Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 68 do 73 Rube{a D. : Post festum...
detaljno ne opi{e sve u`ase koje je po~inio kao zloglasni ~uvar
koncentracijskog logora. S holocaustom se poigrava i rumunjski
redatelj Radu Mihaelanu (Vlak `ivota). Japanski filma{
Amon Miyamoto (Beat) smjestio je svoj film u razdoblje
savezni~ke okupacije Okinawe. A glavni protagonist filma
Bullet Ballet, definitivno najuznemiruju}eg djela uvr{tenog u
program Mostre koji je potpisao Shinya Tsukamoto, u svojoj
bolesnoj opsesiji prema oru`ju lan~ano guta na malom
ekranu prizore iz dokumentaraca snimljenih na japanskom
boji{tu.
Ali rat se nesmanjenom `estinom preselio s velikih ekrana i
u prostorije festivalske direkcije, nakon {to je Laudadio poku{ao
predstaviti umjetni~kom direktoru Mostre Paolu Baratti
svoje ideje za njeno idu}e izdanje, pri ~emu se zalagao
za potpisivanje konvencije kojom bi se reorganizirali svi postoje}i
festivalski sadr`aji. Tada Mostra vi{e ne bi imala natjecateljski
karakter. A prestale bi i njezine usporedne sekcije,
dok cjelokupni broj prikazanih filmova ne bi smio pre}i
granicu od ~etrdeset naslova. Ulogu festivalskog `irija preuzela
bi publika, sudjeluju}i u anketi koja bi se provodila nakon
zavr{etka svake projekcije. Koliko pak Laudadio dr`i do
mi{ljenja publike, pokazao je u pismu koje je adresirao na
akreditirane novinare, zamoliv{i ih da se u svojim festivalskim
osvrtima pozabave i reakcijama gledatelja, iako je to
bilo nemogu}e jer su novinari nazo~ni na zasebnim novinarskim
projekcijama. Ipak, poku{ajmo iza}i u susret Laudadijevim
`eljama i napomenimo da je Beattyjev Bulworth nakon
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
Bure baruta (G. Paskaljevi})
sve~ane projekcije do`ivio zaslu`ene dvanaestminutne ovacije
gledatelja.
Tako koncipirana »Mostra u tranziciji« na kojoj je bilo previ{e
filmova u slu`benoj konkurenciji (osobito onih talijanskih),
previ{e ljudi i previ{e organizacijskih propusta, zaista
vapi za odre|enim promjenama. Iako se Laudadijeve ideje
doimlju konfuzno, nadajmo se da idu}e godine ne}e odustati
od uloge festivalskog izbornika kao {to je to umoran najavljivao
na zavr{noj konferenciji za novinstvo. Jer, kada bi
se njegove najave obistinile, Laudadio bi bio selektor s najkra}im
sta`om u povijesti venecijanske Mostre. A takav neslavan
kraj on ponajmanje zaslu`uje.
73