Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...
nove {kole: ~vrstom idejom, ironi~nim odnosom prema
temi, maksimalno izbru{enom stilizacijom u slici i pokretu.
Nakon toga u Koncertu za ma{insku pu{ku, parodiji gangsterskih
filmova, Vukoti} s Kolarom nastavlja eksperimentirati
animacijskim mogu}nostima.
Sve ove filmove Vud je radio s crta~ima i animatorima (Marksom,
Kolarom, Kostanj{ekom, Grgi}em), a od tada svoje
projekte sam crta, a poslije i animira. Ovdje treba napomenuti
da su Marks, Kostanj{ek, Kolar, Bourek i [talter kao slikari
i crta~i dali odlu~uju}i inicijalni pe~at likovnom razvoju
Zagreba~ke {kole, u prvom redu u filmovima Vukoti}a i
Mimice.
1959. Boris Kolar morao je na odslu`enje vojnog roka, pa je
Vukoti} ostao bez crta~a i animatora u zapo~etom projektu
Piccolo. Odlu~io je film crtati sam. S animatorom Vladimirom
Hrsom i scenografom Zvonimirom Lon~ari}em na~inio
je prvoklasno djelo. Na unaprijed snimljenu glazbu bravurozno
je gradirao odnos dvojice susjeda, od ljubavi i sloge do
tragi~nog neprijateljstva.
Od tada Vukoti} je u svojim filmovima kompletan autor: re-
Surogat, 1961.
`ira, crta, animira i, uglavnom, sam sebi pi{e scenarije. Poslije
}e to, kako rekosmo, biti prevladavaju}a zna~ajka u zagreba~koj
animaciji. Forsiranjem autorskih filmova Zagreb-film
se razlikovao od svih velikih studija animiranih filmova u
svijetu, pogotovo isto~nih, gdje je i do danas ostao na~in in-
I ve} 1958. pri prvoj pojavi u inozemstvu zagreba~ki crtani dustrijske proizvodnje, tj. strogo odvojenih funkcija re`isera,
filmovi do`ivljavaju izniman uspjeh. U Cannesu je, u sklopu crta~a, animatora i scenografa. Spajanje funkcija uobi~ajeno
smotre svjetskog animiranog filma (specijalizirani me|una- je jedino na Zapadu u produkcijama tzv. independent (nezarodni
festivali animacije pojavili su se dvije godine poslije), visnih) autora, izvan velikih studija. !961. Vukoti} zavr{ava
prikazano sedam na{ih crtanih filmova: Cowboy Jimmy, ^a- film Surogat, ingenioznu asocijaciju na suvremene umjetne,
robni zvuci i Abrakadabra Du{ana Vukoti}a, Stra{ilo i Samac sintetske tvorevine koje preplavljuju sva podru~ja civilizaci-
Vatroslava Mimice, te Premijera i Na livadi Nikole Kostelca. je. Zagreb-film ga rutinski, preko svog ameri~kog distribute-
Uz sjajne pohvale, veliki francuski filmski kriti~ar i teoreti- ra, prijavljuje u konkurenciju za nagradu Ameri~ke filmske
~ar Georges Sadoul prvi je lansirao sintagmu »zagreba~ka akademije. U travnju 1962. vijest iz Hollywooda uzdrmala je
{kola crtanog filma«, koji }e od tada biti neslu`bena oznaka zemlju: Oscar za animaciju dodijeljen je Surogatu! To je
za zagreba~ki krug autora i njihovu animaciju.
ujedno bio prvi Oscar u povijesti namijenjen neameri~kom
^etrdeset godina kasnije Jo{ko Maru{i}, jedan iz mla|e ge- animatoru. S obzirom na to da nitko u Zagreb-filmu nije ozneracije
zagreba~kih autora, izvrsno je definirao bit toga febiljno ra~unao s pobjedom (i ulazak u u`i izbor od pet nonomena:
»Osim {to predstavlja fundus neponovljivih indiviminiranih ve} je bio velik uspjeh), Vud nije putovao u Santa
dualnih umjetni~kih ostvarenja, Zagreba~ka {kola je u teori- Monicu na ~uvenu ceremoniju u Kineskom teatru, pa je staji
i povijesti animacije nezaobilazna po najbitnijem: ona je tuetu primio Vlado Tere{ak, tada{nji predstavnik zagreba~-
afirmirala i razvila stilizaciju (reduciranu animaciju) ne kao kog Globus-filma u SAD. U to vrijeme Zagreb-film je imao
tehni~ku u{tedu ili dosjetku, nego kao SAMOSVOJAN
ESTETSKI KRITERIJ, koji je toliko sna`no utjecao na razvoj
animacije«.
Vukoti} je sa svojim najbli`im suradnicima i kolegama, bio u
samom sredi{tu te »revolucije«. Njegov konstantni otpor tradiciji
i rutini, i neuta`iva `e| za istra`ivanjem novih puteva i
u sadr`aju i u formi — veoma su vidljivi u cijelom njegovu
autorskom opusu, od Ki}e do Dobrodo{li na planet Zemlju
(1994.). Ako filmove Ki}o (1951.), Nesta{ni robot (1956.),
^arobni zvuci (1957.), Abrakadabra i Veliki strah (1958.)
shvatimo kao stvarala~ko-organizacijski zalet u novoosvojenoj
grani kinematografije, ve} Osvetnik iste godine, s crta-
~em Borisom Kolarom i animatorom Zlatkom Grgi}em,
predstavlja sasvim zrelo i vrlo originalno umjetni~ko djelo
(animiranu ekranizaciju ^ehova), s krunskim zna~ajkama
Igra, 1962.
6
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.