Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 3 do 14 Dovnikovi}, B. : Jedna velika karijera...
dicija koja je bila uvrije`ena u svim ve}im studijima animacije
u svijetu, osobito u velikim studijima na Istoku (u dugometra`nom
crtanom filmu to je normalno). U Zagreb-filmu
ve} po~etkom {ezdesetih crta~i su po~injali samostalno raditi
svoje filmove, kao re`iseri, crta~i, pa i scenaristi i animatori.
Vukoti} je od 1954. samo re`irao s crta~ima Aleksandrom
Marksom, Borisom Kolarom i Zlatkom Grgi}em, a od
1959., od Piccola, svoje filmove re`ira, crta, a poslije i animira.
Nakon likvidacije Duga-filma (dr`ava se u onim godinama
politi~ko-ekonomske krize rije{ila dotiranog crtanog filma
kao nepotrebnog luksuza), ljudstvo se razi{lo kojekuda, a crta~i
se vratili novinama. Uzalud se interveniralo na svim mogu}im
stranama i instancama da se spasi crtani film. Nije pomogla
ni peticija grupe autora na Kongresu filmskih radnika
Jugoslavije u Zagrebu. Jedino je Zora-film, poduze}e za proizvodnju
nastavnih filmova, prihvatio da zavr{i Crvenkapicu,
zapo~etu u Dugi prije likvidacije. Posao su obavili Nikola
Kostelac i Aleksandar Marks, sa scenografom Icom Voljevicom.
Bio je to ujedno prvi na{ crtani film u koloru.
Izgledalo je da }e tih nekoliko fascinantnih godina rada na
crtanom filmu ostati samo kao bljesak u na{im `ivotima. No
odluka Du{ana Vukoti}a s grupom istomi{ljenika da se s
time ne pomiri bit }e sudbonosna za povijest hrvatske kinematografije.
U stanu kolege i suradnika Nikole Kostelca, u Teslinoj 12,
nastavili su privatno, skromnim profesionalnim i materijalnim
sredstvima, ali s velikim poletom, raditi na animaciji.
Naravno, u tim uvjetima moglo je biti govora samo o kratkim
(30-sekundnim ili minutnim) reklamnjacima za doma}e
firme. No bilo je va`no, i za njih i za povijest na{ega filma,
da se aktivnost nastavila! Serija od 13 njihovih reklamnjaka
ostat }e u povijesti kao prvi korak prema budu}oj zagreba~koj
{koli crtanog filma. U tim filmovima pri{lo se slobodnom
eksperimentiranju — u crte`u, animaciji, tajmingu. Stilizirani
crte` i reducirana animacija rezultirali su novim, sintetskim
pokretom. Taj novi pristup animaciji, koji se u mnogim
bitnim elementima opirao dotada{njem realisti~nom
shva}anju, udarilo je temelje novim vrijednostima u zagreba~kom
crtanom filmu.
Udaljen od Zagreba, slu`e}i vojni rok (1954.), s velikom sam
~e`njom ~itao Vudova pisma o novom `ivotu crtanog filma.
No za mene je zvu~alo apsurdno da taj novi `ivot, nakon Velikog
mitinga i profesionalno organiziranog Duga-filma,
opet mora iziskivati pionirske napore.
1956. Vukoti}eva se grupa slu`beno pridru`ila Zagreb-filmu,
poduze}u za proizvodnju dokumentarnih i kratkih filmova.
Osnovan je Studio za crtani film, koji }e ubrzo krenuti
op}epoznatim slavnim putevima. U prostorije na Goljaku,
zatim u foto-studio Tonka u Ilici, i na kraju u karizmatsku
Vla{ku 70 postupno su se vratili mnogi suradnici i autori, a
nakon godine dana, odlukom vlasti, i grupa iz Studija za crtani
film Interpublica, koji je pod vodstvom bra}e Neugebauer
proizvodio reklamne animirane filmove od 1955. do
1957. godine. Prvi crtani film novog studija (1956.) bio je
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
Osvetnik, 1958.
Nesta{ni robot Du{ana Vukoti}a, koji je na III. festivalu jugoslavenskog
filma u Puli donio Vudu Zlatnu arenu za pionirski
rad na crtanom filmu. To je bila prva autorska nagrada
dodijeljena na{em crtanom filmu.
U Zagreb-filmu je nakon toga nastavljena veoma dinami~na
proizvodnja, u kojoj se, uz Vukoti}a, uklju~uju i drugi, stari
i novi autori: Dragutin Vunak, Nikola Kostelac, Vatroslav
Mimica, bra}a Neugebauer, pa crta~i, animatori i scenografi
Aleksandar Marks, Vjekoslav Kostanj{ek, Zlatko Bourek,
Ivo Ku{ani}, Vladimir Jutri{a, Pavao [talter, Bordo Dovnikovi}
i drugi.
1957. u Puli Vukoti} dobiva prvu nagradu za re`iju u kategoriji
kratkometra`nog filma za Cowboya Jimmyja, a Zagreb-film
producentsku nagradu za svoje crtane filmove.
5