Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

84
Valja dodati, Grudi i mjesec ne pripadaju
onoj skupini filmova koji se tim
gledi{tem slu`e da bi neke te{ke, dorasle
probleme prikazali lepr{avije, ironi~nije,
s nekakvim maloprin~evskim
~u|enjem u svijetu. Luna, banalan kakav
jest, toga se dohvatio jednostavno
zato {to je to {armantno.
I jest, zapravo: od glavnog malodobnog
junaka koji revoltiran {to ga majka
ne `eli dojiti tra`i neku nje`nu `ensku
grud samo za sebe, preko ne{to starijeg
derana koji se objektu `udnje udvara
cjelono}nim pjevanjem flamenco-naricaljki,
do supru`nika koji zara|uje za
`ivot prde}i u cirkusu, a naravno i sam
objekt — Mathilda May i njezine sise,
ovdje su dopadljivi, razbibri`ni i {armantni.
Jo{ je vi{e takav otac malog dje~aka,
profesor tjelesnog s dr`anjem rimskog
centuriona, koji filmu osigurava `ivopisan
po~etak i kraj tjeraju}i mlade
mu`jake da se bave lokalnim sportom:
gra|enjem ljudske piramide gdje jedni
drugima stoje na ramenima.
Samo ako na po~etku suvi{e zaintrigira
gledatelja, Luna mo`e iznevjeriti i
ugnjaviti, jer njegovi vicevi zapravo nemaju
ba{ nikakvu poantu, a za volju
dobrog starog melodramskog mentaliteta
i ovdje }emo na}i jedan nepotreban
le{.
U svakom slu~aju, radi se o filmu o kojem
je zbilja te{ko bilo {to re}i doli ga
prepri~ati: ako bi se na Zlatna muda
jo{ i moglo ra~unati kao na ambicioznu,
ki~astu, satiri~nu varijantu pri~e o
gra|aninu Kaneu, u Grudima i mjesecu
je Bigas zaista toliko opu{ten da ne
nudi ni{ta osim nepovezanih dosjetki
te iskonskog {arma kuhanog karfiola i
golog `enskog tijela.
Uostalom, karijeru je nastavio mekim
porni}em snimljenim u Italiji, koji se
zvao Bambola i u sedamdeset posto
trajanja prikazivao kopulaciju (stalno
istih likova — za razliku od obi~nih
porni}a). Kad se ~ovjek samo sjeti da je
ovo bio novi Almodovar i ~uvar svete
vatre eurpskoga filma.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 4 (1998), br. 15, str. 79 do 92 Kinorepertoar
Josip Viskovi}
KRALJ PORNI]A /
BOOGIE NIGHTS
SAD, 1997. — pr. New Line Cinema, Ghoulardi
Film Company, Lloyd Levin, John Lyons, Paul Thomas
Anderson, Joanne Sellar, kpr. Daniel Lupi, izv.
pr. Lawrence Gordon. — sc. i r. Paul Thomas Anderson,
d. f. Robert Elswit, mt. Dylan Tichenor. —
gl. Michael Penn, sgf. Bo Ziembicki. — ul. Don Cheadle,
Heather Graham, Luis Guyman, Philip Baker
Hall, Philip Seymour Hoffman, Thomas Jane, Ricky
Jay, William H. Macy, Alfred Molina, Julianne Moore,
Nicole Ari Parker, John C. Reilly, Burt Reynolds,
Robert Ridgely, Mark Wahlberg. — 155 minuta.
— distr. UCD.
Pet godina poslije, Paul Thomas Anderson,
Tarantino za drugu polovicu
devedesetih, izvodi nas iz kraljevstva
paklenoga {unda na teren ljudske drame.
Boogie Nights po~inju kao prpo-
{an, zafrkantski presjek imaginarne
porno-scene sedamdesetih. Zajedno s
prostodu{nim dje~arcem (Mark Wahlberg)
~ija je jedina `ivotna sposobnost
sadr`ana u centimetra`i odre|enog dijela
tijela, upoznajemo scenu: od redatelja
(Burt Reynolds) s umjetni~kim te-
`njama smije{no nesrazmjernim sme}u
koje proizvodi, i njegove glavne muze
(Julianne Moore) koja u pauzi izme|u
dva on-camera sno{aja poku{ava izboriti
skrbni{tvo nad malodobnim sinom,
preko ergele porno-zvijezda, svake sa
svojim sitnim bizarnostima, oholostima
i brigama, pa do tragikomi~nog redateljeva
asistenta (William H. Macy)
koji te{ko podnosi promiskuitet svoje
supruge i ~ije samoubojstvo na samu
novu 1980. otvara novu etapu filma.
Osamdesete }e, naime, donijeti dekadenciju
tog bezbri`nog campa. To~nje,
Anderson }e svakome od likova podijeliti
bar jednu izrazito lo{u sudbinsku
kartu koja }e kulminirati u slijedu vrlo
mu~nih, psiholo{ki a ponekad i emotivno
te{kih scena, u kojima }e se likovi
iz figura nalik na one iz polusvijeta
Burtonova Ed Wooda pretvoriti u punokrvne
osobe vrlo jasnih, i te{kih
dvojbi i problema, a ba{ svaki ~lan gluma~ke
ekipe dati ulogu `ivota. Promjena
tona filma iz blagonaklone vedrine
do usporedne drame desetka jednako
va`nih protagonista, pa opet natrag u
prividnu ravnote`u, ru`i~astu sliku
porno zajednice veselo okupljene oko
bazena (kojoj sada poznamo i ru`no
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
nali~je) posti}i }e isti u~inak bokserice
u uzbudljiva i uvjerljiva mladoga glumca.
Na`alost, nijedna od individualnih drama
nije dokraja razra|ena i ispri~ana,
nego su sve tek u sceni-dvije nazna~ene
i definirane, da bi se sve skupa spojile u
zajedni~ku poantu. Zaklju~ak kako su
porno zvijezde unato~ glamuroznom
`ivotnom stilu duboko nesretne osobe
odba~ene od dru{tva i osu|ene na polusvijet
sebi sli~nih kreatura, nije ba{
impozantno pametan i neo~ekivan bilo
kome starijem od dvanaest godina.
To~nije, da bi se Kralj porni}a do`ivio
kao ozbiljan film, treba biti vrlo mlad,
vrlo glup, i nagledan isklju~ivo ironi~nog
trasha devedesetih u kojem su pornografija,
kriminal i sli~ne stvari jednodimenzionalno
cool i bez ikakvih moralnih
konzekvenci.
A {teta je ostaviti Andersona takvima,
jer scenaristi~ka, redateljska i gluma~ka
perfekcija, inventivnost i razra|enost
klju~nih dramskih scena (koje su sve
odreda ~ista antologija) upu}uju na
najsposobnijeg autora koji se pojavio u
ovom dosta nesretnom, zaglupljenom i
komercijaliziranom desetlje}u ameri~kog
nezavisnog filma. Bez ikakve ironije.
LUDI GRAD / MAD
CITY
Josip Viskovi}
SAD, 1997. — pr. Warner Bros, Arnold Kopelson
Productions, Punch Productions, Anne Kopelson, Arnold
Kopelson, izv. pr. Stephen Brown, Wolfgang
Glattes, Jonathan D. Krane. — sc. Tom Matthews,
Eric Williams, r. Costa-Gavras, d. f. Patrick Blossier,
mt. Francoise Bonnot. — gl. Thomas Newman, sgf.
Catherine Hardwicke. — ul. John Travolta, Dustin
Hoffman, Alan Alda, Mia Kirshner, William Atherton,
Raymond J. Barry, Ted Levine, Robert Prosky,
Blythe Danner. — 114 minuta. — distr. Kinematografi
Zagreb.
Ludi grad primjer je filma koji za polazi{te
uzima svima dobro poznatu premisu,
ali se nimalo ne potrudi dodatno
je u~initi intrigantnom. @utilo u tisku
odavna je zahvalna tematika filma{ima,