Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 65 do 67 Pavi~i}, J.: Tjedan ~e{kog filma...
va rasko{ redateljskih dosjetki nije bila pra}ena disciplinom
i organizacijom u naraciji, pa se film katkad doima odvi{e
proizvoljnim. Kako god, Akumulator 1 zanimljivo je iskustvo,
tim vi{e {to oslanjanjem na grotesku i stilizaciju jako
sli~i na mentalitet nara{taja hrvatskih redatelja ro|enih oko
1960. Kako je svako me|upoznavanje isklju~eno, o~ito nam
je zaklju~iti da je »ne{to bilo u zraku« i da je gledateljska lektira
bila ista: Almodovar, Gilliam, Lynch, Waters, Beineix,
Besson. Sverak je sada velika redateljska zvijezda, snima u
Velikoj Britaniji i treba pri~ekati da se vidi ho}e li ga prebrzo
»kooptiranje« u angloameri~ki mainstream u{kopiti kao
mnoge druge.
Osim spomenutih, na tjednu smo vidjeli jo{ dva filma. Urotnici
strasti igrani je film Jana [vankmajera, velikana lutkarstva
kojega ~esto zovu Bunuelom animacije. Taj radikalni nadrealist
i u prija{njim je dugometra`nim filmovima unosio
igrane elemente, a ovaj mu je film 90% igrani. [vankmajer
je, ina~e, prethodne cjelove~ernje filmove radio u inozemstvu.
Alice po knjizi Lewisa Carolla predmetno-lutkarski je
film u kojem je kongenijalno adaptirao klasi~nu knjigu
omladinske fantastike animiraju}i vrtni alat, grablje, {kare i
svakovrsnu kramu. Kasniji film Faust posveta je ~e{koj lutkarskoj
tradiciji. Premda u internacionalnoj produkciji, film
se temelji na predlo{cima ~e{kog povijesnog lutkarskog teatra,
a ba{ kao i Urotnici strasti, ve}im je dijelom igrani. [vankmajer
je i Urotnike strasti napravio na temelju klasi~nih djela
zapadne kulture. Film se bavi bizarnim seksualnim ritualima,
a u posveti na {pici spominje kao izvore de Sadea, Freuda
i Sacher-Masocha. Film je kao i svi [vankmajeri dosljedno
nadrealisti~ki, oniri~ki, koncipiran kao niz razina u koji-
Dugmetari (P. Zelenka)
ma nas autor uvla~i u svijet »nastranih« fantazija. Strukturiran
kao progresivna no}na mora, film je sasvim oblikovan
oko neugodne i nezaustavljive ^ehove nadrealisti~ke ma{te.
omiljeni. Sli~nu strukturu ponavljaju nakon Altmana i s ra- [vankmajer nije autor za svakog: imaginacija mu je puna nezli~itim
uspjehom Argentinac Alejandro Agresti (Buenos Aiugodnog, tabuiziranog i odbojnog. Gotovo mu je nemogu}e
res Vice Versa), Goran Paskaljevi} (Bure baruta), John Sayles, na}i filmskog pandana osim donekle Bunuela, tako da }e
te Tajvanac Miang Ling u vi{e filmova.
[vankmajerova recepcija u Hrvatskoj biti kudikamo ve}a u
^esima o~ito i dalje najbolje idu komedije. To ne svjedo~i
krugovima bliskim teatarskom neoprimitivizmu, knji`ev-
samo Zelenka, nego i Jan Sverak. Autor Kolje predstavio se
nom nadrealizmu i umjetni~koj avangardi, posebno Fluxu-
na zagreba~kom tjednu s dva filma. Prvi je, dakako, Kolja,
su. Te{ko je, primjerice, zamisliti [vankmajerovo prikaziva-
dobitnik Oscara i Zlatnoga globusa koji je, usput recimo, s
nje ~ak i u televizijskim art-terminima. Jer, [vankmajer spa-
900.000 gledatelja u ^e{koj 1996. dvostruko nadma{io druda
u one autore koje mnogi po{tuju, rijetki razumiju, a jo{
goplasirani film te godine, Dan nezavisnosti, koji ih je imao
rje|i vole. No, i oni koji ga ne vole moraju priznati [van-
480.000. Osim Kolje koji nam nije bio nepoznat, vidjeli smo
kmajeru da je uznemiruju} i upe~atljiv.
i njegov rani film Akumulator 1, stiliziranu satiru o opasno- Zaboravljeno svjetlo Vladimira Michaleka bio je posljednji
sti televizije. Akumulator 1 Sverak je tako|er napravio u su- film ciklusa i jedini koji se doima kao da je hrvatski. Rije~ je
radnji s ocem Zdenekom, koji je kao i u Kolji koscenarist, a o ekranizaciji pripovjetke pisca Jakoba Bumla koja pri~a o
glumi i jednu ulogu. Film je jo{ jedna potvrda sverakovske tegobnoj sudbini seoskog sve}enika koji u doba komunizma
obiteljske duhovitosti. Premda je za razliku od pomalo zihe- nastoji sprije~iti komitet da mu zatvori crkvu zbog oronulora{kog
Kolje, Akumulator 1 odva`an pothvat, nije tako dosti. Film je imao dobar doma}i prijam: nagra|en je 1996. u
bar kao slavni nasljednik. Sverak je s ograni~enim bud`etom Karlovym Varyma. Za nas je Michalekov film zanimljiv jer
poku{ao napraviti ne{to poput groteski Terryja Gilliama pa operira sli~nim motivima kao i doma}i naslovi o suvremenoj
produkcijsko siroma{tvo smeta filmu oslonjenom na stiliza- povijesti: pakosnim udba{ima, partijskim birokratima, pociju.
Osim toga, ruku na srce, izbor televizije kao mete i nije {tenim pobo`nim pukom i disidentskim herojima. ^ini se da
osobito originalan. Akumulator 1 je, nabacimo se i tom kri- je rije~ o autoru koji je po senzibilitetu i svjetonazoru blizak,
ti~arskom frazom »obe}avaju}i rad nadarenog po~etnika«. recimo, Zrinku Ogresti. Film iskazuje, naime, i religiozni
Autor pokazuje da bi u drugim produkcijskim uvjetima bio `ar, ali li{en napadnosti, eksplicitnosti i robovanja ikonogra-
majstor stilizacije poput Gilliama ili Burtona. No, dopadljifiji. Politi~ki je, dakako, film manihejski bipolarno postav-
66
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.