humanistika - Sarajevske Sveske
humanistika - Sarajevske Sveske humanistika - Sarajevske Sveske
i gorem položaju – kao i domaći pisci: male, često i vrlo zatvorene domaće znanstvene ili sveučilišne zajednice kao da niti nisu pozvane da svojom djelatnosti u humanističkim znanostima daju neki svoj originalni, nov doprinos razvoju struke, metodologija i disciplina, pa najčešće retrogradni društveni procesi i ekonomska nerazvijenost u našim tranzicijskim društvima rezultiraju vraćanju starim pristupima, a s njima i konzervativnim ideologijama. Za koje smo, generacijski gledano, mislili da su daleko iza nas, jer su ih se davno odrekli i naši najbolji učitelji (Svetozar Petrović, Aleksandar Flaker, Franjo Grčević, Zoran Konstantinović, Jože Pogačnik, Dionyz Ďurišin – da spomenem samo one koji više nisu među nama), kojima i posvećujem ova neugodna, ali otvorena, propitivanja i komentare. Sve u dobroj vjeri da ćemo mladima, svojim možebitnim nasljednicima, uspjeti na drugu obalu prenijeti vatru nade, s još neugasloga zgarišta. Okvirna literatura: – Zvonko Kovač, Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Biblioteka Književna smotra, Zagreb, 2001. – Zvonko Kovač, Kriza slavistike (Slavistički studiji između nacionalizma i globalizacije), СЛАБИСТИКА И ОБШЕСТВО, ur. M. Mladenova i I. Monova, Heron Press, Sofija, MMVI. – Zvonko Kovač, Projekt Interkulturna povijest književnosti (ekokulturni identitet južnoslavenskih književnosti), ВЪПРЕКИ РАЗΛИЧИЯТА: ИНТЕРКУΛТУРНИ ДИАΛОЗИ НА БАΛКАНИТЕ, ur. Aretov Nikolay, Akademično izdatelstvo “Prof. Marin Drinov”, Sofija, 2008., str. 39-59. – Medkulturni dialog kot temeljna vrednota EU – Intercultural dialogue as the fundamental value of the EU, ur. Vesna Mikolič, Krištof Jacek Kozak, Založba Annales, Koper, 2008. 92 | SARAJEVSKE SVESKE Nº 32/33
Tihomir Brajović Južnoslovenska komparatistika: Luksuz ili naučna potreba? Odnosi međusobnog razumevanja južnoslovenskih književnosti u drugoj deceniji dvadesetprvog veka – makar panoramski i na prvi pogled, čini se kao da posmatramo sliku u nekom zatamnjenom i u isti mah zakrivljenom ogledalu, a to znači: obratnu projekciju onoga što je moglo da se sagleda pre ravno sto godina, u drugoj deceniji dvadesetog veka. Naspram preovlađujućeg entuzijazma zbližavanja i/ili spajanja nakon dvaju balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, odnosno stvaranja Jugoslavije, vreme posle novih balkanskih ratova, kontinentalnog prekomponovanja i raspada Jugoslavije takoreći bez izuzetka obeleženo je, naime, deziluzionizmom udaljavanja i/ili razdvajanja. “Sad, kad je ujedinjenje izvršeno”, pisao je davne 1919. Pavle Popović, “stvari će jamačno poći bolje. Književnost će isplivati iz ovog brodoloma mnogo veća no što je bila. (...) Književnost će dobiti mnogo širu podlogu, pisci mnogo širu pozornicu, publika mnogo širi interes”. 1 Skoro celo stoleće docnije, i savremeni domicilni pratioci svih južnoslovenskih književnosti ponaosob takođe gledaju prema “široj pozornici” i “širem interesu”, samo što ovoga puta po pravilu nemaju u vidu neposredno, nego kontinentalno i globalno okruženje. Sad, kad je državno-pravno razdvajanje okončano, srpski, hrvatski, slovenački i drugi južnoslovenski proučavaoci literature ponovo, drugim rečima, veruju da “stvari će jamačno poći bolje”, ali pri tome svoje nade i očekivanja mahom polažu dalje od prvog susedstva. U tom pogledu sasvim je paradigmatičan, reklo bi se, međusobni odnos srpske i hrvatske književnosti, i s istorijske tačke gledišta presudan za razumevanje južnoslovenskih literarnih i uopšte kulturnih relacija. Kao svojevrsnu ilustraciju već skoro dva desetleća važećeg stanja u ovoj oblasti uzimamo pri tom polemički 1 Nav. prema: Pavle Popović, Jugoslovenska književnost, Četvrto izdanje, Beograd 1927, str. 155–156 passim. SARAJEVSKE SVESKE Nº 32/33 | 93
- Page 42 and 43: slala mi je fotografiju svoga djeda
- Page 45: Robert Alađozovski Šeherzada Dža
- Page 48 and 49: pravoj liniji vjetra - osluškivali
- Page 50 and 51: što struktuira samo razumijevanje
- Page 52 and 53: solutno najjačeg pokretača čitav
- Page 54 and 55: transplantacijom ključnih socijaln
- Page 56 and 57: U odnosu na Evropu, njena sadašnja
- Page 58 and 59: istorijskim iskustvima kroz koja je
- Page 60 and 61: osvojile Bosnu 1463. godine, tamo n
- Page 62 and 63: smatra najvrijednijim u ljudskom ž
- Page 64 and 65: Berlin, bilo je potpuno isto. I mis
- Page 66 and 67: naročito devedesetih, bio dominant
- Page 68 and 69: U kontekstu suverenosti svakog ljud
- Page 70 and 71: jedan od najčudnijih susreta s pis
- Page 72 and 73: I. H.: Za neke ljude knjiga nije ni
- Page 74 and 75: ku navodim samo dva: Alfir, jedan m
- Page 77 and 78: Zvonko Kovač Slavistika vs. region
- Page 79 and 80: tologija i globalizacija svijeta. D
- Page 81 and 82: Ja sam stranac! Dobar večer./Dal
- Page 83 and 84: do poljske i lužičkosrpske ulazi
- Page 85 and 86: 4. teza: Gledano povijesno, slavens
- Page 87 and 88: Čini se kao da je i općenito sve
- Page 89 and 90: obzirom na suvremene medije knjiže
- Page 91: književnosti u raznim višenaciona
- Page 95 and 96: okrenuti “dijalogu” sa značajn
- Page 97 and 98: takvog dijaloga nema “bez dugogod
- Page 99 and 100: stati onog ‘kupanja’ u nečem b
- Page 101 and 102: sti, onda upućuje na gnoseološki
- Page 103 and 104: Posebna pogodnost ovakvog, “horiz
- Page 105 and 106: Jasmina Mojsijeva-Guševa Regionaln
- Page 107 and 108: ili implicitnog čitatelja zajedno
- Page 109 and 110: ne komparativistike, međutim sa od
- Page 111 and 112: Tuzli 2002. godine, koje tretira pi
- Page 113 and 114: šansu regionalnom - da se nametne
- Page 115 and 116: pekt (kroz školske programe, na pr
- Page 117 and 118: mad i Drugi postali vrlo efikasna k
- Page 119 and 120: Imamo li mi “svoje” autore dete
- Page 121 and 122: između kultura nije uvijek, kao š
- Page 123 and 124: itanskih ostrva) kao dugo metodolo
- Page 125 and 126: Sonja Stojmenska-Elsezer Kontekstua
- Page 127 and 128: i književnoj raznolikosti još uvi
- Page 129 and 130: Južnoslavenski, odnosno slavenski
- Page 131 and 132: Đurđa Strsoglavec Južna slavisti
- Page 133 and 134: studijima, tj. naziv Južnoslovansk
- Page 135 and 136: Sanjin Sorel Da li nam je potrebna
- Page 137 and 138: Jedno od pitanja koja se pritom nam
- Page 139 and 140: Tatjana Bečanović Interkulturalno
- Page 141 and 142: azgrađeni su mitovi i kultovi na k
i gorem položaju – kao i domaći pisci: male, često i vrlo zatvorene domaće znanstvene<br />
ili sveučilišne zajednice kao da niti nisu pozvane da svojom djelatnosti u humanističkim<br />
znanostima daju neki svoj originalni, nov doprinos razvoju struke, metodologija i<br />
disciplina, pa najčešće retrogradni društveni procesi i ekonomska nerazvijenost u našim<br />
tranzicijskim društvima rezultiraju vraćanju starim pristupima, a s njima i konzervativnim<br />
ideologijama. Za koje smo, generacijski gledano, mislili da su daleko iza<br />
nas, jer su ih se davno odrekli i naši najbolji učitelji (Svetozar Petrović, Aleksandar<br />
Flaker, Franjo Grčević, Zoran Konstantinović, Jože Pogačnik, Dionyz Ďurišin – da<br />
spomenem samo one koji više nisu među nama), kojima i posvećujem ova neugodna,<br />
ali otvorena, propitivanja i komentare.<br />
Sve u dobroj vjeri da ćemo mladima, svojim možebitnim nasljednicima, uspjeti<br />
na drugu obalu prenijeti vatru nade, s još neugasloga zgarišta.<br />
Okvirna literatura:<br />
– Zvonko Kovač, Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Biblioteka<br />
Književna smotra, Zagreb, 2001.<br />
– Zvonko Kovač, Kriza slavistike (Slavistički studiji između nacionalizma i globalizacije),<br />
СЛАБИСТИКА И ОБШЕСТВО, ur. M. Mladenova i I. Monova, Heron<br />
Press, Sofija, MMVI.<br />
– Zvonko Kovač, Projekt Interkulturna povijest književnosti (ekokulturni identitet<br />
južnoslavenskih književnosti), ВЪПРЕКИ РАЗΛИЧИЯТА: ИНТЕРКУΛТУРНИ<br />
ДИАΛОЗИ НА БАΛКАНИТЕ, ur. Aretov Nikolay, Akademično izdatelstvo “Prof.<br />
Marin Drinov”, Sofija, 2008., str. 39-59.<br />
– Medkulturni dialog kot temeljna vrednota EU – Intercultural dialogue as the<br />
fundamental value of the EU, ur. Vesna Mikolič, Krištof Jacek Kozak, Založba<br />
Annales, Koper, 2008.<br />
92 | SARAJEVSKE SVESKE Nº 32/33
Change language