih se ne obezbje|uje pravo
na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
Invalidu rada koji je osposobqen prekvalifikacijom
ili dokvalifikacijom za rad na drugom radnom mjestu,
kod kojeg poslije navr{ene 50. godine `ivota, zbog
nastale promjene u stawu invalidnosti, nastane gubitak
sposobnosti za rad na radnom mjestu za koje je
osposobqen, sti~e pravo na invalidsku penziju ako nije
sposoban za rad na drugom radnom mjestu, bez ponovne
prekvalifikacije ili dokvalifikacije.
^lan 133.
Osiguranik iz ~l. 12. do 16., kao i osiguranik iz
~lana 17. ovog zakona, koji je osiguran na dobrovoqno
osigurawe po osnovu obavqawa poqoprivredne djelatnosti,
sti~e pravo na invalidsku penziju, ako je invalidnost
prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom
bole{}u, bez obzira na du`inu penzijskog sta`a.
Osiguranik iz ~l. 12. do 15. i ~lana 17. ovog zakona
sti~e pravo na invalidsku penziju, ako je invalidnost
prouzrokovana povredom van rada ili bole{}u, pod
uslovom da ima navr{en penzijski sta` koji pokriva najmawe
jednu tre}inu wegovog radnog vijeka.
Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, osiguranik kod koga
je invalidnost nastala prije navr{enih 30 godina
`ivota, a prouzrokovana je bole{}u ili povredom van
rada, sti~e pravo na invalidsku penziju, pod uslovom da
penzijski sta` pokriva najmawe jednu ~etvrtinu wegovog
radnog vijeka.
^lan 134.
Kao radni vijek u smislu ~lana 133. ovog zakona,
uzima se period od navr{ene 20. godine `ivota osiguranika
do dana kad je kod wega nastala invalidnost, s
tim {to se taj period ra~una samo u punim godinama.
Osiguraniku koji je nakon navr{ene 20. godine
`ivota bio na redovnom {kolovawu i takvim {kolovawem
stekao vi{u stru~nu spremu, kao radni vijek
ra~una se period od navr{ene 23. godine `ivota, a osiguraniku
koji je stekao visoku stru~nu spremu - od
navr{ene 26. godine `ivota do dana kad je kod wega
nastala invalidnost.
Osiguraniku koji je nakon navr{ene 20. godine
`ivota bio na odslu`ewu vojnog roka radni vijek
utvr|en na na~in iz st. 1. i 2. ovog ~lana umawuje se za

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 15
onoliko vremena koliko je osiguranik proveo na
odslu`ewu vojnog roka, ako za to vrijeme nije bio
dobrovoqno osiguran na penzijsko i invalidsko osigurawe.
2. Odre|ivawe visine invalidske penzije
^lan 135.
Invalidska penzija u slu~aju invalidnosti
prouzrokovane bole{}u ili povredom van rada odre|uje
se u odgovaraju}em procentu od penzijskog osnova
utvr|enog u smislu ~l. 77. do 87. ovog zakona, zavisno od
du`ine penzijskog sta`a kalendarske godine u kojoj se
ostvaruje pravo na penziju.
Invalidska penzija za penzijski sta` do 20 godina
pripada osiguraniku u visini 50% od penzijskog osnova
i za svaku punu godinu penzijskog sta`a procenat za
odre|ivawe penzije pove}ava se za:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u:
- 1,45 2002. godini,
- 1,35 2003. godini,
- 1,25 2004. godini i narednim godinama.
Osiguraniku iz stava 2. ovog ~lana koji na dan ostvarivawa
prava na invalidsku penziju ima navr{enih {est
i vi{e, ali mawe od 12 mjeseci preko punih godina penzijskog
sta`a, procenat za odre|ivawe penzije dodatno se
po tom osnovu pove}ava za:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u:
- 0,725 2002. godini,
- 0,675 2003. godini,
- 0,625 2004. godini i narednim godinama.
Penzija odre|ena od penzijskog osnova na na~in iz st.
2. i 3. ovog ~lana ne mo`e za puni penzijski sta` iznositi
vi{e od:
% ako se pravo na penziju ostvaruje u
- 79,00 2002. godini,
- 77,00 2003. godini,
- 75,00 2004. godini i narednim godinama.
Invalidska penzija, u slu~aju invalidnosti
prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom
bole{}u, odre|uje se od penzijskog osnova utvr|enog u
smislu ~l. 77. do 87. ovog zakona, bez obzira na du`inu
penzijskog sta`a, u procentima iz stava 4. ovog ~lana.
^lan 136.
Osiguraniku kod koga je invalidnost po osnovu kojim
sti~e pravo na invalidsku penziju prouzrokovana djelimi~no
povredom na radu ili profesionalnom bole{}u, a
delimi~no bole{}u ili povredom van rada, invalidska
penzija odre|uje se kao jedna penzija, koja se sastoji od
srazmjernog dijela invalidske penzije, obra~unate za
slu~aj povrede na radu ili profesionalne bolesti, i od
srazmjernog dijela invalidske penzije obra~unate za
slu~aj invalidnosti prouzrokovane bole{}u ili povredom
van rada.
Invalidska penzija u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana
odre|uje se tako {to se prethodno odredi invalidska
penzija koja bi osiguraniku pripadala da je ukupna
invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom
bole{}u i invalidska penzija koja bi osiguraniku
pripadala da je ukupna invalidnost prouzrokovana
bole{}u ili povredom van rada. Tako obra~unati
iznosi penzije pomno`e se sa procentom koji odgovara
uticaju povrede na radu ili profesionalne bolesti,
odnosno sa procentom uticaja povrede van rada ili
bolesti, na ukupnu invalidnost.
^lan 137.
Odredbe ~l. 77. do 87. ovog zakona shodno se primjewuju
i kod odre|ivawa invalidske penzije osiguranika
iz ~lana 16. ovog zakona, koji je bio osiguran kao osiguranik
iz ~l. 12. do 15. i ~lana 17. istog zakona.
D) PORODI^NA PENZIJA
1. ^lanovi porodice koji sti~u pravo na porodi~nu
penziju
^lan 138.
U slu~aju smrti osiguranika ili korisnika starosne
i invalidske penzije (u daqem tekstu: korisnik li~ne
penzije), pravo na porodi~nu penziju, pod uslovima
utvr|enim ovim zakonom, sti~u:
1) udovica, odnosno udovac;
2) razvedeni supru`nik, ako mu je odlukom suda
utvr|eno pravo na izdr`avawe;
3) dijete, ro|eno u braku ili van braka, usvojeno
dijete ili pastor~e;
4) otac i majka, o~uh i ma}eha, usvojilac osiguranika
ili korisnika li~ne penzije, koje je osiguranik ili
korisnik li~ne penzije izdr`avao do svoje smrti;
5) dijete bez oba roditeqa ili dijete koje ima jednog
ili oba roditeqa koji su potpuno i trajno nesposobni za
rad, koje je osiguranik ili korisnik li~ne penzije
izdr`avao do svoje smrti.
^lan porodice osiguranika koji je osiguran u
odre|enim okolnostima sti~e pravo na porodi~nu penziju,
pod uslovima utvr|enim ovim zakonom, ako je smrt
nastupila zbog povrede za vrijeme trajawa okolnosti iz
~lana 16. ovog zakona ili usqed oboqewa koje je nastalo
neposredno i iskqu~ivo kao posqedica nesre}nog
slu~aja ili vi{e sile, za vrijeme trajawa okolnosti po
osnovu koje je bio osiguran na dan smrti.
^lanovi porodice koji su pravosna`nom presudom
osu|eni za umi{qajno krivi~no djelo li{avawa `ivota
osiguranika ili korisnika li~ne penzije ne mogu ste}i
pravo na porodi~nu penziju po osnovu wihove smrti.
^lan 139.
Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik li~ne
penzije izdr`avao ~lana porodice, u smislu ovog zakona,
ako prosje~ni mjese~ni prihod ~lana porodi~nog
doma}instva u kome `ivi podnosilac zahtjeva za ostvarivawe
prava na porodi~nu penziju, u godini u kojoj je
nastupila smrt osiguranika, odnosno korisnika li~ne
penzije, ne prelazi 25% prosje~ne neto plate u
Republici, u mjesecu u kome je nastupila smrt osiguranika,
odnosno korisnika li~ne penzije.
Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, otac i majka pripadnika
oru`anih snaga Republike, koji je poginuo u
vr{ewu vojne du`nosti u periodu od 17. avgusta 1990. do
30. juna 1996. godine, sti~u pravo na porodi~nu penziju
bez obzira na godine `ivota i na visinu prihoda porodi~nog
doma}instva, ukoliko ispuwavaju ostale uslove
propisane ovim zakonom za sticawe prava na porodi~nu
penziju.
^lan 140.
Porodi~nim doma}instvom u smislu ~lana 139. stav
1. ovog zakona smatraju se supru`nici i wihova djeca
(ro|ena u braku i van braka, usvojena i pastor~ad), otac
i majka, o~uh i ma}eha, usvojilac i usvojenik.
2. Uslovi za sticawe prava
^lan 141.
^lan porodice umrlog osiguranika ili korisnika
li~ne penzije sti~e pravo na porodi~nu penziju:
1) ako je osiguranik na dan smrti ispuwavao uslove
propisane ovim zakonom za sticawe prava na starosnu
ili invalidsku penziju;
2) ako je umrli na dan smrti bio korisnik li~ne penzije.
Umrlim u smislu stava 1. ovog ~lana smatra se i
nestalo lice koje je u zakonom propisanom postupku
progla{eno umrlim.

Strana 16 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
^lan 142.
^lan porodice sti~e pravo na porodi~nu penziju, bez
obzira na du`inu penzijskog sta`a osiguranika, ako je
smrt osiguranika nastupila kao posqedica povrede na
radu ili profesionalne bolesti.
Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana pravo na porodi~nu
penziju sti~e i ~lan porodice pripadnika biv{e
Jugoslovenske armije ili pripadnika oru`anih snaga
Republike, koji je dr`avqanin Republike, ~ija je smrt
nastupila kao posqedica rawavawa ili bolesti za vrijeme
ratnih dejstava na teritoriji biv{e Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije i biv{e Bosne i
Hercegovine, u periodu od 17. avgusta 1990. godine do 30.
juna 1996. godine, ako je bolest koja je uzrokovala smrt
uzro~no-posqedi~no vezana za ratna dejstva i ukoliko to
pravo ne ostvari po drugim propisima.
Uzro~no-posqedi~nu vezu bolesti koja je uzrokovala
smrt sa ratnim dejstvima utvr|uje organ vje{ta~ewa iz
~lana 102. ovog zakona, na osnovu odgovaraju}e dokumentacije.
^lan 143.
Kod odre|ivawa visine porodi~ne penzije smrt osiguranika
izjedna~ena je sa gubitkom sposobnosti za rad.
^lan 144.
Udovica sti~e pravo na porodi~nu penziju:
1) ako je na dan smrti supruga navr{ila 45 godina
`ivota;
2) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna
za privre|ivawe ili ako je takva nesposobnost
nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga;
3) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili vi{e
djece koja ispuwavaju uslove za sticawe prava na porodi~nu
penziju po tom suprugu, a udovica obavqa
roditeqske du`nosti prema toj djeci.
Udovica koja u toku kori{}ewa prava na porodi~nu
penziju djece, ste~enu po stavu 1. ta~ke 3. ovog ~lana,
navr{i 45 godina `ivota, zadr`ava pravo na porodi~nu
penziju trajno. Ako udovici pravo na porodi~nu penziju
prestane prije navr{ene 45. godine `ivota, mo`e ponovo
ostvariti pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 45
godina `ivota.
Udovica koja je ispuwavala uslove za sticawe prava
na porodi~nu penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ali
nije ostvarila pravo na porodi~nu penziju jer je bila u
radnom odnosu, mo`e ste}i pravo na porodi~nu penziju i
nakon prestanka prava na porodi~nu penziju djece, pod
uslovima utvr|enim ovim zakonom.
Udovica koja u toku kori{}ewa prava na porodi~nu
penziju, ostvarenu po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana,
postane potpuno nesposobna za privre|ivawe, zadr`ava
pravo na porodi~nu penziju dok postoji takva nesposobnost.
Udovica koja u toku kori{}ewa prava po ovom
osnovu navr{i 45 godina `ivota zadr`ava trajno pravo
na porodi~nu penziju.
^lan 145.
Udovica koja do smrti supruga nije navr{ila 45 godina
`ivota, ali je imala navr{enih 40 godina `ivota,
sti~e pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 45 godina
`ivota.
^lan 146.
Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka
prava na porodi~nu penziju navr{ila 40 godina `ivota,
sti~e pravo na porodi~nu penziju prije navr{enih 45
godina `ivota, ako postane potpuno nesposobna za
privre|ivawe.
^lan 147.
Udovica sti~e pravo na porodi~nu penziju kad je
dijete umrlog osiguranika ili korisnika li~ne penzije
ro|eno prije isteka 300 dana od wegove smrti, a pravo na
porodi~nu penziju u ovom slu~aju pripada od dana smrti
osiguranika ili korisnika li~ne penzije.
^lan 148.
Udovac sti~e pravo na porodi~nu penziju:
1) ako je na dan smrti supruge navr{io 55 godina
`ivota;
2) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban
za privre|ivawe, ili ako je takva nesposobnost
nastala u roku jedne godine poslije smrti supruge;
3) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili vi{e
djece koja imaju pravo na porodi~nu penziju po tom
suprugu, a udovac obavqa roditeqsku du`nost prema toj
djeci.
Udovac koji u toku kori{}ewa prava na porodi~nu
penziju, ste~enu po odredbama stava 1. t. 2. i 3. ovog
~lana, navr{i 55 godina `ivota zadr`ava pravo na
porodi~nu penziju trajno. Ako udovcu pravo na porodi~nu
penziju prestane prije navr{ene 55. godine
`ivota, mo`e ponovo ostvariti pravo kad navr{i 55
godina `ivota.
Udovac koji je ispuwavao uslove za sticawe prava na
porodi~nu penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ali
nije ostvario pravo na porodi~nu penziju, jer je bio u
radnom odnosu, mo`e ste}i pravo na porodi~nu penziju i
nakon prestanka prava na porodi~nu penziju djece, pod
uslovima utvr|enim ovim zakonom.
Udovac koji u toku kori{}ewa prava na porodi~nu
penziju po stavu 1. ta~ka 3. ovog ~lana postane potpuno
nesposoban za privre|ivawe zadr`ava pravo na porodi~nu
penziju dok postoji takva nesposobnost. Udovac
koji u toku kori{}ewa prava po ovom osnovu navr{i 55
godina `ivota zadr`ava trajno pravo na porodi~nu penziju.
^lan 149.
Udovac koji do smrti supruge nije navr{io 55 godina
`ivota, ali je imao navr{enih 50 godina `ivota, sti~e
pravo na porodi~nu penziju kad navr{i 55 godina
`ivota.
^lan 150.
Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka
prava na porodi~nu penziju navr{io 50 godina `ivota
sti~e pravo na porodi~nu penziju prije navr{enih 55
godina `ivota ako postane potpuno nesposoban za
privre|ivawe.
^lan 151.
Pravo na porodi~nu penziju pod uslovima iz ~l. 144.
do 150. ovog zakona sti~e i supru`nik iz razvedenog
braka, ako mu je pravosna`nom sudskom odlukom
utvr|eno pravo na izdr`avawe.
Ako pravo na porodi~nu penziju ima supru`nik
umrlog osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije i
razvedeni supru`nik iz stava 1. ovog ~lana, porodi~na
penzija odre|uje se u visini koja pripada za jednog ~lana
porodice.
^lan 152.
Pravo na porodi~nu penziju u smislu ~l. 144. i 148.
ovog zakona sti~e ~lan porodice koji nije u radnom
odnosu, odnosno koji nije preduzetnik.
^lan 153.
Dijete sti~e pravo na porodi~nu penziju i pravo mu
pripada do navr{ene 15. godine `ivota, a ako je na
redovnom {kolovawu, za sve vrijeme {kolovawa, ali najdaqe
do navr{ene 26. godine `ivota.
^lan 154.
Korisniku porodi~ne penzije kome je {kolovawe na
vi{oj {koli, odnosno fakultetu prekinuto zbog
upu}ivawa na odslu`ewe vojnog roka, po propisima o
vojnoj obavezi, porodi~na penzija ispla}uje se i za vrije-

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 17
me slu`ewa vojnog roka u visini 50% od iznosa koji mu
pripada po odredbama ovog zakona.
Ako porodi~nu penziju, pored korisnika iz stava 1.
ovog ~lana, ostvaruju i drugi ~lanovi porodice umrlog
osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije, ili ako
korisnik iz stava 1. ovog ~lana ima ~lanove porodice
koje izdr`ava, porodi~na penzija ispla}uje se u punom
iznosu.
^lan 155.
[kolovawem, u smislu ovog zakona, ne smatra se
{kolovawe koje dijete zapo~ne u {koli ni`eg ranga,
odnosno u drugoj {koli istog ranga koju je ve} zavr{ilo.
^lan 156.
Dijete koje postane nesposobno za samostalan `ivot i
rad do godina `ivota iz ~lana 153. ovog zakona, do kojih
se djeci obezbje|uje pravo na porodi~nu penziju, pravo na
porodi~nu penziju pripada za sve vrijeme dok nesposobnost
traje, kao i poslije toga ako je sposobnost za
samostalan `ivot i rad nastala poslije navr{enih 45
godina `ivota (`ena), odnosno 55 godina `ivota
(mu{karac).
Dijete koje postane nesposobno za samostalan `ivot i
rad poslije godina `ivota iz ~lana 153. ovog zakona, do
kojih se djeci obezbje|uje pravo na porodi~nu penziju, a
prije smrti osiguranika, odnosno korisnika li~ne penzije,
sti~e pravo na porodi~nu penziju ako je osiguranik,
odnosno korisnik li~ne penzije izdr`avao takvo dijete
do svoje smrti.
^lan 157.
^lanovi porodice iz ~lana 138. stav 1. t. 4. i 5. ovog
zakona sti~u pravo na porodi~nu penziju pod istim
uslovima u pogledu godina `ivota, nesposobnosti za
samostalan `ivot i rad ili nesposobnosti za
privre|ivawe, kao i ~lanovi porodice iz t. 1. i 3. istog
~lana.
3. Odre|ivawe porodi~ne penzije
^lan 158.
Porodi~na penzija odre|uje se:
1) poslije smrti osiguranika - od invalidske penzije
koja bi osiguraniku pripadala za slu~aj gubitka sposobnosti
za rad;
2) poslije smrti korisnika li~ne penzije - od penzije
koja je umrlom pripadala na dan smrti.
^lan 159.
Porodi~na penzija odre|uje se u odgovaraju}em procentu
od li~ne penzije iz ~lana 158. ovog zakona, zavisno
od broja ~lanova porodice koji imaju pravo na porodi~nu
penziju, i iznosi:
- 70% za jednog ~lana porodice,
- 80% za dva ~lana porodice,
- 90% za tri ~lana porodice,
- 100% za ~etiri i vi{e ~lanova porodice.
^lan 160.
Penzije odre|ene po odredbama ovog zakona uskla|uju
se godi{we prema kretawu neto plata u Republici.
Uskla|ivawe iz stava 1. ovog ~lana vr{i se tako {to
se penzije pove}avaju ili smawuju prema kretawu neto
plata u Republici u godini koja prethodi godini za koju
se vr{i isplata penzija.
Mogu}nost uskla|ivawa penzija iz stava 1. ovog
~lana razmatra Upravni odbor Fonda svake godine, a
iste se obavezno uskla|uju kada se steknu uslovi za to.
^lan 161.
Penzije ostvarene prema penzijskom osnovu
utvr|enom primjenom koeficijenata iz ~lana 83. ovog
zakona za 2003, 2004. i 2005. godinu ne}e se uskla|ivati u
smislu ~lana 160. ovog zakona, dok se penzije odre|ene
prema penzijskom osnovu utvr|enom primjenom koeficijenata
valorizacije za 2002. godinu uskla|ivawem ne
dovedu na nivo tih penzija.
VIII - USKLA\IVAWE PENZIJA
^lan 162.
Penzije koje se utvr|uju u skladu sa odredbama ovog
zakona uskla|uju se mjese~no, a prema stawu sredstava u
Fondu namijewenih za isplatu penzija.
Ako Fond ne raspola`e sredstvima za penzije koja su
jednaka rashodima, vr{i}e se ponovni obra~un penzija
tako {to }e se iznos penzije za taj mjesec pomno`iti sa
odre|enim koeficijentom.
Sredstva za penzije ukqu~uju sredstva prikupqena po
osnovu doprinosa, naknada iz buxeta Republike i ostalih
prihoda Fonda (u daqem tekstu: raspolo`iva sredstva).
Rashodi (u daqem tekstu: rashodi) ukqu~uju
tro{kove obrade penzija kao i tro{kove tehni~kih usluga
Fonda (u daqem tekstu: administrativni tro{kovi),
te iznos penzija utvr|en u skladu sa ovim zakonom za
mjesec za koji se vr{i isplata penzija.
U slu~aju kada su raspolo`iva sredstva mawa od
rashoda, koeficijent iz stava 2. ovog ~lana utvr|uje se
tako {to se sredstva potrebna za administrativne
tro{kove i sredstva potrebna za isplate svih penzija do
najni`eg iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspolo`ivih
sredstava. Iznos penzija potreban za isplatu penzija na
nivou najni`e penzije svim penzionerima utvr|uje se
tako {to se broj korisnika penzije pomno`i sa iznosom
najni`e penzije iz ~lana 90. stav 2. ovog zakona. Iznos
preostao nakon oduzimawa administrativnih tro{kova
i najni`ih penzija od sredstava raspolo`ivih za taj
mjesec dijeli se sa iznosom potrebnim za isplatu penzija
svim penzionerima za taj mesec, u iznosu koji utvr|uje
ovaj zakon, nakon oduzimawa iznosa administrativnih
tro{kova i iznosa potrebnog za isplatu penzija na nivou
najni`e penzije svim penzionerima.
Kada su raspolo`iva sredstva mawa od rashoda, sve
penzije, izuzev najni`e penzije, mno`e se sa koeficijentom
iz stava 3. ovog ~lana. Koeficijent se primjewuje na
razlike izme|u svake pojedina~ne penzije u iznosu
potrebnom u skladu sa ovim zakonom za mjesec za koji se
vr{i isplata penzija i najni`e penzije.
U slu~aju kada su raspolo`iva sredstva ve}a od
rashoda, koeficijent iz stava 2. ovog ~lana utvr|uje se
tako {to se od raspolo`ivih sredstava oduzimaju sredstva
potrebna za administrativne tro{kove. Iznos
dobijen oduzimawem sredstava potrebnih za pokrivawe
administrativnih tro{kova od raspolo`ivih sredstava
dijeli se sa iznosom potrebnim za isplatu penzija svim
penzionerima za taj mjesec, a na temequ penzije u iznosu
utvr|enom u skladu sa ovim zakonom, nakon oduzimawa
administrativnih tro{kova.
Kada su raspolo`iva sredstva ve}a od rashoda,
koeficijent se primjewuje na sve penzije. Svaka pojedina~na
penzija utvr|ena u skladu sa ovim zakonom mno`i
se sa koeficijentom iz stava 5. ovog ~lana.
IX - OSTVARIVAWE, KORI[]EWE, PONOVNO
ODRE\IVAWE I GUBITAK PRAVA
1. Pokretawe postupka
^lan 163.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa mo`e
ostvariti lice kome je, prema odredbama ovog zakona,
utvr|eno svojstvo osiguranika, ako ovim zakonom nije
druga~ije utvr|eno.
^lan 164.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa koja
obezbje|uje Fond ostvaruju se na na~in utvr|en ovim
zakonom i propisima o op{tem upravnom postupku.

Strana 18 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa koja
obezbje|uje poslodavac ostvaruju se na na~in utvr|en
op{tim aktom poslodavca, u skladu sa propisima o radnim
odnosima i ovim zakonom.
^lan 165.
Postupak za ostvarivawe prava na starosnu i
invalidsku penziju pokre}e se na zahtjev osiguranika.
Zahtjev za ostvarivawe prava na starosnu penziju mo`e se
podnijeti nakon prestanka osigurawa.
Postupak za ostvarivawe prava na porodi~nu penziju
pokre}e se na zahtjev ~lana porodice umrlog osiguranika,
odnosno ~lana porodice umrlog korisnika
li~ne penzije.
Postupak za utvr|ivawe penzijskog sta`a pokre}e se
na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika penzije, kao i
na zahtjev ~lana porodice umrlog osiguranika, odnosno
korisnika penzije.
Postupak za ostvarivawe prava na starosnu ili
invalidsku penziju i za utvr|ivawe penzijskog sta`a
pokre}e se i na zahtjev lica koje smatra da ispuwava
uslove za ostvarivawe prava utvr|enih ovim zakonom,
ako je lice imalo svojstvo osiguranika po ranijim
propisima.
^lan 166.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa
ostvaruju se na osnovu podataka registrovanih u
mati~noj evidenciji i isprava kojima se dokazuju
~iwenice i podaci od zna~aja za sticawe, trajawe i
prestanak prava odre|enih ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, sta` osigurawa mo`e
se dokazivati i putem izjava svjedoka, ukoliko Fond ili
podnosilac zahteva nisu u mogu}nosti da obezbijede
odgovaraju}u dokumentaciju zbog toga {to je dokumentacija
uni{tena u ratnim dejstvima.
Podnosilac zahtjeva za utvr|ivawe sta`a osigurawa
u smislu stava 2. ovog ~lana obavezan je uz zahtjev
dostaviti i uvjerewe nadle`nog organa iz kojeg se vidi
da je dokumentacija uni{tena u ratnim dejstvima.
Sta` osigurawa na osnovu izjava svedoka mo`e se
dokazivati samo ako je navr{en na teritoriji biv{e
Bosne i Hercegovine.
Sta` osigurawa u smislu stava 2. ovog ~lana utvr|uje
se rje{ewem Fonda.
2. Ostvarivawe prava
^lan 167.
Pravo na li~nu i porodi~nu penziju pripada od dana
kada su ispuweni uslovi za sticawe prava koji su
propisani ovim zakonom.
Ako je zahtjev za ostvarivawe prava na starosnu i
porodi~nu penziju podnesen nakon ispuwewa uslova za
ostvarivawe prava, pravo na isplatu penzije pripada od
dana podno{ewa zahtjeva, ako je podnosilac ispuwavao
uslove za sticawe prava i na taj dan.
Izuzetno od stava 2. ovog ~lana pravo na isplatu
porodi~ne penzije iza smrti osiguranika ili korisnika
li~ne penzije pripada od dana smrti osiguranika ili
korisnika li~ne penzije, ako je zahtjev za ostvarivawe
prava na porodi~nu penziju podnesen u roku od 60 dana od
dana smrti.
^lan 168.
Pravo na raspored, odnosno zaposlewe na drugom
odgovaraju}em radnom mjestu i pravo na prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju pripada od dana nastanka
invalidnosti.
^lan 169.
Pravo na nov~anu naknadu po osnovu preostale
sposobnosti za rad pripada, i to:
- naknada zbog mawe plate - od dana rasporeda, odnosno
zaposlewa na drugom odgovaraju}em radnom mjestu;
- naknada za vrijeme prekvalifikacije - od dana stupawa
na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju;
- naknada za ~ekawe - od prvog narednog dana poslije
prestanka isplate plate na radnom mjestu na koje je osiguranik
bio raspore|en do dana nastanka invalidnosti.
^lan 170.
Invalidu rada koji ne stupi na drugo odgovaraju}e
radno mjesto u roku utvr|enom rje{ewem o rasporedu,
odnosno zaposlewu prestaje pravo na naknadu za ~ekawe,
prvog narednog dana po isteku tog roka, izuzev ako na
radno mjesto nije stupio zbog razloga koji su van wegove
voqe.
^lan 171.
Prava ste~ena po osnovu invalidnosti i drugih
osnova utvr|enih u postupku vje{ta~ewa pripadaju dok
postoje ~iwenice na osnovu kojih je pravo ostvareno.
Ako je promjena invalidnosti, iz stava 1. ovog ~lana,
po osnovu koje se ranije pravo mijewa ili sti~e drugo
pravo, utvr|ena po slu`benoj du`nosti, pravo pripada
od prvog dana narednog mjeseca poslije nastale promjene.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na ste~eno
pravo na invalidsku penziju, izuzev ako korisnik penzije
sam to zahtijeva.
^lan 172.
Lica iz ~lana 17. stav 1. ovog zakona i lica koja na
dan podno{ewa zahtjeva za ostvarivawe prava nisu
imala svojstvo osiguranika ne mogu ostvarivati prava
po osnovu preostale radne sposobnosti, osim u slu~aju iz
~lana 131. stav 1. ta~ka 2. Zakona o penzijskom i invalidskom
osigurawu.
^lan 173.
Lice koje ispuni uslove za sticawe prava na penziju
po vi{e osnova utvr|enih ovim zakonom mo`e, po
vlastitom izboru, koristiti samo jedno od tih prava.
Pravo izbora ima i ~lan porodice u slu~aju kad prema
ovom zakonu postoji mogu}nost ostvarivawa prava na
porodi~nu penziju po dva osnova.
^lan 174.
Korisniku starosne penzije koji je penziju ostvario
prije navr{enih 40 godina penzijskog sta`a, odnosno 65
godina `ivota i korisniku invalidske penzije koji
zasnuje radni odnos ili po~ne da obavqa zanatsko-preduzetni~ku
djelatnost po osnovu koje je obavezno osiguran
na teritoriji Bosne i Hercegovine penzija se ne
ispla}uje za to vrijeme, a najdu`e do ispuwavawa uslova
za starosnu penziju propisanu ovim zakonom.
Korisniku porodi~ne penzije koji zasnuje radni
odnos ili zapo~ne da obavqa zanatsko-preduzetni~ku djelatnost
penzija se ne ispla}uje.
^lan 175.
Ako pravo na porodi~nu penziju ostvaruje vi{e
~lanova porodice, a neki od wih `ive odvojeno, porodi~na
penzija se dijeli na jednake dijelove.
Porodi~na penzija dijeli se na jednake dijelove i kad
se nekom od sau`ivalaca obustavi isplata porodi~ne
penzije.
^lan 176.
Kad porodi~nu penziju koriste dva ili vi{e ~lanova
porodice, a nekom od wih prestane pravo na penziju, preostalim
~lanovima koji imaju pravo na porodi~nu penziju
ponovo se odre|uje penzija. Tako odre|ena penzija
pripada od dana kada je sau`ivaocu prestalo pravo na
porodi~nu penziju.
^lan 177.
U slu~aju kad pravo na penziju ostvaruju razvedeni
supru`nik i supru`nik, porodi~na penzija odre|uje se
kao jedna penzija koja pripada za jednog ~lana porodice,
a zatim se dijeli na jednake dijelove.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 19
3. Ponovno odre|ivawe penzije
^lan 178.
Korisniku starosne ili invalidske penzije koji zasniva
radni odnos ili otpo~ne da obavqa djelatnost po
osnovu koje je obavezno osiguran odredi}e se, na wegov
zahtjev, novi iznos penzije prema novom penzijskom
osnovu i ukupnom penzijskom sta`u pod uslovom da je
naknadno navr{eni sta` osigurawa du`i od godine
dana.
^lan 179.
Korisniku penzije koji podnese zahtjev za izmjenu
ranijeg rje{ewa o pravu, na osnovu ~iwenica koje su nastupile
poslije dono{ewa rje{ewa o priznavawu prava
na penziju, pravo pripada od prvog dana narednog mjeseca
kad je korisnik penzije podnio zahtjev za pokretawe
postupka.
Prilikom rje{avawa zahtjeva iz stava 1. ovog ~lana
primijeni}e se propisi koji su va`ili na dan
podno{ewa zahtjeva.
4. Isplata po osnovu prava iz penzijskog
i invalidskog osigurawa
^lan 180.
Penzija i ostala nov~ana primawa iz penzijskog i
invalidskog osigurawa utvr|uju se u mjese~nom iznosu i
ispla}uju se unazad, u teku}em mjesecu za protekli mjesec.
Dospjela primawa iz stava 1. ovog ~lana koja nisu
mogla biti ispla}ena zbog okolnosti koje je prouzrokovao
korisnik primawa ne mogu se naknadno isplatiti.
^lan 181.
Fond je obavezan korisniku prava ispla}ivati penziju,
bez obzira na mjesto prebivali{ta ili boravka.
Isplata penzije u inostranstvu vr{i se u skladu sa
odredbama me|unarodnih sporazuma o socijalnom osigurawu,
a u slu~aju kad sporazum nije zakqu~en, isplata se
vr{i po principu reciprociteta.
^lan 182.
Dospjela primawa po osnovu prava ste~enih prema
ovom zakonu ne ispla}uju se korisniku koji se, bez opravdanog
razloga, ne odazove u odre|enom roku pozivu na
pregled radi utvr|ivawa da li su nastale promjene u
okolnostima koje uti~u na pravo ili vrstu prava, za sve
vrijeme dok se ne odazove pozivu.
Obustavqena primawa u smislu stava 1. ovog ~lana
ispla}uju se naknadno korisniku prava koji se odazove
pozivu u roku od 30 dana, ako nije do{lo do promjene u
okolnostima koje uti~u na pravo i visinu prava.
Korisniku prava koji se odazove na poziv poslije 30 dana
primawa mogu se isplatiti samo od dana odazivawa na
poziv.
^lan 183.
Korisnik prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa
obavezan je da u roku od osam dana prijavi svaku
~iwenicu koja je od uticaja na kori{}ewe ili obim
prava.
Korisnik penzije kome se penzija ispla}uje van
Republike, bez obzira na na~in isplate, obavezan je da na
kraju kalendarske godine dostavi Fondu potvrdu o
`ivotu.
5. Prestanak prava
^lan 184.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju
smr}u korisnika prava, s tim {to se penzija koja pripada
za mjesec u kojem je nastupila smrt korisnika penzije
ispla}uje ~lanovima porodice umrlog za cijeli
mjesec.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju
i u slu~aju kad se naknadno utvrdi da nisu bili
ispuweni uslovi za sticawe prava.
Postupak za prestanak prava u smislu stava 2. ovog
~lana pokre}e se po slu`benoj du`nosti, bez obzira na
rok koji je protekao od dana dono{ewa rje{ewa kojim je
priznato pravo.
Prava iz stava 2. ovog ~lana prestaju prvog dana
narednog mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je doneseno
rje{ewe o prestanku prava.
^lanu porodice kod kojeg u toku kori{}ewa prava na
porodi~nu penziju zbog nastalih promjena vi{e ne
postoje uslovi za kori{}ewe prava, pravo na porodi~nu
penziju prestaje od dana nastale promjene, bez obzira kad
je pokrenut postupak.
Prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa prestaju
i po zahtjevu korisnika prava, od prvog narednog dana
po podno{ewu zahtjeva za prestanak prava, bez obzira na
razlog, ako u zahtjevu nije naveden datum za prestanak
prava.
^lan 185.
Pravo na porodi~nu penziju prestaje udovici mla|oj
od 45 godina, odnosno udovcu mla|em od 55 godina
`ivota, koji stupe u brak, izuzev ako pravo na porodi~nu
penziju nisu ostvarili zbog potpune nesposobnosti za
privre|ivawe.
Udovici, odnosno udovcu iz stava 1. ovog ~lana koji
po osnovu smrti bra~nog druga iz novog braka ne ostvari
pravo na porodi~nu penziju uspostavqa se pravo na ranije
ostvarenu porodi~nu penziju ako na dan smrti drugog
bra~nog druga ima djecu iz prvog braka koja koriste
pravo na porodi~nu penziju, pod uslovom da prema toj
djeci vr{i roditeqske du`nosti.
X - POSTUPAK ZA RJE[AVAWE I ZA[TITA
PRAVA
^lan 186.
O pravima iz penzijskog i invalidskog osigurawa i o
utvr|ivawu penzijskog sta`a odlu~uje Fond.
^lan 187.
U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i
invalidskog osigurawa u Fondu se obezbje|uje dvostepenost.
U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i
invalidskog osigurawa koja osiguranik ostvaruje kod
poslodavca za{tita prava obezbje|uje se pod uslovom i
na na~in utvr|en op{tim aktom poslodavca, u skladu sa
kolektivnim ugovorom i zakonom.
^lan 188.
Protiv prvostepenog rje{ewa mo`e se izjaviti
`alba organu odre|enom op{tim aktom Fonda.
@alba ne odla`e izvr{ewe rje{ewa, izuzev u slu~aju
kad se `albom pobija utvr|ena invalidnost i opasnost
od nastanka invalidnosti.
^lan 189.
Na osnovu kona~nog rje{ewa o priznavawu prava na
raspore|ivawe ili zapoq{avawe na drugom odgovaraju}em
radnom mjestu, prava na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
kad ta prava obezbje|uje poslodavac,
poslodavac raspore|uje osiguranika na odgovaraju}e
radno mjesto ili mu obezbje|uje prekvalifikaciju ili
dokvalifikaciju, kao i odgovaraju}e nov~ane naknade i
za{titu prava, pod uslovima i na na~in koji su utvr|eni
op{tim aktom poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom
i ovim zakonom.
Kada pravo na zapo{qavawe na drugom odgovaraju}em
radnom mjestu ili pravo na prekvalifikaciju,
odnosno dokvalifikaciju i odgovaraju}e nov~ane
naknade prema ovom zakonu obezbje|uje Fond, Fond

Strana 20 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
odlu~uje o upu}ivawu osiguranika na zapo{qavawe, prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju i odre|uje odgovaraju}e
nov~ane naknade.
^lan 190.
Prvostepeno rje{ewe Fonda podlije`e reviziji koju
vr{i organ odre|en op{tim aktom Fonda.
Revizija ne odla`e izvr{ewe rje{ewa.
^lan 191.
Ako protiv prvostepenog re{ewa nije izjavqena
`alba a revizija ne bude izvr{ena u roku od tri mjeseca
od dana isteka roka za `albu, smatra se da je revizija
izvr{ena i data saglasnost na rje{ewe.
^lan 192.
Protiv rje{ewa Fonda donesenog po `albi i
rje{ewa donesenog u vr{ewu revizije, mo`e se podnijeti
tu`ba nadle`nom sudu u roku od 30 dana od dana
dostavqawa rje{ewa.
^lan 193.
U postupku ostvarivawa prava iz penzijskog i
invalidskog osigurawa Fond je obavezan da osiguranicima
i korisnicima prava pru`a stru~nu pomo}.
XI - OBEZBJE\IVAWE SREDSTAVA
^lan 194.
Sredstva za ostvarivawe prava iz penzijskog i
invalidskog osigurawa utvr|enih ovim zakonom i
drugih funkcija Fonda obezbje|uju se iz:
1) doprinosa osiguranika i poslodavaca;
2) buxeta Republike;
3) prodaje dru{tvenog kapitala i dru{tvenih preduze}a
ili wihovih dijelova u postupku privatizacije, u
skladu sa zakonom;
4) imovine kojom raspola`e Fond;
5) dividendi na dionice izdate od preduze}a, ustanova
i drugih institucija po osnovu ranijih ulagawa sredstava
penzijskog i invalidskog osigurawa u infrastrukturne,
zdravstvene i druge objekte;
6) neto dobiti ostvarene iz portfeqa hartija od
vrijednosti koje su prenesene na Fond, po osnovu odredaba
~lana 26. Zakona o privatizaciji dr`avnog kapitala
u preduze}u;
7) nov~anih sredstava prikupqenih po osnovu odredaba
~lana 27. Zakona o privatizaciji dr`avnog kapitala
u preduze}ima;
8) drugih izvora, u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
^lan 195.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe mogu
se koristiti samo za namjene odre|ene ovim zakonom, i to
za:
1) isplatu penzija i nov~anih naknada;
2) prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, odnosno
odgovaraju}e zapo{qavawe invalida rada;
3) zdravstvenu za{titu korisnika penzija;
4) izgradwu i adaptaciju poslovnih objekata Fonda;
5) nabavku opreme za rad stru~ne slu`be Fonda;
6) tro{kove rada organa i stru~ne slu`be Fonda;
7) tro{kove isplate penzija;
8) javno informisawe, saradwu sa medijima i sl.
U okviru `iro ra~una Fonda postoji dio ra~una
preko koga se vr{i finansirawe svih tro{kova stru~ne
slu`be Fonda.
^lan 196.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osigurawe mogu
se koristiti i za dru{tveni standard korisnika penzi-
ja, mjere i akcije koje neposredno doprinose spre~avawu
i smawewu invalidnosti, za nau~noistra`iva~ki rad na
razvoju i na unapre|ewu sistema penzijskog i invalidskog
osigurawa, kao i za razne vidove pomo}i korisnicima
prava i ~lanovima wihovih porodica (za
tro{kove sahrane, pomo} u slu~aju te`e bolesti i dr.).
^lan 197.
U Fondu se mogu obrazovati sredstva rezerve izdvajawem
odre|enog procenta iz sredstava ostvarenih iz
doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe i od
ostvarenog vi{ka prihoda nad rashodima utvr|enog
zavr{nim ra~unom Fonda.
Procenat izdvajawa za rezervu odre|uje upravni
odbor Fonda.
Sredstva rezerve slu`e za poboq{awe likvidnosti
Fonda i mogu se koristiti kao obrtna sredstva za
izvr{ewe teku}ih obaveza.
^lan 198.
Slobodna sredstva Fonda iz ~lana 197. ovog zakona
koriste se za prevenciju invalidnosti, zapo{qavawe,
prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju invalida rada,
za{titu i zbriwavawe ostarjelih i iznemoglih korisnika
penzija i druge namjene.
^lan 199.
Republika obezbje|uje Fondu sredstva za pokri}e
rashoda po osnovu posebnog sta`a utvr|enog u smislu
~lana 42. ovog zakona, kao i za pokri}e tro{kova za
prava koja se po ovom zakonu ili drugim propisima
obezbje|uju samo odre|enim kategorijama osiguranika
ili se obezbje|uju u ve}em obimu u odnosu na ostale osiguranike.
Fond vodi posebnu evidenciju o sredstvima za
pokri}e prava iz stava 1. ovog ~lana na osnovu koje svaka
tri mjeseca ispostavqa ra~un Republici.
XII - IMOVINA OD PRIVATIZACIJE
^lan 200.
Akcije preduze}a iz ~lana 26. st. 1. i 2. i nov~ana
sredstva ostvarena prodajom dr`avnog kapitala iz ~lana
27. Zakona o privatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}ima
(u daqem tekstu: imovina od privatizacije),
pripadaju Fondu kao svojina, sa pravom raspolagawa i
upravqawa u skladu sa zakonom.
^lan 201.
Od akcija preduze}a iz prethodnog ~lana Fond
formira portfeq hartija od vrijednosti.
U poslovawu portfeqom hartija od vrijednosti iz
prethodnog stava Fond je du`an primjewivati odredbe
Zakona o hartijama od vrijednosti i Zakona o centralnom
registru hartija od vrijednosti.
U raspolagawu i upravqawu imovinom od privatizacije
Fond vodi investicionu politiku u skladu sa
principima sigurnosti, likvidnosti i rentabilnosti.
Akcije preduze}a koje Fond dobije po osnovu ~lana
26. st. 1. i 2. Zakona o privatizaciji dr`avnog kapitala
u preduze}ima Fond mo`e prodati na tr`i{tu hartija
od vrijednosti putem berze.
^lan 202.
Za raspolagawe nov~anim sredstvima koje Fond
prima po osnovu ~lana 27. Zakona o privatizaciji
dr`avnog kapitala u preduze}ima Fond je du`an
otvoriti poseban ra~un.
O imovini iz privatizacije, kao i prihodima i
rashodima nastalim po osnovu transakcija i upravqawa
tom imovinom Fond je du`an da vodi posebnu
ra~unovodstvenu evidenciju i priprema finansijske
izvje{taje, odvojeno od ostale imovine, obaveza, prihoda
i rashoda Fonda.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 21
Na ra~unovodstvenu evidenciju i finansijske
izvje{taje iz prethodnog stava shodno se primjewuju
zakonski i drugi propisi iz oblasti ra~unovodstva, kao
i propisi Komisije za hartije od vrijednosti, koji se
odnose na privatizacione investicione fondove.
^lan 203.
Upravni odbor Fonda odlu~uje o investicionoj
politici, odnosno o na~inu raspolagawa imovinom od
privatizacije.
S ciqem efikasnog upravqawa imovinom iz privatizacije
obrazuje se posebna komisija od pet ~lanova iz
reda ekonomskih i pravnih stru~waka, koja ima savjetodavnu
ulogu.
^lanove komisije iz prethodnog stava imenuje
Upravni odbor Fonda.
^lan 204.
U roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog
zakona Fond je du`an formirati poseban organizacioni
dio, koji }e obavqati poslove upravqawa imovinom od
privatizacije, kao i poslove kwigovodstvene i druge
evidencije, te zaposliti najmawe dva investiciona
menaxera.
Investicioni menaxeri iz prethodnog stava moraju
ispuwavati uslove utvr|ene Zakonom o hartijama od
vrijednosti i propisima Komisije za hartije od
vrijednosti Republike Srpske za obavqawe ovih poslova.
^lan 205.
Direktor Fonda imenuje predstavnike Fonda u
skup{tinama akcionarskih dru{tava, ~ije akcije Fond
dr`i u svom portfequ.
^lan 206.
Najvi{e 10% imovine od privatizacije mo`e biti
ulo`eno u hartije od vrijednosti jednog emitenta ili s
wim povezanih pravnih lica u smislu Zakona o preduze}ima.
Po osnovu raspolagawa imovinom od privatizacije
mo`e se posjedovati najvi{e 20% osnovnog kapitala
jednog emitenta ili s wim povezanih pravnih lica.
Nov~ana sredstva iz ~lana 27. Zakona o privatizaciji
dr`avnog kapitala u preduze}ima i nov~ana sredstva
dobijena prodajom hartija od vrijednosti iz portfeqa
Fond mo`e plasirati i oro~avati kod poslovnih banaka.
^lan 207.
Tromjese~ne, polugodi{we i godi{we finansijske
izvje{taje o imovini od privatizacije Fond podnosi na
odobravawe Vladi Republike Srpske.
^lan 208.
Pokri}e tro{kova upravqawa imovinom od privatizacije
vr{i se iz ostvarenih prihoda po osnovu
dr`awa i transakcija sa imovinom od privatizacije.
O raspolagawu ostvarenih neto dobitaka iz
godi{weg obra~una za imovinu od privatizacije
odlu~uje Upravni odbor Fonda.
Ostvarena neto dobit se mo`e koristiti za
poboq{awe likvidnosti Fonda, pove}awe rezervi
Fonda, isplatu penzija i poboq{awe materijalnog
polo`aja korisnika penzija.
XIII - ORGANI I STRU^NA SLU@BA FONDA
^lan 209.
Organi Fonda su upravni odbor, nadzorni odbor i
direktor.
^lan 210.
Fondom upravqa Upravni odbor.
Upravni odbor Fonda sastoji se od devet ~lanova,
ukqu~uju}i i predsjednika.
Pet ~lanova Upravnog odbora imenuje se iz reda
osiguranika, a ~etiri iz reda korisnika penzije.
^lan 211.
Upravni odbor Fonda ima sqede}a prava i du`nosti:
1) donosi statut Fonda, uz saglasnost Vlade;
2) donosi druge op{te akte Fonda;
3) predla`e stope doprinosa za penzijsko i invalidsko
osigurawe;
4) donosi plan i program rada Fonda;
5) donosi finansijski plan Fonda;
6) usvaja izvje{taje o poslovawu i zavr{ni ra~un
Fonda;
7) odlu~uje o investicionim ulagawima;
8) odlu~uje o prodaji osnovnih sredstava Fonda ~ija
kwigovodstvena vrijednost prelazi 5.000 KM;
9) odlu~uje o drugim pitawima odre|enim statutom
Fonda.
^lan 212.
Godi{wi plan i program rada, kao i godi{wi
izvje{taj o poslovawu, Fond dostavqa Vladi.
^lan 213.
Nadzor nad radom i poslovawem Fonda vr{i
Nadzorni odbor.
Nadzorni odbor Fonda sastoji se od tri ~lana,
ukqu~uju}i i predsjednika.
Dva ~lana Nadzornog odbora imenuju se iz reda osiguranika,
a jedan iz reda korisnika penzije.
^lan 214.
Direktor Fonda zastupa i predstavqa Fond u
odnosima sa tre}im licima, rukovodi radom i poslovawem
Fonda i radom stru~ne slu`be Fonda, odgovara za
zakonitost rada Fonda i obavqa druge poslove, u skladu
sa zakonom i Statutom Fonda.
Za direktora Fonda mo`e biti imenovan diplomirani
pravnik ili diplomirani ekonomista sa pet godina
radnog iskustva na rukovode}im poslovima.
Direktora Fonda imenuje i razrje{ava Vlada putem
javnog konkursa, prema postupku propisanom zakonom.
Imenovawe direktora Fonda vr{i se na vrijeme od
~etiri godine, s tim da mo`e biti razrije{en i prije
isteka vremena na koje je imenovan.
^lan 215.
Predsjednika i ~lanove Upravnog odbora i predsjednika
i ~lanove Nadzornog odbora Fonda imenuje i
razrje{ava Vlada putem javnog konkursa, prema postupku
propisanom zakonom.
Imenovawe se vr{i na vrijeme od ~etiri godine, s
tim da mogu biti razrije{eni i prije isteka vremena na
koje su imenovani.
Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora imenuju se
iz reda lica koja imaju visoko obrazovawe i zna~ajno
radno iskustvo u oblasti socijalnog osigurawa.
Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora imenuju se
iz reda diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista
koji imaju zna~ajno radno iskustvo u oblasti
javnih finansija i penzijskog i invalidskog osigurawa.
^lan 216.
Statutom Fonda bli`e se ure|uju prava i du`nosti
organa Fonda.
^lan 217.
Upravne, finansijske, administrativne i druge
stru~ne poslove Fonda obavqa jedinstvena stru~na
slu`ba Fonda. Organizacija stru~ne slu`be Fonda
ure|uje se statutom i Pravilnikom o unutra{woj organizaciji
Fonda.

Strana 22 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
^lan 218.
Nadzor nad zakonito{}u rada Fonda vr{i ministarstvo
nadle`no za poslove penzijskog i invalidskog
osigurawa.
XIV - NAKNADA [TETE
^lan 219.
Osiguranik kojem je na teret sredstava penzijskog i
invalidskog osigurawa izvr{ena isplata na koju nije
imao pravo po ovom zakonu obavezan je vratiti Fondu
primqeni iznos, ako je:
1) na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka koje
je znao ili je morao znati da su neistiniti, odnosno
neta~ni, ili na drugi protivpravan na~in, ostvario
pravo iz penzijskog i invalidskog osigurawa, ili je
ostvario pravo u ve}em obimu nego {to mu po ovom
zakonu pripada;
2) koristio pravo zbog toga {to nije prijavio promjene
koje uti~u na gubitak ili obim prava, a znao je, ili
je morao znati, za te promjene;
3) poslije ostvarivawa prava na penziju stupio u
radni odnos ili po~eo obavqati zanatsko-preduzetni~ku
djelatnost po osnovu koje postoji obaveza osigurawa, a tu
~iwenicu nije prijavio Fondu;
4) primio nov~ani iznos ve}i od iznosa koji mu pripada
po ovom zakonu.
^lan 220.
Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od
poslodavca:
1) ako {teta nastane zbog toga {to nisu dati podaci
ili {to su dati neistiniti ili neta~ni podaci o
~iwenicama koje uti~u na sticawe ili odre|ivawe
prava;
2) ako je isplata iz sredstava Fonda izvr{ena na
osnovu neistinitih ili neta~nih podataka u prijavi o
stupawu osiguranika u radni odnos;
3) ako je isplata iz sredstava Fonda izvr{ena zbog
toga {to nije podnesena prijava o promjenama koje uti~u
na gubitak ili obim prava osiguranika, ili odjava o
prestanku radnog odnosa osiguranika ili {to je prijava,
odnosno odjava podnesena poslije propisanog roka;
4) ako je {teta Fondu nanesena zbog toga {to nisu
izvr{ene zakonske ili ugovorom preuzete obaveze u vezi
sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom,
zapo{qavawem invalida rada ili osiguranika kod kojeg
je utvr|ena opasnost od nastanka invalidnosti.
Osiguranik koji je prema ovom zakonu ili drugim
propisima obavezan sam da podnosi prijavu, odnosno
odjavu, ili da daje odre|ene podatke u vezi sa svojim osigurawem,
obavezan je u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana
sam nadoknaditi {tetu koja je nanesena Fondu.
Poslodavac odgovara za {tetu u slu~ajevima iz stava
1. ovog ~lana bez obzira na krivicu, a osiguranik ako je
znao ili je morao znati da su dati podaci neistiniti
ili neta~ni, odnosno ako je znao ili morao znati da
promjene uti~u na gubitak ili obim prava, a te promjene
nije prijavio Fondu.
^lan 221.
Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od
lica koje prouzrokuje invalidnost, tjelesno o{te}ewe
ili smrt osiguranika.
Za {tetu koju je, u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana,
prouzrokovao radnik u radnom odnosu u vezi sa radom,
odgovara poslodavac kod kojeg se radnik koji je
prouzrokovao {tetu nalazi u radnom odnosu.
Fond ima pravo na naknadu {tete u slu~ajevima iz
stava 1. ovog ~lana i neposredno od radnika ako je radnik
{tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajwe
nepa`we.
Odgovornost za {tetu iz st. 2. i 3. ovog ~lana je solidarna.
^lan 222.
Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu od
poslodavca i u slu~aju ako su invalidnost ili smrt osiguranika
nastali zbog toga {to nisu bile sprovedene
mjere za{tite na radu ili {to nisu izvr{ene mjere za
za{titu gra|ana.
^lan 223.
Fond ima pravo na naknadu {tete nanesene Fondu i
neposredno od osiguravaju}e organizacije kod koje je
u~inilac {tete osiguran.
Fond ima pravo na naknadu {tete od organizacije
osigurawa imovine i lica ~ije je sjedi{te na teritoriji
Republike, ako je {teta prouzrokovana upotrebom vozila
~iji vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao vozilo od
odgovornosti ili ako je {teta prouzrokovana upotrebom
nepoznatog vozila ili vozilom stranog dr`avqanina,
lica bez dr`avqanstva kao i vozilom koje je anga`ovano
od strane Organizacije ujediwenih nacija ili druge
me|unarodne organizacije.
U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana organizacija osigurawa
imovine i lica obavezna je isplatiti naknadu
{tete kao da je bio sklopqen ugovor o osigurawu.
^lan 224.
Ako je Fondu {teta prouzrokovana upotrebom vozila
sa inostranom registracijom za koje postoji vaqana
me|unarodna isprava ili dokaz o postojawu osigurawa
vozila od odgovornosti, od{tetni zahtjev podnosi se jednoj
od organizacija za osigurawe imovine i lica sa
sjedi{tem na teritoriji Republike.
Za naknadu {tete koja je prouzrokovana upotrebom
vozila iz stava 1. ovog ~lana primjewuje se odredba ~lana
223. stav 2. ovog zakona.
^lan 225.
Fond ima pravo na naknadu {tete u slu~ajevima
predvi|enim ovim zakonom bez obzira na to {to su primawa
koja predstavqaju {tetu obuhva}ena osigurawem na
teret penzijskog i invalidskog osigurawa.
Naknada stvarne {tete na koju Fond ima pravo u
slu~ajevima utvr|enim ovim zakonom obuhvata tro{kove
i puni iznos primawa koja se ispla}uju iz penzijskog i
invalidskog osigurawa, i to:
1) nov~ana primawa ispla}ena po osnovu priznatog
prava na penziju, nov~anu naknadu za tjelesno o{te}ewe
i nov~anu naknadu za pomo} i wegu, zajedno sa doprinosima
koji se uspla}uju na ta nov~ana primawa;
2) tro{kove prekvalifikacije ili dokvalifikacije
i zapo{qavawa invalida rada, kao i nov~ane naknade u
vezi sa kori{}ewem prava po osnovu preostale sposobnosti
za rad.
Zahtjevom za naknadu {tete mo`e se obuhvatiti ukupni
iznos {tete ili iznos dijela {tete (pojedina~no primawe)
koja se odnosi na odre|eni period.
^lan 226.
Potra`ivawa naknade {tete prema odredbama ovog
zakona zastarijevaju istekom rokova utvr|enih propisima
o obligacionim odnosima.
Rokovi zastarjelosti potra`ivawa za naknadu {tete,
u smislu odredaba ovog zakona, po~iwu te}i:
1) u slu~ajevima iz ~lana 219. t. 1. do 3. i ~lana 220.
stav 1. t. 1. do 3. ovog zakona - od dana kad je u upravnom
postupku postalo kona~no rje{ewe kojim je utvr|eno da
ispla}ivano primawe ne pripada ili da pripada u
mawem obimu;
2) u slu~ajevima iz ~lana 219. ta~ka 4. ovog zakona - od
dana kad je izvr{ena posqedwa nepravilna, odnosno
nepripadaju}a isplata primawa;

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 23
3) u slu~ajevima iz ~lana 220. stav 1. ta~ka 4. i ~l. 221.
i 222. ovog zakona - od dana kada je u upravnom postupku
postalo izvr{no rje{ewe kojim je osiguraniku priznato
pravo na primawe iz penzijskog i invalidskog osigurawa;
4) u slu~ajevima kada se zahtijeva naknada {tete za
pojedina ispla}ena primawa - od dana izvr{ene isplate
svakog pojedina~nog primawa.
^lan 227.
Kada se utvrdi da je {teta nastala, Fond poziva osiguranika,
odnosno korisnika primawa, poslodavca,
politi~ko-teritorijalnu zajednicu ili organizaciju
osigurawa imovine i lica, uz navo|ewe odgovaraju}ih
dokaza, da u odre|enom roku nadoknade {tetu.
Ako {teta ne bude dobrovoqno nadokna|ena u
odre|enom roku, a iz pismenih isprava nesporno
proizilazi da je korisnik prava primio odre|eni iznos
iz sredstava Fonda na koji nije imao pravo, Fond
naknadu {tete ostvaruje obustavom od budu}ih primawa
korisnika prava. Po ovom osnovu mo`e se od korisnika
prava obustaviti najvi{e do jedne tre}ine mjese~nih
primawa.
Ukoliko je {tetu u~inilo lice koje ne ostvaruje
redovna mjese~na primawa kod Fonda, {teta se ostvaruje
podno{ewem tu`be nadle`nom sudu.
^lan 228.
Fond za potra`ivawa iz ~l. 219. do 225. ovog zakona
ima pravo na kamate, u skladu sa zakonom, koje teku od
narednog dana od dana nastanka {tete.
XV - KAZNENE ODREDBE
^lan 229.
Poslodavac i drugo pravno lice kazni}e se za
prekr{aj nov~anom kaznom od 2.000 do 10.000 KM, ako:
1) ne podnese prijavu osigurawa ili odjavu osigurawa,
ili ih podnese poslije isteka propisanog roka,
ili sa neta~nim podacima;
2) ako spre~ava uvi|aj na licu mjesta ili pregled
poslovnih kwiga i evidencija koje se odnose na podatke u
vezi sa penzijskim i invalidskim osigurawem;
3) ako uskrati davawe podataka o osiguraniku i
korisniku prava;
4) ako Fondu ili osiguraniku da neta~no
obavje{tewe ili neta~ne podatke za utvr|ivawe prava iz
penzijskog i invalidskog osigurawa;
5) ako davawem neistinitih i neta~nih podataka
omogu}i osiguraniku ili drugom licu kori{}ewe prava
koja mu po ovom zakonu ne pripadaju ili ne pripadaju u
odre|enom obimu;
6) ako ne vodi ili vodi neuredno propisane evidencije
o osiguranicima, ukqu~uju}i i posebne evidencije o
invalidima rada;
7) ako nepravilno obra~unava i upla}uje doprinose i
ne uplati dospjeli doprinos za penzijsko i invalidsko
osigurawe u propisanom roku, ili ga ne uplati u cijelom
iznosu, ili nema evidencije o upla}enim doprinosima;
8) ako ne zadr`i u radnom odnosu ili ne rasporedi na
odgovaraju}e radno mjesto invalida rada, odnosno osiguranika
kod kojeg je nastala invalidnost ili opasnost od
nastanka invalidnosti;
9) ako ne obezbijedi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju
invalidu rada, odnosno osiguraniku kod kojeg
postoji invalidnost ili opasnost od nastanka invalidnosti;
10) ako rasporedi invalida rada ili osiguranika kod
kojeg postoji opasnost od nastanka invalidnosti na
radno mjesto ili mu odredi radno vrijeme protivno
odredbama ovog zakona.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i odgovorno
lice poslodavca ili drugog pravnog lica
nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 KM.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i lice
koje je samo obveznik uplate doprinosa za penzijsko i
invalidsko osigurawe nov~anom kaznom od 1.000 do 3.000
KM.
^lan 230.
Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazni}e
se za prekr{aj dr`avni organ, javna slu`ba ili pravno
lice - poslodavac ako:
1. ne razvrstava po polu statisti~ke podatke i
informacije koji se prikupqaju, evidentiraju i
obra|uju,
2. ne omogu}i javnosti uvid u statisti~ke podatke
koji se vode shodno ovom zakonu.
Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se
nov~anom kaznom od 100 KM do 1.000 KM i odgovorno
lice u dr`avnom organu, javnoj slu`bi ili pravnom licu
- poslodavcu, kao i pojedincu koji samostalno obavqaju
djelatnosti li~nim radom sredstvima u svojini gra|ana.
XVI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 231.
Penzije ostvarene po propisima koji su va`ili do
dana stupawa na snagu ovog zakona odredi}e se u skladu
sa odredbama ovog zakona.
Penzije ostvarene do dana primjene odredaba ~l. 77.
do 87. ovog zakona odredi}e se kao i penzije iz stava 1.
ovog ~lana.
Starosne penzije ostvarene do dana stupawa na snagu
Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 32/00) sa
penzijskim sta`om mawim od 20 godina odredi}e se u
procentima utvr|enim za taj sta` po propisima koji su
va`ili do dana stupawa na snagu navedenog zakona, a
izuzetne penzije koje su ostvarene bez sta`a odredi}e se u
procentima utvr|enim za 15 godina penzijskog sta`a.
Penzije koje su odre|ene i ostvarene u procentu ve}em
od 75% za puni penzijski sta` svode se na procente
utvr|ene za odgovaraju}u godinu tako da od 2004. godine
starosna i invalidska penzija ne mo`e iznositi vi{e od
75% od penzijskog osnova.
Korisniku penzije (`eni) koji je pravo na penziju
ostvario do dana stupawa na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 32/02), penzija
}e se odrediti prema ukupnom penzijskom sta`u u
procentima utvr|enim po propisima koji su bili na
snazi do dana stupawa na snagu navedenog zakona, s tim
da penzija za puni penzijski sta` ne mo`e iznositi vi{e
od procenata iz ~lana 88. stav 4. i ~lana 135. stav 4. ovog
zakona.
^lan 232.
Penzijski sta` na osnovu kojeg se sti~u i ostvaruju
prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa, po odredbama
ovog zakona, navr{en do stupawa na snagu ovog
zakona ra~una se po odredbama Zakona o osnovnim pravima
iz penzijskog i invalidskog osigurawa (“Slu`beni
list SFRJ”, br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 87/89 i
44/90), Zakona o penzijskom i invalidskom osigurawu
(“Slu`beni list SRBiH”, br. 38/90 i 22/91), Zakona o
penzijskom i invalidskom osigurawu vojnih osiguranika
(“Slu`beni list SFRJ”, br. 7/85, 74/87 i 20/89) i Zakona
o penzijskom i invalidskom osigurawu (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, br. 27/93, 14/94, 10/95 i 22/96).
^lan 233.
Izuzetno od ~lana 75. st. 1. i 2. ovog zakona, pravo na
starosnu penziju sti~e osiguranik kad navr{i:
- u 2001. godini 60 godina `ivota,

Strana 24 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
- u 2002. godini 61 godinu `ivota,
- u 2003. godini 62 godine `ivota,
- u 2004. godini 63 godine `ivota,
- u 2005. godini 64 godine `ivota,
^lan 234.
Osiguraniku koji nije ostvario platu poslije 1. januara
1970. godine penzijski osnov se utvr|uje u odgovaraju}em
procentu od prosje~ne neto plate ostvarene u
Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem osiguranik
ostvaruje pravo na penziju i iznosi:
- 100% za osiguranika sa visokom stru~nom spremom,
- 80% za osiguranika sa vi{om stru~nom spremom i
VKV radnika,
- 70% za osiguranika sa sredwom stru~nom spremom i
KV radnika i
- 60% za osiguranika sa ni`om stru~nom spremom i
PK i NK radnika.
^lan 235.
Korisniku koji nije ostvario platu poslije 1. januara
1970. godine, kao i korisniku za koga ne postoje
podaci o plati ostvarenoj u tom periodu penzijski osnov
se utvr|uje u odgovaraju}em procentu od prosje~ne neto
plate ostvarene u Republici u godini koja prethodi
godini u kojoj se odre|uje penzija i iznosi:
- 160% za korisnika sa visokom stru~nom spremom,
- 115% za korisnika sa vi{om stru~nom spremom i
VKV radnika,
- 85% za korisnika sa sredwom stru~nom spremom i
KV radnika,
- 55% za korisnika sa ni`om stru~nom spremom i PK
i NK radnika.
^lan 236.
Nov~ana naknada za tjelesno o{te}ewe i nov~ana
naknada za pomo} i wegu, ostvarena po propisima iz penzijskog
i invalidskog osigurawa va`e}im do dana stupawa
na snagu ovog zakona, ispla}iva}e se korisnicima
do 31. decembra 2001. godine u iznosu koji im je pripadao
na dan stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 237.
Odredbe ~l. 77. do 87. ovog zakona primjewuju se od 1.
januara 2002. godine.
Odredbe ~lana 231. Zakona primjewuju se od 1. oktobra
2002. godine.
^lan 238.
Do dana primjene odredaba ~l. 77. do 87. ovog zakona
penzijski osnov za odre|ivawe penzije utvr|uje se tako
{to se odgovaraju}i koeficijent iz stava 2. ovog ~lana
pomno`i sa iznosom koji predstavqa 40% prosje~ne
plate ostvarene u Republici u mjesecu koji prethodi
mjesecu u kome osiguranik ostvaruje pravo na penziju.
Koeficijenti za utvr|ivawe penzijskog osnova iz
stava 1. ovog ~lana su:
1) za osiguranika - nekvalifikovanog radnika 1,30;
2) za osiguranika - polukvalifikovanog (priu~enog)
radnika 1,50;
3) za osiguranika - kvalifikovanog radnika i osiguranika
sa sredwom stru~nom spremom 2,00;
4) za osiguranika - visokokvalifikovanog radnika i
osiguranika sa vi{om stru~nom spremom 2,70;
5) za osiguranika sa visokom stru~nom spremom 3,80;
6) za osiguranika sa visokom stru~nom spremom sa
stru~nim nazivom specijaliste i za osiguranika sa
nau~nim stepenom magistra nauka 4,20;
7) za osiguranika sa nau~nim stepenom doktora nauka
4,50.
Pod stru~nom spremom osiguranika u smislu stava 2.
ovog ~lana podrazumijeva se zavr{ena {kola, odnosno
fakultet, akademija ili drugi odgovaraju}i oblik obrazovawa
i {kolovawa, kao i stru~na sprema ste~ena polagawem
odgovaraju}eg ispita ili priznata u skladu sa
propisima biv{e SFRJ i propisima biv{e Bosne i
Hercegovine.
Ako osiguranik, zbog posqedica oru`anih sukoba,
nije u mogu}nosti da pribavi zvani~nu ispravu o
stru~noj spremi, stru~na sprema mo`e se dokazivati na
osnovu podataka iz radne kwi`ice, mati~ne kwige
zaposlenih poslodavca kod kojeg je osiguranik bio u radnom
odnosu i podataka o stru~noj spremi iz listinga
(izvoda) iz mati~ne evidencije aktivnih osiguranika
koji se vodio u radnoj organizaciji Elektro-ra~unskom
centru zdravstvenog i penzijskog i invalidskog osigurawa
Sarajevo.
Koeficijent za odre|ivawe penzijskog osnova za pripadnika
Vojske Republike Srpske i pripadnika
Ministarstva unutra{wih poslova Republike koji su
stupili u vojsku, odnosno u organe unutra{wih poslova
prije 20. maja 1992. godine i ostali u oru`anim snagama
neprekidno do 30. juna 1996. godine, ili do ispuwewa
uslova za ostvarivawe prava na penziju, kao i za u~esnika
NOR-a prije 9. septembra 1943. godine, ne mo`e biti
ni`i od koeficijenta propisanog u stavu 2. ovog ~lana
za osiguranika sa sredwom stru~nom spremom.
Penzije odre|ene u skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana
uskla|uju se mjese~no na na~in utvr|en u ~lanu 162. ovog
zakona.
^lan 239.
Do dana primjene ~l. 77. do 87. ovog zakona penzije
oficira i podoficira Vojske Republike Srpske
obra~unava}e se primjenom najni`e cijene rada na
sqede}e koeficijente:
1) za podoficire (~inovi vodnik do zastavnik) 2,00;
2) za oficire ~ina:
- poru~nika 2,20,
- kapetana 2,40,
- majora 2,80,
- potpukovnika 3,00,
- pukovnika 4,00,
- general-majora 4,20,
- generalpotpukovnika 4,30,
- generalpukovnika 4,50.
^lan 240.
Lice koje po ovom zakonu nema svojstvo osiguranika,
ali je svojstvo osiguranika imalo prema ranijim
propisima, mo`e ostvariti pravo na penziju, a ~lanovi
porodice prava na porodi~nu penziju, pod uslovima
utvr|enim ovim zakonom.
^lan 241.
Penzijski sta` koji su dr`avqani Republike
navr{ili u drugim republikama biv{e SFRJ do dana
wihovog dr`avnog osamostaqewa i u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daqem tekstu: Federacija) uzima se samo
kod utvr|ivawa uslova za sticawe prava.
U pogledu priznavawa sta`a osigurawa koji je
navr{en u dr`avama iz stava 1. ovog ~lana poslije
wihovog osamostaqivawa i u Federaciji Bosne i
Hercegovine, do zakqu~ivawa odgovaraju}ih sporazuma
sa tim dr`avama i Federacijom Bosne i Hercegovine,
primjewuje se princip reciprociteta.
^lan 242.
Zahtjev za ostvarivawe prava na penziju osiguranika
koji je do 30. aprila 1992. godine dio penzijskog sta`a
ostvario na sada{woj teritoriji Federacije Bosne i

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 25
Hercegovine i koji po propisima o penzijskom i
invalidskom osigurawu Federacije ima pravo na
srazmjerni dio penzije, Fond }e rije{iti tako {to }e
odrediti srazmjerni dio penzije za dio penzijskog sta`a
ostvarenog u Republici, kao i za dio penzijskog sta`a
ostvarenog na sada{woj teritoriji Republike, prije 30.
aprila 1992. godine.
Za ostvarivawe prava na penziju za dio penzijskog
sta`a ostvarenog na sada{woj teritoriji Federacije
Fond }e osiguranika uputiti na ostvarivawe prava kod
nadle`nog nosioca penzijskog i invalidskog osigurawa
u Federaciji.
Ako je ukupan period osigurawa koji je do 30. aprila
1992. godine ostvaren na sada{woj teritoriji
Federacije bio kra}i od {est mjeseci, Fond }e taj period
osigurawa, prilikom odre|ivawa penzije, uzeti u
obzir kao sta` ostvaren na teritoriji Republike.
Fond se mo`e sporazumjeti sa nosiocem penzijskog i
invalidskog osigurawa u Federaciji da osiguranik
jedinstvenim zahtjevom ostvaruje pravo na srazmjerni
dio penzije u smislu st. 1. i 2. ovog ~lana, kao i o drugim
pitawima od zajedni~kog interesa koja su u vezi sa postupkom
ostvarivawa prava iz oblasti penzijskog i
invalidskog osigurawa.
^lan 243.
Pod uslovima i u slu~ajevima iz ~lana 242. stav 1.
ovog zakona, Fond }e za sada{we korisnike penzija
odrediti nove iznose penzije nakon wihovog ostvarivawa
prava na srazmjerni dio penzije kod nosioca osigurawa
u Federaciji, a korisnike penzija koje su ostvarene
za ukupan sta` na sada{woj teritoriji Federacije Fond
}e uputiti na ostvarivawe prava kod nadle`nog nosioca
osigurawa u Federaciji, s tim {to im pravo na isplatu
penzije po rje{ewima donesenim prije stupawa na snagu
ovog zakona prestaje u Fondu s danom otpo~iwawa
isplate penzije kod nosioca penzijskog i invalidskog
osigurawa u Federaciji.
^lan 244.
Odredbe ~l. 242. i 243. ovog zakona primijeni}e se
nakon zakonskog ure|ivawa prava osiguranika na
srazmjerni dio penzije u Federaciji.
^lan 245.
Sve nekretnine koje su nabavqene iz sredstava
biv{ih zavoda za socijalno osigurawe, komunalnih zavoda,
Samoupravne interesne zajednice penzijskog i
invalidskog osigurawa Bosne i Hercegovine, kao i
Dru{tvenog fonda za penzijsko i invalidsko osigurawe
Bosne i Hercegovine, a nalaze se na teritoriji
Republike, prenose se u svojinu i na upravqawe i raspolagawe
Fondu.
Nekretnine - domovi penzionera u Prijedoru, Bawoj
Luci, Doboju i Trebiwu prenose se u svojinu Republike.
^lan 246.
Izuzetno od ~l. 75. i 77. ovog zakona, Vlada mo`e,
izuzetno, licu koje ima posebne zasluge za dru{tveni,
politi~ki, privredni i kulturni razvoj Republike, kao
i odbranu Republike, priznati pravo na starosnu penziju
bez obzira da li ispuwava uslove za sticawe prava po
ovom zakonu ili odrediti ve}i iznos penzije od iznosa
koji bi pripadao po odredbama ovog zakona.
^lanovima porodice umrlog lica iz stava 1. ovog
~lana Vlada mo`e, izuzetno, priznati pravo na porodi~nu
penziju bez obzira da li ispuwavaju uslove za sticawe
prava po ovom zakonu ili odrediti ve}i iznos
porodi~ne penzije od iznosa koji bi pripadao po odredbama
ovog zakona.
Pod ~lanovima porodice u smislu stava 2. ovog ~lana
podrazumijevaju se bra~ni drug, djeca i roditeqi.
Penzija iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne mo`e iznositi
vi{e od trostrukog iznosa prosje~ne plate ostvarene u
Republici u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji se
ispla}uje penzija.
Penzije iz st. 1. i 2. ovog ~lana uskla|uju se u skladu
sa ~lanom 162. ovog zakona.
O ostvarivawu prava na penziju iz stava 1. ovog ~lana
odlu~uje Vlada na prijedlog komisije koju obrazuje u tu
svrhu.
^lan 247.
Sa danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da se
primjewuju:
- Zakon o osnovnim pravima iz penzijskog i invalidskog
osigurawa (“Slu`beni list SFRJ”, br. 23/82, 77/82,
75/85, 8/87, 65/87, 87/89 i 44/90) i Zakon o penzijskom i
invalidskom osigurawu (“Slu`beni list SRBiH”, br.
38/90 i 22/91), izuzev odredaba koje se odnose na ra~unawe
penzijskog sta`a,
- odredbe ~l. 55. i 56. Zakona o unutra{wim poslovima
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 21/98) i
- odredbe ~l. 113, 114, 180. do 191, 194. i ~l. 197. do
200. Zakona o Vojsci (“Slu`beni glasnik Republike
Srpske”, broj 31/96).
^lan 248.
Sa danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da
va`i Zakon o penzijskom i invalidskom osigurawu
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 27/93, 14/94,
10/95 i 22/96).
^lan 249.
Propise iz ~lana 38. stav 2. ovog zakona donije}e
Vlada u roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu
ovog zakona.
^lan 250.
Nadzor nad primjenom Zakona o penzijskom i
invalidskom osigurawu vr{i ministarstvo nadle`no za
poslove penzijskog i invalidskog osigurawa.
^lan 251.
U roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog
zakona ministar nadle`an za poslove penzijskog i
invalidskog osigurawa propisa}e obrasce za vo|ewe
mati~ne evidencije.
Fond donosi kodeks {ifara za uno{ewe podataka u
mati~nu evidenciju iz ~lana 45. stav 1. ovog zakona.
^lan 252.
Stupawem na snagu ovog zakona prestaje da va`i
Zakon o mati~noj evidenciji o osiguranicima i
u`ivaocima prava iz penzijskog i invalidskog osigurawa
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 3/97).
^lan 253.
Ovaj zakon stupio je na snagu 30. septembra 2000.
godine, odnosno 12. novembra 2000. godine, 11. avgusta
2001. godine, 20. juna 2002. godine, 13. avgusta 2002.
godine, 28. decembra 2003. godine i 29. jula 2005. godine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u
predmetu broj AP 1064/04, rje{avaju}i apelaciju Olivera
Rodi}a, na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
~lana 59. stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik Bosne i
Hercegovine”, broj 60/05), u sastavu:
- Mato Tadi}, predsjednik,
- Miodrag Simovi}, potpredsjednik,
- Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik,
- Valerija Gali}, sudija,
- Jovo Rosi}, sudija,
na sjednici odr`anoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e

Strana 26 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
ODLUKU
O MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija Olivera Rodi}a podnesena
protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj K`-
93/04 od 12. oktobra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u
Bijeqini broj K-3/04 od 11. juna 2004. godine.
Odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i u
“Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine”.
Obrazlo`ewe
I - Uvod
1. Oliver Rodi} (u daqem tekstu: apelant) iz Bijeqine, koga
zastupa Dragomir Dumi}, advokat iz Bijeqine, podnio je 2.
decembra 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u
daqem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude Vrhovnog
suda Republike Srpske (u daqem tekstu: Vrhovni sud) broj K`-
93/04 od 12. oktobra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u
Bijeqini (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj K-3/04 od 11. juna
2004. godine. Apelant je dopunio apelaciju 7. i 21. decembra
2004. godine i 3. maja 2005. godine.
II - Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu ~lana 21. stav 1. tada va`e}eg Poslovnika
Ustavnog suda, od Vrhovnog suda zatra`eno je 31. januara 2005.
godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Vrhovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 4. februara
2005. godine.
4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor
na apelaciju dostavqen je apelantu 22. septembra 2005.
godine.
III - ^iweni~no stawe
5. ^iwenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju
na sqede}i na~in.
6. Presudom Okru`nog suda broj K-3/04 od 11. juna 2004.
godine apelant je progla{en krivim zato {to je kao
saizvr{ilac upotrebom sile protiv drugog lica oduzeo tu|e
pokretne stvari s namjerom da wihovim prisvajawem pribavi
sebi i drugim protivpravnu imovinsku korist. Pri tome je
jedno lice sa umi{qajem li{eno `ivota ~ime je po~inio
krivi~no djelo - te{ki slu~ajevi razbojni~ke kra|e i razbojni{tva
- iz ~lana 151. stav 2. u vezi sa ~lanom 150. Krivi~nog
zakona Republike Srpske - Posebni dio i u vezi sa ~lanom 22.
Krivi~nog zakona Republike Srpske, pa je primjenom odredbi
~l. 42. i 43. Krivi~nog zakona Republike Srpske osu|en na kaznu
zatvora od sedam godina. U izre~enu kaznu apelantu je ura~unato
vrijeme provedeno u pritvoru od 3. do 24. avgusta 1992. godine i
od 11. juna 2004. godine, pa daqe. Apelant je obavezan da plati
tro{kove krivi~nog postupka od 1.725 KM i na ime pau{ala 100
KM, te o{te}enima na ime nagrade i nu`nih izdataka
punomo}nika 2.800 KM. O{te}eni su upu}eni na parnicu radi
rje{avawa imovinsko-pravnog zahtjeva.
7. U obrazlo`ewu ove presude, izme|u ostalog, navedeno je da
je sud donio odluku nakon analize svih dokaza sprovedenih
tokom dokaznog postupka. Sud je izveo objektivne dokaze (fotodokumentacija,
zapisnik o uvi|aju, potvrde o oduzimawu predmeta
i dr.), dobio pismeni i usmeni nalaz vje{taka sudske medicine,
te saslu{ao o{te}enu, suprugu ubijenog, kao svjedoka i
vi{e drugih svjedoka. Daqe, navedeno je da se apelant branio
}utwom, a su{tina odbrane koju je iznio branilac svodi se na
poricawe da je apelant djelo izvr{io i da je prisustvovao
doga|aju, odnosno da su izjave - obavje{tewa koje su u
pretkrivi~nom postupku dali apelant i ostali u~esnici
doga|aja date pod prisilom. Ove izjave - obavje{tewa sud je uzeo
u obzir, a s ciqem provjere navoda iz apelantove odbrane, izveo
je dokaz saslu{awem vi{e svjedoka i obrazlo`io razloge za{to
neke izjave prihvata, a neke ne.
8. Presudom Vrhovnog suda broj K`-93/04 od 12. oktobra
2004. godine djelimi~no je uva`ena apelantova `alba, te
prvostepena presuda preina~ena u odluci o kazni, tako {to je
apelant osu|en na kaznu zatvora od {est godina. U preostalom
dijelu prvostepena presuda je ostala neizmijewena.
9. U obrazlo`ewu ove presude, izme|u ostalog, navedeno je da
`albene tvrdwe o nedostacima ~iweni~ne osnove prvostepene
presude nemaju upori{te u sadr`aju sprovedenih dokaza na
glavnom pretresu, niti kao osnovani mogu da se prihvate
prigovori u `albi o mawkavosti datih razloga u obrazlo`ewu
presude za odlu~ne ~iwenice. Prvostepena presuda je dala
uvjerqive razloge uz sadr`ajnu analizu sprovedenih dokaza koje
prihvata i ovaj sud. S obzirom na to da je pravosna`nim
rje{ewem prvostepenog suda, u smislu odredbe ~lana 84. Zakona
o krivi~nom postupku, odlu~eno da u postupku mogu da se
koriste kao dokaz izjave - obavje{tewa koje su date organima
unutra{wih poslova, a nakon toga pravilno razrije{eno
sporno pitawe dopu{tenosti ovih dokaza, onda je prvostepeni
sud bio u mogu}nosti da kvalitet ovih dokaza ocijeni na na~in
primjenqiv za sve dokaze sprovedene na glavnom pretresu, uz
ograni~ewe koje predvi|a odredba ~lana 86. Zakona o krivi~nom
postupku, koje podrazumijeva zabranu da se osu|uju}a presuda
zasniva iskqu~ivo na ovim izjavama - obavje{tewima. Me|utim,
ispituju}i odluku o kazni, ovaj sud smatra da nisu u dovoqnoj
mjeri do{le do izra`aja olak{avaju}e okolnosti, pa je prvostepena
presuda preina~ena u tom pogledu tako {to je apelant
osu|en na kaznu zatvora, umjesto od sedam godina, kao u prvostepenoj
presudi, od {est godina.
IV - Apelacija
a) Navodi iz apelacije
10. Apelant navodi povredu prava na pravi~no su|ewe iz
~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske
konvencije za za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u
daqem tekstu: Evropska konvencija). Tako|e, navodi da su
osporene presude donesene iskqu~ivo na osnovu izjava - obavje{tewa
koje su on i drugi u~esnici u doga|aju dali u
pretkrivi~nom postupku organima unutra{wih poslova, iako
na tim dokazima ne mo`e da se zasniva presuda, jer su oni te
izjave-obavje{tewa dali pod prisilom po{to su prethodno
bili pretu~eni. Daqe navodi da ga o{te}ena, koja je saslu{ana
kao svjedok i koja je jedini o~evidac doga|aja, nije prepoznala
kao izvr{ioca djela za koje se tereti. U dopuni apelacije od 21.
decembra 2004. godine apelant je naveo da apelaciju nije podnio
zbog “pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~iweni~nog stawa”, ve}
zbog “kardinalnog kr{ewa najvi{ih pravnih akata koji
ustanovquju i {tite qudska prava i osnovne slobode”. U dopuni
apelacije od 3. maja 2005. godine apelant je naveo da je podnio
zahtjev za ponavqawe postupka o kom jo{ nije odlu~eno.
b) Odgovor na apelaciju
11. Vrhovni sud konstatuje da se apelacija zasniva na
prigovoru ~iweni~nog karaktera pri ~emu se razvija teza da je
osporenim presudama pogre{no ocijewen iskaz svjedoka,
o{te}ene, te da su osporene presude iskqu~ivo zasnovane na
izjavama - obavje{tewima koje su date pod pritiskom organima
unutra{wih poslova u pretkrivi~nom postupku. Ovi prigovori
su isticani i u `albi, te je u razlozima osporene presude
sadr`ano obrazlo`ewe za neosnovanost takvih apelantovih
tvrdwi. Ovaj sud smatra da su neosnovane tvrdwe o povredi
~lana 6. Evropske konvencije, jer su ispo{tovani standardi na
kojim se temeqi pravo na pravi~no su|ewe, zbog ~ega predla`e
da se apelacija odbije kao neosnovana.
V - Relevantni propisi
12. Krivi~ni zakon Republike Srpske - Posebni dio
(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 15/92, 4/93, 17/93,
26/93, 14/94 i 3/96)
“Razbojni{tvo
^lan 150.
Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetwom da }e
neposredno napasti na `ivot ili tijelo oduzme tu|u pokretnu
stvar s namjerom da wenim prisvajawem pribavi sebi ili drugom
protivpravnu imovinsku korist,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
Te{ki slu~ajevi razbojni~ke kra|e i razbojni{tva
^lan 151. stav 2.
(2) Ako je pri izvr{ewu razbojni~ke kra|e ili
razbojni{tva neko lice sa umi{qajem li{eno `ivota,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina ili
smrtnom kaznom.”
13. Krivi~ni zakon Republike Srpske (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, broj 12/93)
“Saizvr{ila{tvo
^lan 22.
Ako vi{e lica, u~estvovawem u radwi izvr{ewa ili na
drugi na~in, zajedni~ki u~ine krivi~no djelo, svako od wih
kazni}e se kaznom propisanom za to djelo.
Ubla`avawe kazne
^lan 42.
Sud mo`e u~iniocu da odmjeri kaznu ispod granice
propisane zakonom ili primijeni bla`u vrstu kazne:

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 27
1) kad zakon predvi|a da se u~inilac mo`e bla`e da kazni;
2) kad utvrdi da postoje naro~ito olak{avaju}e okolnosti
koje ukazuju da se i sa bla`om kaznom mo`e da postigne svrha
ka`wavawa.
Granice ubla`avawa kazne
^lan 43. stav 1. ta~ka 1.
(1) Kad postoje uslovi za ubla`avawe kazne iz ~lana 42. ovog
zakona, sud }e ubla`iti kaznu u ovim granicama:
1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne propisan
zatvor u trajawu od tri ili vi{e godina, kazna mo`e da se
ubla`i do jedne godine zatvora;”
14. Zakon o krivi~nom postupku (“Slu`beni list SFRJ”, br.
26/86, 74/87, 57/89 i 3/92)
“^lan 84. stav 1. ta~ka 2.
(1) Izuzetno, zapisnici i obavje{tewa izdvojeni prema
odredbama ~lana 83. ovog zakona mogu da se koriste na glavnom
pretresu i u postupku prema redovnim pravnim lijekovima
samo:
2) ako na glavnom pretresu, po saslu{awu stranaka, vije}e
odlu~i da u postupku mogu da se koriste zapisnici o ispitivawu
okrivqenog koji su izdvojeni samo zbog povrede odredbe
~lana 218. stav 9. ovog zakona i obavje{tewa koja je okrivqeni
dao organima unutra{wih poslova. Rje{ewe o kori{}ewu ovih
izdvojenih zapisnika i obavje{tewa vije}e mo`e da donese samo
u izuzetnim slu~ajevima ako se, i pored izvo|ewa dokaza kojima
sud raspola`e, ne mogu da razjasne va`ne ~iwenice u postupku, a
smatra se da bi kori{}ewe tih zapisnika i obavje{tewa
doprinijelo razja{wewu stvari, a u pitawu su krivi~na djela za
koja je propisana kazna zatvora od dvadeset godina ili te`a
kazna. (...)
^lan 86.
Ako su kori{}eni izdvojeni zapisnici i obavje{tewa na
osnovu ~lana 84. ovog zakona, osu|uju}a presuda ne mo`e da se
zasniva iskqu~ivo na izjavama na koje se odnose ovi zapisnici
i obavje{tewa.”
VI - Dopustivost
15. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima
koja su sadr`ana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora
zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
16. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud mo`e da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogu}i prema zakonu i ako se podnese
u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji
je koristio.
17. U konkretnom slu~aju predmet osporavawa apelacijom je
Presuda Vrhovnog suda broj K`-93/04 od 12. oktobra 2004.
godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova
mogu}ih prema zakonu. Zatim, apelacija je podnesena 2. decembra
2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom 16.
stav 1. Pravila Ustavnog suda. Kona~no, apelacija ispuwava i
uslove iz ~lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije
o~igledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi
formalni razlog zbog koga apelacija nije dopustiva.
18. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i
Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove
u pogledu dopustivosti.
VII - Meritum
19. Apelant osporava navedene presude, tvrde}i da je tim
presudama povrije|eno wegovo pravo iz ~lana II/3e) Ustava
Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije.
20. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
“Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine u`ivaju qudska
prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to ukqu~uje: (...)
e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim
stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom.”
21. ^lan 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu
glasi:
“Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako
ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim sudom
(...).”
22. Postupak pred sudovima u konkretnom slu~aju odnosi se
na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be protiv apelanta,
te je ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenqiv. Prema
tome, Ustavni sud mora da preispita da li je postupak pred
sudovima bio pravi~an onako kako to zahtijeva ~lan 6. stav 1.
Evropske konvencije.
23. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao
cjeline (vidi, Evropski sud za qudska prava, Barbera, Messeque
i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine,
serija A, broj 146, stav 68. i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01
od 27. juna 2003. godine, objavqenu u “Slu`benom glasniku Bosne
i Hercegovine”, broj 38/03).
24. U su{tini, apelantovi prigovori se odnose na to da je
sud osu|uju}u presudu zasnovao samo na izjavama -
obavje{tewima koja su data organima unutra{wih poslova, te
da je pogre{no ocijenio izjavu svjedoka, o{te}ene, jer iz wenih
navoda nije moglo da se zakqu~i da je ona prepoznala apelanta
kao izvr{ioca djela za koje je osu|en.
25. Ustavni sud nije nadle`an da vr{i provjeru utvr|enih
~iwenica i na~ina na koji su redovni sudovi protuma~ili pozitivno-pravne
propise osim ukoliko odluke tih sudova kr{e
ustavna prava. To }e biti slu~aj kada odluka redovnog suda ne
ukqu~uje ili pogre{no primjewuje ustavno pravo, kad je primjena
pozitivno-pravnih propisa bila o~igledno proizvoqna, kad
je sam relevantni zakon neustavan, ili kada je do{lo do povrede
osnovnih procesnih prava, kao {to su pravo na pravi~an postupak,
pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i
u drugim slu~ajevima (vidi Odluku Ustavnog suda U 29/02 od 27.
juna 2003. godine, objavqenu u “Slu`benom glasniku Bosne i
Hercegovine”, broj 31/03).
26. Me|utim, Ustavni sud mora da ispita postupak kojim su
prvostepeni i drugostepeni sudovi odlu~ili da li da prihvate
dokaze koji ugro`avaju pravi~nost postupka, da bi obezbijedili
da postupak dono{ewa odluke bude adekvatan kako bi za{titio
apelantova prava iz ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije (vidi,
Evropski sud za qudska prava, Edvards i Lewis protiv
Ujediwenog Kraqevstva, aplikacija broj 39647/98 i 4046/98, presuda
od 22. jula 2003. godine).
27. U krivi~nim predmetima po{tivawe prava na odbranu
zahtijeva da svi dokazi, u principu, moraju da budu izvedeni u
prisustvu optu`enog, na javnoj raspravi gdje ih optu`eni mo`e
da ospori i dovede u pitawe (vidi, Evropski sud za qudska
prava, ve} citirana presuda Barbera, Messeque i Jabardo protiv
[panije, st. 68. i 78). Kori{}ewe izjava i drugih materijalnih
dokaza koji su prikupqeni u fazi prije su|ewa kao dokaznog
materijala, u principu, nije nekonzistentno sa standardima
~lana 6. Evropske konvencije sve dok se po{tuju prava odbrane.
Ova prava zahtijevaju, u pravilu, mogu}nost da optu`eni
poku{a da ospori navode optu`be, kao i da ispituje svjedoke u
nekoj od faza su|ewa.
28. U konkretnom slu~aju Okru`ni sud o kori{}ewu dokaza
koji su prikupqeni u fazi prije su|ewa odlu~io je u skladu sa
odredbama procesnog zakona. Osim toga, na glavnom pretresu
sud je saslu{ao vi{e svjedoka da bi utvrdio kvalitet ovih
dokaza. Osu|uju}a presuda ne zasniva se samo na tim dokazima
ve} i na ostalim objektivnim i subjektivnim dokazima. Svi
dokazi na kojima se zasniva osporena presuda izvedeni su na
glavnom pretresu kome su prisustvovali apelant i wegov branilac.
Iako se apelant na glavnom pretresu branio }utwom, nema
nijednog razloga da se posumwa kako se osporena presuda zasniva
na dokazima kori{}enim suprotno od standarda koje
propisuje ~lan 6. Evropske konvencije.
29. U pogledu navoda iz apelacije da su redovni sudovi
pogre{no ocijenili izjavu svjedoka, o{te}ene, Ustavni sud ne}e
da se mije{a u to kojim su dokazima izvedenim u postupku sudovi
povjerovali na osnovu slobodne sudske procjene. To je
iskqu~ivo uloga redovnih sudova, ~ak i kada su izjave svjedoka
na glavnom pretresu i pod zakletvom suprotne jedna drugoj (vidi
Odluku Ustavnog suda broj AP 612/04 od 30. novembra 2004.
godine i Evropski sud za qudska prava, Doorson protiv
Holandije, presuda od 6. marta 1996. godine, objavqena u
Izvje{tajima broj 1996-II, stav 78. i). U konkretnom slu~aju
Ustavni sud nije prona{ao elemente koji bi ukazivali da je sudska
ocjena dokaza bila o~igledno proizvoqna, ili da je dokazni
postupak zloupotrijebqen na apelantovu {tetu u smislu prava
na pravi~an postupak. Ustavni sud smatra da su sudovi dali
jasne i precizne razloge za svoje stavove u obrazlo`ewima
osporenih presuda, te da je prvostepeni sud za svaki dokaz koji
je prihvatio, kao i onaj koji nije prihvatio, dao logi~no i
uvjerqivo obrazlo`ewe koje ni u jednom dijelu ne izgleda
proizvoqno ili neprihvatqivo samo po sebi.

Strana 28 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
30. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zakqu~uje da
nema kr{ewa apelantovog prava na pravi~no su|ewe iz ~lana
II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske
konvencije.
VIII - Zakqu~ak
31. Kori{}ewe dokaza prikupqenih u fazi prije su|ewa ne
predstavqa samo po sebi kr{ewe prava na pravi~no su|ewe ukoliko
se osu|uju}a presuda ne zasniva iskqu~ivo na tim dokazima.
Ustavni sud ne}e da se mije{a u to kojim su dokazima izvedenim
u postupku sudovi povjerovali na osnovu slobodne sudske
procjene, jer nije prona{ao elemente koji bi ukazivali da je sudska
ocjena dokaza bila o~igledno proizvoqna, ili da je dokazni
postupak zloupotrijebqen na apelantovu {tetu u smislu prava
na pravi~an postupak. Prema tome, nema kr{ewa prava na
pravi~an postupak iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i
~lana 6. stav 1. Evropske konvencije.
32. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke.
33. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e.
Predsjednik
Ustavnog suda BiH,
Mato Tadi}, s.r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u
predmetu broj AP 1089/04, rje{avaju}i apelaciju Drage Trivi}a,
na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, ~lana 59.
stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine”,
broj 60/05), u sastavu:
- Mato Tadi}, predsjednik,
- Miodrag Simovi}, potpredsjednik,
- Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik,
- Valerija Gali}, sudija i
- Jovo Rosi}, sudija,
na sjednici odr`anoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e
ODLUKU
O MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija Drage Trivi}a, podnesena
protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj K`-
77/04 od 14. septembra 2004. godine i Presude Okru`nog suda u
Bawoj Luci broj K-38/03 od 5. maja 2004. godine.
Odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i u
“Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine”.
Obrazlo`ewe
I - Uvod
1. Drago Trivi} (u daqem tekstu: apelant) iz Lakta{a, kog
zastupa Mahmud Husexinovi}, advokat iz Bawe Luke, podnio je
14. decembra 2004. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine (u daqem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude
Vrhovnog suda Republike Srpske (u daqem tekstu: Vrhovni sud)
broj K`-77/04 od 14. septembra 2004. godine i Presude Okru`nog
suda u Bawoj Luci (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj K-38/03 od
5. maja 2004. godine. Apelant je 23. marta 2005. godine dopunio
apelaciju.
II - Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu ~lana 22. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, od
Vrhovnog suda i u~esnika u postupku, Okru`nog tu`ila{tva u
Bawoj Luci (u daqem tekstu: Okru`no tu`ila{tvo), zatra`eno
je 8. jula 2005. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Vrhovni sud je dostavio 20. jula
2005. godine, a Okru`no tu`ila{tvo 15. jula 2005. godine.
4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori
na apelaciju Vrhovnog suda i Okru`nog tu`ila{tva su 21.
jula 2005. godine dostavqeni apelantu.
III - ^iweni~no stawe
5. ^iwenice predmeta, koje proizilaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu, mogu da se sumiraju
na sqede}i na~in.
6. Okru`ni sud je Presudom broj K-22/02 od 26. juna 2002.
godine apelanta proglasio krivim zbog krivi~nog djela ubistvo
u poku{aju iz ~lana 148. stav 1, u vezi sa ~lanom 20.
Krivi~nog zakona Republike Srpske, i izrekao mu kaznu zatvo-
ra u trajawu od dvije godine, ura~unav{i u kaznu i vrijeme
provedeno u pritvoru od 28. jula 2003. godine do 5. maja 2004.
godine. Krivi~no djelo je izvr{eno tako {to je apelant u selu
Bo{kovi}i, op{tina Lakta{i, 27. jula 2003. godine predwim
desnim blatobranom svog automobila udario Milicu Babi}
koja je od udarca zadobila te`e tjelesne povrede. Zbog udara
automobilom o{te}ena je probila predwe lijevo staklo automobila,
a apelant je u takvom polo`aju o{te}ene nastavio da se
kre}e vozilom zbog ~ega je o{te}ena pala u kanal pored
asfaltnog puta gdje je le`ala u besvjesnom stawu do dolaska
hitne pomo}i. O{te}ena je pri tom zadobila, pored brojnih
kontuzija po tijelu, i te{ku tjelesnu povredu opasnu po `ivot u
vidu nagwe~ewa mozga sa izqevom krvi izme|u tvrde mo`dane
opne i mozga u lijevom ~eono-tjemeno-sqepoo~nom predjelu
glave.
7. Okru`ni sud je, sem izre~ene kazne, obavezao apelanta da
o{te}enoj na ime bolni~kog lije~ewa plati iznos od 1.760,40
KM, a u ostalom dijelu imovinskopravnog zahtjeva je o{te}ena
upu}ena na parnicu. Apelant je istom presudom obavezan i da
plati tro{kove krivi~nog postupka u iznosu od 550 KM u roku
od 15 dana od dana pravosna`nosti presude pod prijetwom
prinudnog izvr{ewa.
8. Vrhovni sud je, odlu~uju}i o apelantovoj `albi protiv
prvostepene presude, Presudom broj K`-77/04 od 14. septembra
2004. godine, apelantovu `albu odbio kao neosnovanu i
prvostepenu presudu potvrdio. U obrazlo`ewu ove presude se
navodi kako je Vrhovni sud, cijene}i sve okolnosti i ~iwenice
predmetnog slu~aja, utvrdio da su sve ~iwenice i dokazi u
prvostepenom postupku u potpunosti utvr|eni, da nije povrije|en
krivi~ni postupak i da je prvostepeni sud na pravilno i
potpuno utvr|eno ~iweni~no stawe ispravno primijenio
materijalno pravo kvalifikuju}i radwu optu`enog kao poku{aj
krivi~nog djela ubistva iz ~lana 148. stav 1. Krivi~nog zakona
Republike Srpske.
9. Okru`ni sud je Rje{ewem broj KV-127/04 od 16. novembra
2004. godine, koje je potvr|eno Rje{ewem Vrhovnog suda broj K`-
146/04 od 8. februara 2005. godine, odbacio zahtjev branioca
osu|enog za ponavqawe krivi~nog postupka.
IV - Apelacija
a) Navodi iz apelacije
10. Apelant se `ali da su osporenim presudama povrije|ena
wegova prava na slobodu i bezbjednost li~nosti iz ~lana II/3d)
Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 5. Evropske konvencije za
za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqem tekstu:
Evropska konvencija), te pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana
II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije.
11. Apelant navodi da je krivi~ni postupak vo|en mimo
pravila propisanih Zakonom o krivi~nom postupku, {to je
rezultiralo pogre{nom presudom i pogre{nom kvalifikacijom
krivi~nog djela. Iz same `albe na prvostepenu presudu je
vidqivo koje su povrede u~iwene, zbog ~ega su i prvostepena i
drugostepena presuda nezakonite.
12. Apelant predla`e da se, zbog povrede navedenih ustavnih
prava, osporene presude ukinu i on oslobodi kazne za djelo koje
je navodno u~inio. Na kraju, apelant smatra da cjelokupni
postupak treba da se ukine i predmet vrati prvostepenom sudu
na ponovni postupak.
b) Odgovor na apelaciju
13. U odgovoru na apelaciju Vrhovnog suda navodi se kako je
taj sud dao sve potrebne odgovore na relevantna pitawa i navode
apelanta istaknute u `albi na prvostepenu presudu. Pri tome je
ovaj sud zakqu~io da je prvostepena presuda zasnovana na potpuno
i ispravno utvr|enom ~iweni~nom stawu uz pravilnu
primjenu materijalnog prava, te da wome nije u~iwena bitna
povreda odredbi krivi~nog postupka. Postupci pred prvostepenim
i drugostepenim organima su sprovedeni u skladu sa
zakonom i uz po{tovawe svih prava garantovanih Ustavom
Bosne i Hercegovine, pa su navodi iz apelacije bez realnog
osnova.
14. U odgovoru Okru`nog tu`ila{tva na apelaciju se navodi
da je ~iweni~no stawe u krivi~noj stvari apelanta, a shodno
podignutoj a zatim i ~iweni~no ure|enoj optu`nici
ovla{}enog tu`ioca, pravilno i potpuno utvr|eno pred
prvostepenim sudom. Sem toga, prvostepeni sud je prihvatio i
pravnu kvalifikaciju krivi~nog djela jer je na{ao da se radi o
krivi~nom djelu koje se optu`nicom stavqa apelantu na teret.
Vrhovni sud je odbio apelantovu `albu kao neosnovanu i potvrdio
prvostepenu presudu. Okru`ni sud zakqu~uje da, u konkretnom
slu~aju, nije bilo kr{ewa ustavnih prava apelanta.

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 29
V - Relevantni propisi
15. U Krivi~nom zakonu Republike Srpske (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske”, broj 49/03, u daqem tekstu:
Krivi~ni zakon) relevantne odredbe glase:
“Poku{aj
^lan 20.
(1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog djela, ali
ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nog djela za koje po
zakonu mo`e da se izrekne kazna zatvora od tri godine ili te`a
kazna, a za poku{aj drugog krivi~nog djela samo kad zakon
izri~ito propisuje ka`wavawe i za poku{aj.
(2) U~inilac }e se za poku{aj kazniti u granicama kazne
propisane za krivi~no djelo, a mo`e i bla`e da se kazni.
^lan 148.
(1) Ko drugog li{i `ivota, kazni}e se zatvorom najmawe pet
godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno pod osobito
olak{avaju}im okolnostima, u~inilac }e se kazniti zatvorom
od jedne do sedam godina.”
16. U Zakonu o krivi~nom postupku Republike Srpske
(Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 50/03) relevantne
odredbe glase:
“^lan 14.
Sud, tu`ilac i drugi organi koji u~estvuju u postupku
du`ni su da istinito i potpuno utvrde kako ~iwenice koje
terete osumwi~enog, odnosno optu`enog, tako i one koje im idu
u korist.
^lan 15.
Pravo suda, tu`ioca i drugih organa koji u~estvuju u
krivi~nom postupku da ocjewuju postojawe ili nepostojawe
~iwenica nije vezano ni ograni~eno posebnim dokaznim
pravilima.
^lan 303.
Bitna povreda odredbi krivi~nog postupka postoji:
(...)
j) ako je izreka presude nerazumqiva, protivrje~na sama sebi
ili razlozima presude, ili presuda uop{te ne sadr`i razloge
ili u woj nisu navedeni razlozi o odlu~nim ~iwenicama.
(...)
^lan 347.
(1) Sud zasniva presudu samo na ~iwenicama i dokazima
koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je du`an da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedina~no
i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede
zakqu~ak da li je neka ~iwenica dokazana.”
VI - Dopustivost
17. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima
koja su sadr`ana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora
zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
18. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud mo`e da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogu}i shodno zakonu i ako se podnese
u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji
je koristio.
19. U konkretnom slu~aju, predmet osporavawa apelacijom je
Presuda Vrhovnog suda broj K`-77/04 od 14. septembra 2004.
godine, protiv koje nema drugih efektivnih pravnih lijekova
mogu}ih po zakonu. ^iwenica da je apelant podnosio zahtjev za
ponavqawe postupka koji je odba~en, ne uti~e niti zaustavqa
rok od 60 dana od kojeg se ra~una blagovremenost apelacije.
Zatim, apelant je osporenu presudu primio 27. oktobra 2004.
godine, a apelacija Ustavnom sudu je podnesena 14. decembra
2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom 16.
stav 1. Pravila Ustavnog suda. Na kraju, apelacija ispuwava i
uslove iz ~lana 16. stav 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer je
o~igledno da nije (prima facie) neosnovana, niti postoji neki
formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
20. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i
Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove
u pogledu dopustivosti.
VII - Meritum
21. Apelant osporava navedene presude tvrde}i da je tim
presudama povrije|eno wegovo pravo na pravi~no su|ewe iz
~lana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske
konvencije.
Pravo na pravi~an postupak
22. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
“Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine u`ivaju qudska
prava i osnovne slobode iz stava 2. ovog ~lana, a ona obuhvataju:
(…)
e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim
stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom”.
23. ^lan 6. Evropske konvencije, u relevantnom dijelu,
glasi:
“1. Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako
ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim
sudom. (…)”
24. Postupak pred redovnim sudovima se, u konkretnom
slu~aju, odnosi na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be
protiv apelanta, te je ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjewiv.
Shodno tome, Ustavni sud mora da preispita da li je
spor pred redovnim sudovima bio pravi~an, onako kako to
zahtijeva ~lan 6. stav 1. Evropske konvencije.
25. Pravo na pravi~no su|ewe daje, inter alia, mogu}nost da se
predo~e razlozi za dono{ewe sudske odluke u odre|enom pravcu,
s obzirom da to omogu}ava apelantu da djelotvorno koristi
raspolo`ive pravne lijekove. Me|utim, ~lan 6. Evropske konvencije
ne predvi|a da sud ispituje sve argumente koje su strane
izlo`ile u toku postupka, nego samo argumente koje sud smatra
relevantnim. Sud mora da uzme u obzir argumente strana u postupku,
ali oni ne moraju svi da budu izneseni u obrazlo`ewu
presude (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 62/01 od 5. aprila
2002. godine, ta~ka 19, objavqena u “Slu`benom glasniku Bosne
i Hercegovine”, broj 24/02).
26. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao
cjeline (vidi Evropski suda za qudska prava, Barbera, Messeque
i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine,
serija A, broj 146, stav 68. i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01
od 27. juna 2003. godine, objavqenu u “Slu`benom glasniku Bosne
i Hercegovine”, broj 38/03).
27. Prije svega, Ustavni sud primje}uje da je apelant odmah
detaqno i podrobno obavije{ten o prirodi i razlogu optu`be
protiv wega i osigurano mu je adekvatno vrijeme i uslovi
potrebni za pripremawe odbrane. U toku cjelokupnog postupka
ga je zastupao branilac. Dakle, nije bio naru{en princip da
okrivqeni u toku postupka sam ispituje ili zahtijeva ispitivawe
svjedoka optu`be i da se prisustvo i saslu{awe svjedoka
odbrane odobri pod uslovima koji va`e i za svjedoka optu`be. I
na kraju, po{to se radi o domicilnom licu, nije bilo potrebno
da se apelantu obezbijedi tuma~ po{to se krivi~ni postupak
vodio na jeziku koji apelant razumije. Isto tako navodi
apelacije da su u~iwene bitne povrede krivi~nog postupka ne
mogu da se prihvate, jer nisu u~iwene u postupku koji je prethodio
dono{ewu prvostepene presude niti takve povrede sadr`i
osporavana presuda. ^iwenice u krivi~nom postupku mogu da se
dokazuju svim dokaznim sredstvima koja izri~ito nisu
iskqu~ena. Dakle, nijedan aspekt zahtjeva iz ~lana 6. Evropske
konvencije konkretnim krivi~nim postupkom nije naru{en.
28. Apelant prvenstveno navodi da prvostepena presuda
sadr`i bitne povrede odredbi krivi~nog postupka iz ~lana 303.
stav 1. ta~ka j) Zakona o krivi~nom postupku. Ovu povredu
nalazi u odsustvu razloga o odlu~nim ~iwenicama koje bi
ukazivale da pona{awe optu`enog mo`e da se podvede pod prihva}enu
pravnu kvalifikaciju krivi~nog djela. Analizom
osporenih presuda nije utvr|ena navedena povreda procesnog
zakona zbog ~ega apelantovi prigovori nemaju realno upori{te.
Dokaze koji su izvedeni na glavnom pretresu prvostepeni sud je
bri`qivo i savjesno procijenio i dao razloge da li ih i iz
kojih razloga prihvata kao i to koje ~iwenice su na osnovu wih
utvr|ene. U prvostepenoj presudi je cijeli kriti~ni doga|aj
detaqno opisan i analiziran od momenta dolaska optu`enog
vozilom pred ku}u o{te}ene, ru{ewa kapije pa do polukru`nog
kretawa vozila po livadi i naleta na o{te}enu. Procijeweni su
svi nalazi vje{taka i iskazi svjedoka i na osnovu wih izveden
zakqu~ak o postojawu eventualnog apelantovog umi{qaja da
o{te}enu li{i `ivota. ^ak i pitawe motiva izvr{ewa
krivi~nog djela, ~ije utvr|ivawe nije nu`no jer ne predstavqa
obiqe`je krivi~nog djela, je tako|e ispitano, tako da navodi

Strana 30 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
apelacije i u tom pogledu nisu osnovani. Na kraju, cjelokupno
pona{awe apelanta u toku izvr{ewa krivi~nog djela ukazuje da
je on bio svjestan da zbog wegove radwe izvr{ewa, odnosno
udara automobilom u o{te}enu, mo`e da nastupi wena smrt i da
je na to pristao. Na pravilno i potpuno utvr|eno ~iweni~no
stawe sud je pravilno primijenio zakon i apelantove radwe
okvalifikovao kao poku{aj krivi~nog djela ubistva iz ~lana
148. stav 1. KZ Republike Srpske.
29. Apelant isti~e da su presude nejasne, nepotpune i protivrje~ne,
ne navode}i u ~emu se ispoqavaju navedeni nedostaci.
Shodno obrazlo`ewu presuda jasno je opisan cjelokupni plan i
na~in izvo|ewa krivi~nog djela, tako da ne ostaje apsolutno
nikakvih nedoumica u pogledu na~ina na koji je izvr{eno
konkretno krivi~no djelo. Sam oblik vinosti koji je kod
apelanta utvr|en, a rije~ je o eventualnom umi{qaju, dovoqno
ukazuje i svjedo~i o stepenu apelantove krivice. Ocjewivawe
kojim stepenom vinosti mo`e da se okvalifikuje pona{awe
apelanta mo`e eventualno da uti~e na vrstu i visinu kazne, a ne
nikako da se izvr{ilac ekskulpira za po~iweno krivi~no
djelo. Upravo tako je Vrhovni sud postupio potvr|uju}i
prvostepenom presudom kaznu izre~enu apelantu. U svjetlu iznesenih
ocjena i zakqu~aka, jasno je da je apelant mogao od prvog
trenutka da predvidi koje posqedice mogu da nastanu
izvr{ewem krivi~nog djela. Ono {to je apelant u cijelosti
u~inio presudno je omogu}ilo radwu krivi~nog djela, pa sudska
odluka navodi sve potrebne razloge na kojima je zasnovana.
30. Ustavni sud napomiwe da nije nadle`an da vr{i provjeru
utvr|enih ~iwenica i na~ina na koji su ni`estepeni
sudovi protuma~ili pozitivno-pravne propise, sem ukoliko
odluke ni`ih sudova kr{e ustavna prava. To }e biti slu~aj kada
odluka redovnog suda ne ukqu~uje ili pogre{no primjewuje
ustavno pravo, kad je primjena pozitivno-pravnih propisa bila
o~igledno proizvoqna, kad je relevantni zakon sam po sebi
neustavan ili kada je do{lo do povrede osnovnih procesnih
prava, kao {to su pravo na pravi~an postupak, pravo na pristup
sudu, pravo na efektivan pravni lijek i u drugim slu~ajevima
(vidi Ustavni sud, Odluka broj U 29/02 od 27. juna 2003. godine,
objavqena u “Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine”, broj
31/03).
31. Ustavni sud utvr|uje da je u postupku pred sudovima data
razumna mogu}nost i optu`bi i odbrani za izno{ewe navoda,
~iwenica i dokazne gra|e te da su ispuweni i drugi procesni
zahtjevi iz ~lana 6. Evropske konvencije. Sudovi su primijenili
odre|ene zakonske odredbe u predmetu, a sudske odluke
navode sve potrebne razloge na kojima su zasnovane i dovoqno su
obrazlo`ene. Ustavni sud smatra da sudovi nisu zloupotrijebili
pozitivno-pravne odredbe na kojima se zasniva odluka, te
da Ustavni sud nije nadle`an da taj aspekat preispituje, sve dok
primjena relevantnih zakonskih odredbi ne kr{i, Ustavom
Bosne i Hercegovine, garantovana qudska prava.
32. Imaju}i u vidu postupak u cjelini, Ustavni sud
zakqu~uje da u konkretnom slu~aju osporenim presudama nije
povrije|eno pravo na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava
Bosne i Hercegovine i ~lana 6. Evropske konvencije
Ostali navodi
33. S obzirom na odlu~ewe u pogledu povrede prava na
pravi~no su|ewe iz ~lana 6. Evropske konvencije, Ustavni sud
zakqu~uje da nije neophodno da razmatra navodnu povredu prava
na bezbjednost i slobodu li~nosti iz ~lana 5. Evropske konvencije,
jer je pritvor na koji se apelant `ali razmatran u sklopu
odlu~ewa o po{tovawu zahtjeva prava na pravi~no su|ewe.
VIII - Zakqu~ak
34. Ustavni sud zakqu~uje da, u konkretnom slu~aju, nema
povrede prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e) Ustava Bosne i
Hercegovine i ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije jer se
apelant `ali na povredu odredbi o krivi~nom postupku, nepotpuno
utvr|eno ~iweni~no stawe i pogre{nu primjenu materijalnog
prava u sudskim postupcima, a Ustavni sud nije utvrdio
da postoje drugi elementi koji bi ukazivali da je postupak bio
nepravi~an.
35. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke.
36. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e.
Predsjednik
Ustavnog suda BiH,
Mato Tadi}, s.r.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vije}u od pet sudija, u
predmetu broj AP 1102/04, rje{avaju}i apelaciju Gorana
Deli}a, na osnovu ~lana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
~lana 59. stav 2. alineja 2. i ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik Bosne i
Hercegovine”, broj 60/05), u sastavu:
- Mato Tadi}, predsjednik,
- Miodrag Simovi}, potpredsjednik,
- Hatixa Haxiosmanovi}, potpredsjednik,
- Valerija Gali}, sudija i
- Jovo Rosi}, sudija,
na sjednici odr`anoj 13. oktobra 2005. godine, d o n i o j e
ODLUKU
O MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija Gorana Deli}a podnesena
protiv Presude Okru`nog suda u Isto~nom Sarajevu broj
K`-91/03 od 30. novembra 2004. godine.
Odluku objaviti u “Slu`benom glasniku Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine”, “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i u
“Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine”.
Obrazlo`ewe
I - Uvod
1. Goran Deli} (u daqem tekstu: apelant) je podnio 14.
decembra 2004. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u
daqem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude Okru`nog
suda u Isto~nom Sarajevu (u daqem tekstu: Okru`ni sud) broj
K`-91/03 od 30. novembra 2004. godine.
II - Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu ~lana 21. st. 1. i 2. tada va`e}eg Poslovnika
Ustavnog suda, od Okru`nog suda, Okru`nog tu`ila{tva
Isto~no Sarajevo i Osnovnog javnog tu`ila{tva Vlasenica
zatra`eno je 10. februara 2005. godine da dostave odgovore na
apelaciju.
3. Okru`ni sud je odgovor dostavio 4. marta 2005. godine, a
Okru`no tu`ila{tvo Isto~no Sarajevo 21. februara 2005.
godine.
4. Na osnovu ~lana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda odgovori
na apelaciju dostavqeni su apelantu 27. septembra 2005.
godine.
III - ^iweni~no stawe
5. ^iwenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda
i dokumenata predo~enih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju
na sqede}i na~in.
6. Presudom Osnovnog suda u Vlasenici broj K-284/98 od 21.
januara 2003. godine utvr|eno je da je apelant izvr{io krivi~no
djelo razbojni{tva iz ~lana 223. stav 2. u vezi sa stavom 1. a u
vezi sa ~lanom 23. Krivi~nog zakonika Republike Srpske i
osu|en je na kaznu zatvora od dvije godine. Protiv ove presude
apelant je izjavio `albu Okru`nom sudu zbog bitne povrede
odredbi Zakona o krivi~nom postupku iz ~lana 364. stav 1. ta~ka
11. i odluke o kazni. U `albi nije izri~ito zahtijevao da sud na
sjednicu Vije}a pozove wega i branioca. Predlo`io je da se
osporena presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na
ponovno su|ewe, ili da se uva`avawem `albe u dijelu odluke o
kazni ona zna~ajno umawi.
7. Okru`ni sud je Presudom broj K@-91/03 od 30. novembra
2004. godine, na nejavnoj sjednici Vije}a, bez prisustva apelanta
i tu`ioca, odbio kao neosnovanu apelantovu `albu i potvrdio
presudu. Okru`ni sud je utvrdio da su navodi `albe neosnovani,
da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio
~iweni~no stawe, da je pravilno primijenio zakonske propise
na konkretan slu~aj i da u prvostepenom postupku nisu u~iwene
bitne povrede krivi~nog postupka.
IV - Apelacija
a) Navodi iz apelacije
8. Apelant smatra da mu je navedenom presudom povrije|eno
pravo na pravi~no su|ewe, tako {to mu je povrije|eno pravo na
odbranu iz ~lana 6. stav 1. i stav 3. ta~ka c Evropske konvencije
za za{titu qudskih prava i osnovnih sloboda (u daqem tekstu:
Evropska konvencija).
9. U apelaciji apelant je naveo da je Okru`ni sud sjednicu
Vije}a odr`ao u odsutnosti apelanta i wegovog branioca, a da
je o sjednici obavije{ten i da je woj prisustvovao zamjenik
okru`nog javnog tu`ioca, koji je predlo`io da se `alba odbije.
Apelant daqe navodi da je time tu`iocu bila data mogu}nost da
se izja{wava o navodima `albe, a apelantu i wegovom braniocu
nije bilo omogu}eno da sjednici prisustvuju, izjasne se i, prema

Srijeda, 30. novembar 2005. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 106 - Strana 31
potrebi, dopune svoju `albu i iznesu odgovaraju}e predloge,
{to je obaveza @albenog vije}a prema Zakonu o krivi~nom
postupku. Time {to on i wegov branilac nisu obavije{teni o
sjednici Vije}a, smatra apelant, sud ih je doveo u neravnopravan
polo`aj u odnosu na javnog tu`ioca, ~ime je povrije|eno apelantovo
pravo na odbranu. Apelant, tako|e, smatra da je `albeni
sud bio du`an da ga pozove na sjednicu Vije}a bez obzira na to
da li je on to izri~ito tra`io.
b) Odgovor na apelaciju
10. U odgovoru na apelaciju Okru`ni sud isti~e da navodi
iz apelacije nisu osnovani zbog toga {to je u konkretnom
slu~aju postupak vo|en prema odredbama ranijeg Zakona o
krivi~nom postupku. Daqe isti~e da ni apelant, a ni wegov
branilac nisu izri~ito zahtijevali da budu obavije{teni o
sjednici Vije}a tog suda, niti je sud ocijenio da bi wihovo
prisustvo bilo korisno za razrje{ewe konkretne pravne stvari.
Istakao je da je sjednica drugostepenog vije}a odr`ana u odsutnosti
okru`nog javnog tu`ioca, apelanta i wegovog branioca,
te da su razmatrani pismeni navodi iz `albe i odgovora na
`albu. Prema ocjeni navedenog suda, apelantovo pravo na
odbranu nije povrije|eno, niti je on stavqen u neravnopravan
polo`aj u odnosu na javnog tu`ioca, jer ni on nije prisustvovao
sjednici Vije}a, {to je u odluci evidentno. Predlo`eno je da se
apelacija odbije kao neosnovana.
11. Okru`no tu`ila{tvo Isto~no Sarajevo ocjewuje da je
Okru`ni sud postupio u skladu sa ~lanom 310 Zakona o
krivi~nom postupku, pa s tim u vezi smatra da nije bilo kr{ewa
navedenih ustavnih prava na koje se poziva apelant.
V - Relevantni propisi
12. Zakon o krivi~nom postupku (“Slu`beni list SFRJ”, br.
26/86, 74/87, 57/89 i 3/90)
^lan 371. st. 1. i 2. u relevantnom dijelu glasi:
“(1) O sjednici vije}a obavijesti}e se onaj optu`eni i wegov
branilac, o{te}eni kao tu`ilac ili privatni tu`ilac koji je
u roku predvi|enom za `albu ili za odgovor na `albu zahtijevao
da bude obavije{ten o sjednici (...). Predsjednik vije}a ili
vije}e mo`e da odlu~i da se o sjednici vije}a obavijeste stranke
i kad nisu to zahtijevale (...).
(2) Ako je optu`eni u pritvoru ili na izdr`avawu kazne a
ima branioca, obezbijedi}e se prisustvo optu`enog samo ako
predsjednik vije}a ili vije}e smatra da je to svrhovito (...).”
13. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivi~nom
postupku (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 26/93)
^lan 5.
“Ne}e se primjewivati re~enica prva u stavu 1, stav 4. i
stav 7. ~lana 371.”
14. Zakon o krivi~nom postupku (“Slu`beni glasnik
Republike Srpske”, broj 50/03) stupio je na snagu 1. jula 2003.
godine.
^lan 442. u relevantnom dijelu glasi:
“(1) Postupci u krivi~nim predmetima primqenim u rad
kod sudova prije stupawa na snagu ovog zakona nastavi}e se
prema odredbama ovog zakona, osim ako odredbama ovog ~lana
nije druk~ije odre|eno.
(3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je
optu`nica stupila na pravnu snagu nastavi}e se prema dosada{wim
propisima, osim ako odredbama ove glave nije druk~ije
odre|eno.”
VI - Dopustivost
15. U skladu sa ~lanom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine,
Ustavni sud, tako|e, ima apelacionu nadle`nost u pitawima
koja su sadr`ana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora
zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
16. U skladu sa ~lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud mo`e da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude,
odnosno odluke koja se wome osporava, iscrpqeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogu}i prema zakonu i ako se podnese
u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije
primio odluku o posqedwem djelotvornom pravnom lijeku koji
je koristio.
17. U konkretnom slu~aju predmet osporavawa apelacijom je
Presuda Okru`nog suda broj K`-91/03 od 30. novembra 2004.
godine protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova
mogu}ih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelant je primio
13. decembra 2004. godine a apelacija je podnesena 14. decembra
2004. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano ~lanom
16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Kona~no, apelacija ispuwava
i uslove iz ~lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije
o~igledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi
formalni razlog zbog koga apelacija nije dopustiva.
18. Imaju}i u vidu odredbe ~lana VI/3b) Ustava Bosne i
Hercegovine, ~lana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispuwava uslove
u pogledu dopustivosti.
VII - Meritum
19. Apelant osporava navedenu presudu tvrde}i da je tom
presudom povrije|eno wegovo pravo na pravi~no su|ewe iz
~lana 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije.
20. Ove odredbe Evropske konvencije odgovaraju ~lanu II/3e)
Ustava Bosne i Hercegovine.
^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
“Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine u`ivaju qudska
prava i slobode iz stava 2. ovog ~lana, {to ukqu~uje:
(…)
e) Pravo na pravi~no saslu{awe u gra|anskim i krivi~nim
stvarima i druga prava u vezi sa krivi~nim postupkom.”
^lan 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije glasi:
“1. Prilikom utvr|ivawa gra|anskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivi~ne optu`be protiv wega, svako
ima pravo na pravi~no su|ewe i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovqenim
sudom. (...)
3. Svako ko je optu`en za krivi~no djelo ima sqede}a minimalna
prava:
c. da se brani sam ili uz pomo} branioca koga sam izabere
ili, ukoliko ne raspola`e sredstvima da plati branioca, da ga
dobije besplatno, kada to nala`u interesi pravde.”
21. Postupak pred redovnim sudom u konkretnom slu~aju
odnosi se na utvr|ivawe osnovanosti krivi~ne optu`be protiv
apelanta, te je ~lan 6. Evropske konvencije primjenqiv. Prema
tome, Ustavni sud mora da preispita da li je postupak pred
redovnim sudom bio pravi~an, onako kako to zahtijeva ~lan 6.
Evropske konvencije.
22. Pravi~nost postupka se ocjewuje na osnovu postupka kao
cjeline (vidi, Evropski sud za qudska prava, Barbera, Messeque
i Jabardo protiv [panije, presuda od 6. decembra 1988. godine,
serija A, broj 146, stav 68, i Odluku Ustavnog suda broj U 63/01
od 27. juna 2003. godine, objavqenu u “Slu`benom glasniku Bosne
i Hercegovine”, broj 38/03).
23. U konkretnom slu~aju apelant se `ali na ~iwenicu da je
Okru`ni sud donio presudu kojom je odbio wegovu `albu bez
mogu}nosti da on li~no u~estvuje u postupku, a istovremeno
javnom tu`iocu ta mogu}nost je data, pa je, kako smatra apelant,
i presuda donijeta na predlog i u prisustvu javnog tu`ioca. Ta
okolnost dovela je do toga da mu nije bila data mogu}nost da
pred drugostepenim krivi~nim vije}em iznese svoju odbranu i
prezentuje navode `albe koji se ti~u povrede odredbi Zakona o
krivi~nom postupku i odluke o kazni zbog ~ega je doveden u
neravnopravan polo`aj u odnosu na javnog tu`ioca.
24. U `albi izjavqenoj Okru`nom sudu apelant je tra`io da
se prvostepena presuda ispita u pogledu bitne povrede odredaba
Zakona o krivi~nom postupku i odluke o kazni. Rje{avaju}i
apelantovu `albu Okru`ni sud je potvrdio prvostepenu presudu,
smatraju}i da je utvr|eno da `albom nije dovedeno u
pitawe da je apelant po~inio krivi~no djelo. Iz toga
proizilazi da utvr|eno ~iweni~no stawe nije sporno, a povreda
postupka na koje sud pazi po zvani~noj du`nosti nije bilo. U
svojoj odluci Okru`ni sud navodi da kazna zatvora od dvije
godine izre~ena apelantu za izvr{eno krivi~no djelo sasvim
odgovara stepenu opasnosti i te`ini djela, kao i stepenu
krivi~ne odgovornosti, pri ~emu je prvostepeni sud na jasan i
iscrpan na~in ocijenio sve okolnosti zna~ajne za odmjeravawe
vrste i visine kazne.
25. Ustavni sud uzima u obzir da je apelant osu|en na kaznu
zatvora od dvije godine, te smatra da je ishod su|ewa pred
Okru`nim sudom za wega bio veoma zna~ajan (vidi odluke
Evropskog suda za qudska prava, Ekbatani protiv [vedske, od 26.
maja 1988, serija A, broj 134, i Kremzov protiv Austrije, od 21.
septembra 1993, serija A, broj 268-B).
26. U vezi s op{tim zahtjevom ~lana 6. stav 1. Evropske konvencije
za primjenu principa pravi~nosti, Ustavni sud isti~e
da je jedan od najva`nijih principa ravnopravnost stranaka, tj.
da svaka strana u postupku treba da ima iste mogu}nosti da
izlo`i svoje argumente i da nijedna od wih ne smije da ima

Strana 32 - Broj 106 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 30. novembar 2005.
nikakvu prednost u odnosu na svog protivnika. Princip ravnopravnosti
stranaka podrazumijeva da obje stranke u postupku
imaju pravo na informacije o ~iwenicama i navodima suprotne
stranke i da svaka stranka ima jednake mogu}nosti da odgovori
drugoj.
27. Pravo na pravi~no su|ewe, tako|e, podrazumijeva pravo
da se prisustvuje sudovima vi{e instance koji odlu~uju o `albama,
osim kada je razmatrawe pred ovim sudovima ograni~eno na
procesna ili ~isto pravna pitawa, kada prisustvo optu`enog
nije zna~ajno.
28. Ustavni sud, daqe, primje}uje da ~lan 6. stav 1. Evropske
konvencije govori o javnoj raspravi, a Zakon o krivi~nom
postupku navodi sjednicu vije}a suda. S obzirom na to da je
Evropska konvencija, prema ~lanu II/2. Ustava Bosne i
Hercegovine, direktno primjenqiva, ovaj pojam mora da se
tuma~i u duhu pojma javne rasprave iz ~lana 6. stav 1. Evropske
konvencije.
29. Praksa Evropskog suda za qudska prava, kada je rije~ o
prisustvovawu podnosioca `albe pred drugostepenim sudom,
pokazuje da se mora primjewivati doma}e zakonodavstvo: “Da li
okrivqeni ima pravo da prisustvuje javnom saslu{awu i brani
svoj slu~aj pred `albenim sudom, (....) zavisi od posebnih odredbi
doma}eg zakonodavstva posmatranog kao cjelina” (vidi,
Evropski sud za qudska prava, Ekbatani protiv [vedske, presuda
od 26. maja 1988. godine, ta~ka 25).
30. ^lan 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije uvijek je povrije|en
kad apelant nije bio pozvan na sjednicu `albenog
vije}a, ako je to propisano doma}im zakonom, a odluka se ticala
~iwenica i navoda krivi~nog djela, okolnosti pod kojim je
djelo u~iweno, kakvo je po~inio~evo li~no vi|ewe tih ~iwenica,
a on je zahtijevao da bude prisutan radu `albenog vije}a
(vidi, Evropski sud za qudska prava, Delcourt protiv Belgije,
presuda od 17. januara 1970. godine, A.11, strane 14. i 15. i
Monnell i Morris protiv Velike Britanije, presuda od 2. marta
1987. godine, A.115, strana 25).
31. U tom kontekstu su i navodi iz ta~ke 57. presude
Evropskog suda za qudska prava Monnell i Morris protiv Velike
Britanije, koja glasi: “U vezi sa aplikacijom kojom se tra`i
dozvola da se prisustvuje `albenom vije}u, `albeni sud nije
ponovo razmatrao ~iwenice slu~aja, niti pozivao svjedoke iako
osnovi `albe sadr`e pitawa utvr|ivawa ~iwenica nasuprot
tuma~ewu samog zakona. Ali, da bi se odlu~ilo u ovakvim
postupcima, su{tinsko je da li je apelant pokazao da postoje
osnovi koji bi opravdali saslu{awe o `albi. Ako su razlozi
koji se navode zasnovani na zakonu i zaslu`uju daqwu argumentaciju
ili razmatrawe, prisustvo `alioca }e biti dozvoqeno.”
32. Ustavni sud smatra da je u konkretnom predmetu Zakon o
krivi~nom postupku ostavio dispoziciju predsjedniku Vije}a
ili Vije}u drugostepenog suda da odlu~i o tome da li }e o sjednici
Vije}a obavijestiti stranke ili }e odluku donijeti na
SADR@AJ
NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE
1194 Zakon o penzijskom i invalidskom osigurawu -
Pre~i{}eni tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1
USTAVNI SUD BiH
Odluka o meritumu broj: AP 1064/04 . . . . . . . . . . . . . . .26
Odluka o meritumu broj: AP 1089/04 . . . . . . . . . . . . . . .28
Odluka o meritumu broj: AP 1102/04 . . . . . . . . . . . . . . .30
OGLASNI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 strana
nejavnoj sjednici. Ustavni sud napomiwe da je Zakonom o izmjenama
i dopunama Zakona o krivi~nom postupku (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske”, broj 26/93) stavqena van primjene
ranija zakonska odredba prema kojoj se o sjednici vije}a obavje{tavao
onaj optu`eni i wegov branilac, o{te}eni kao
tu`ilac ili privatni tu`ilac koji je u roku predvi|enom za
`albu ili za odgovor na `albu zahtijevao da bude obavije{ten o
sjednici.
33. Ustavni sud, u vezi sa ovim apelantovim navodima,
zakqu~uje da time {to drugostepeni sud, nakon ocjene navoda
`albe, na sjednicu Vije}a nije pozvao apelanta, wegovog branioca
niti javnog tu`ioca, ve} je ocijenio pismene navode
`albe i pismene navode odgovora na `albu, nije prekr{eno
apelantovo pravo na pravi~no su|ewe.
34. Ustavni sud, daqe, zapa`a da se navodi `albe odnose na
na~in na koji je prvostepeni sud ocijenio izvedene dokaze, te da
`alba ne nudi nikakve nove ~iwenice niti dokaze koji nisu
bili ve} prezentovani prvostepenom sudu.
35. U vezi sa navedenim Ustavni sud nagla{ava da u wegovoj
nadle`nosti nije da preispituje na~in na koji su sudovi
utvrdili ~iwenice predmeta, kao i dokaze koje su izveli ili
koje nisu izveli, ukoliko takav postupak nije sadr`avao povredu
ustavnih prava. Tako|e, Ustavni sud napomiwe da nije
nadle`an da preispituje tuma~ewe ili na~in na koji su redovni
sudovi primijenili va`e}e zakone, osim u slu~aju ako to
tuma~ewe, odnosno primjena, kr{i ustavna prava (vidi Odluku
Ustavnog suda broj U 33/00 od 23. juna 2001. godine, objavqenu u
“Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine”, broj 2/02). U
konkretnom slu~aju Ustavni sud nije na{ao osnova da zakqu~i
da je postupawe redovnih sudova bilo proizvoqno i da je dovelo
do kr{ewa apelantovih ustavnih prava.
36. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zakqu~uje da nema
kr{ewa apelantovog prava na pravi~no su|ewe iz ~lana II/3e)
Ustava Bosne i Hercegovine i ~lana 6. st. 1. i 3c Evropske konvencije.
VIII - Zakqu~ak
37. ^lan II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i ~lan 6. stav 1.
i stav 3c Evropske konvencije nisu povrije|eni u slu~aju kad
apelant nije bio pozvan na sjednicu `albenog vije}a, kojoj nije
prisustvovao ni ovla{}eni tu`ilac, ako je takva mogu}nost
propisana zakonom, a odluka se nije ticala ~iwenica i navoda
krivi~nog djela.
38. Na osnovu ~lana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda,
Ustavni sud je odlu~io kao u dispozitivu ove odluke.
39. Shodno ~lanu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke
Ustavnog suda su kona~ne i obavezuju}e.
Predsjednik
Ustavnog suda BiH,
Mato Tadi}, s.r.
Osniva~: Narodna skup{tina Republike Srpske. Izdava~: Javno preduze}e Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka,
po{tanski fah 88. @iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod Razvojne banke AD Bawa Luka - NLB Group, 567-162-10000010-81 kod Zepter
komerc banke AD Bawa Luka i 551-001-00029639-61 kod Nove bawalu~ke banke AD Bawa Luka. Ovla{}eni direktor i glavni i odgovorni
urednik Perica Jovanovi}. Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. Telefon: (051) 311-
532, faks (051) 302-708 i 312-002, redakcija: (051) 311-545. Internet: http://www.slglasnik.org, E-mail: slglasnikrs@blic.net Rje{ewem
Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. Na osnovu
Mi{qewa Ministarstva nauke i kulture br. 06-6-61-561/02 “Slu`beni glasnik Republike Srpske” ne podlije`e pla}awu poreza na
promet. [tampa AD “Grafi~ar” Doboj.