Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
56<br />
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 46 do 58 Turkovi}, H., Majcen V., Galeta, I. L. : Filmski kulturni centar<br />
U mnogim zemljama gdje dr`avne vlasti zrelo skrbe o ovim<br />
procesima, upravo su ministarstva dala prve poticaje da se<br />
organiziraju mjesta institucionalnog u~enja animacije. Nije<br />
~udo da i u novim tr`i{nim odnosima ba{ te sredine uzimaju<br />
i dalje najve}i dio kola~a od distribucije.<br />
Posljednjih deset godina, svjedoci smo novoga »buma« tehnolo{kog<br />
razvoja. Razvijaju se nove tehnologije i nove produkcijske<br />
i reprodukcijske forme, ali sve to samo je pove}alo,<br />
a ne smanjilo potrebu za kreativnim profesionalcima.<br />
Nakon ere televizijske produkcije, animacijski princip kao<br />
software tehnologije pru`io je pipke u kompjutorsku i videotehnologiju,<br />
u proizvodnju videoglazbe, u kreiranje video i<br />
kompjutorskih igara, interaktivnih sustava i »virtualne stvarnosti«<br />
kao mogu}eg medija po~etka novoga tisu}lje}a.<br />
Bez obzira na vrstu zapisa, na konfiguracije i sofisticirane<br />
sustave, na~elo kreacije »kvadrat po kvadrat«, gdje se najprije<br />
kreira i stvara »gen« prozvoda, a tek onda ukupan proizvod,<br />
a ne obrnuto, postao je prvorazredna potreba. Nove<br />
tehnologije pogotovo trebaju sposobne i misle}e animatore.<br />
Naime, u mentalitetu ljudi postoji ispravna predrasuda da<br />
kreativci »preziru« tehnologiju, a tehnolo{ki talentirani ljudi<br />
nisu kreativni. U ve}ini slu~ajeva, ova je postavka to~na.<br />
Animatori, koji po vokaciji razmi{ljaju u relacijama i vremena<br />
i prostora jer ga kreiraju u njegovoj biti, spasonosna su<br />
spona izme|u kreacije i tehnologije. Krajem osamdesetih<br />
godina kompjutorska, grafi~ka tehnologija do{la je u kratkotrajnu<br />
krizu, jer je tehnologija oti{la predaleko. Njeni<br />
promicatelji vjerovali su pogre{no da }e »stroj kreirati sam«.<br />
Danas smo svjedoci novog procvata tehnologije, jer se promijenilo<br />
mi{ljenje: danas se {koluju kreativni ljudi, a ne optere}uje<br />
ih se toliko tehnologijom. Jedino tako oni i mogu<br />
unaprijediti tehnologiju samu.<br />
Uz novi zamah tehnologije koja treba animatore, od 1989.<br />
godine svjedoci smo i ponovnog uzleta klasi~ne animacije.<br />
1993. godine film Kralj lavova samo je od kinoprikazivanja<br />
zaradio fantasti~nih 330 milijuna dolara, a 101 Dalmatinac<br />
star trideset pet godina, {ezdest milijuna dolara.<br />
Za ovaj elaborat to nije va`no, ali prihvatimo konstataciju<br />
da je poetika klasi~ne animacije nenadomjestiv medij u dje~joj<br />
percepciji. A ta }e populacija trajati vje~no i jedna je od<br />
najsigurnijih potro{a~a.<br />
B. Animacija kao op}eobrazovno sredstvo<br />
Animacija dolazi od latinske rije~i anima {to zna~i du{a. To<br />
zna~i da animator ne »pokre}e« (lijevo — desno) nego<br />
O@IVLJAVA. On ne samo da kreira karakter koji ne postoji<br />
u realnom svijetu, nego u skladu s izmi{ljenim-zami{ljenim<br />
karakterom, kreira i na~in kako se karakter pona{a. Ta teoretska<br />
finesa toliko je jednostavna da ju svatko mo`e razumjeti,<br />
ali i nesaglediva u svojim mogu}nostima. Ako ka`emo<br />
da neke umjetni~ke disciplne koriste samo prostor za svoj<br />
izraz (na primjer — likovne umjetnosti), a neke samo vrijeme<br />
(glazba), onda je animacija jedina umjetnost koja upotrebljava<br />
parametre i vremena i prostora. Animator priprema<br />
supstanciju (crte`i, boje, `i~ani ili `ivi modeli) {to je kreacija<br />
prostora. Tehnolo{kim trikom (u njema~koj terminologiji<br />
za animaciju sâmu, upotrebljava se rije~ »trik«) ovi se pred-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
lo{ci-supstance kvadrat po kvadrat prenose na prostor reprodukcije<br />
(film ili video). Animator za to preno{enje ne koristi<br />
kao u igranom filmu realno vrijeme, nego da bi kreirao<br />
dvadeset~etvrti dio sekunde, uzima vremena koliko ho}e!<br />
Ali, pri reprodukciji dobiva opet — realno vrijeme. Kad je<br />
predlo{ke prenio na reproduktivnu vrpcu, mo`e ih sve baciti<br />
u ko{! Oni sami po sebi ne zna~e ni{ta, niti su sami po sebi<br />
umjetni~ko djelo. Oni su samo katalizator njegove namjere.<br />
Reprodukcija koristi samo parametar vremena. Dogodio se<br />
alkemijski proces: predlo{ci-supstanca koji su prostor, pretvorili<br />
su se u film koji je vrijeme. Animator je »klesao« prostor,<br />
a »prikazuje« nam vrijeme. S ekrana nam se u drugoj<br />
supstanciji vra}a potpuno ista koli~ina strasti, energije i<br />
emocija koje su une{ene u supstanciju {to je zavr{ila u ko{u!<br />
Studiranje toga fenomena ima dalekose`ne u~inke na intelekt<br />
studenata. Oni kreaciju sada vide u novom svjetlu i u<br />
bez<strong>broj</strong>nim mogu}nostima.<br />
U ameri~koj dr`avi Vermontu pravljeni su pokusi, pa su<br />
pred{kolsku djecu u~ili animaciji prije nego {to su ih u~ili<br />
slova. Rezultati su bili fantasti~ni. Djeca koja do`ive da se<br />
slijed nekoliko nacrtanih apstraktnih figura, pred njihovim<br />
o~ima pretvori u specifi~an pokret, puno su sposobnija za<br />
kreativnu konkurenciju od djece bez tog iskustva.<br />
Dakle, studij animacije bio bi potreban i kad ne bi bilo tolike<br />
potrebe za profesionalcima.<br />
Svojedobni boravak Jima Hensona (kreatora lutaka) i Petera<br />
Doghertyja (direktora MTV-a) u Zagrebu, pokazuje koliku<br />
pozornost animaciji pridaju ljudi koji su pokretali razvoj<br />
medija, a da im animirani film kao samosvojan medij i nije<br />
bio prvi interes.<br />
Za{to studij animacije u Zagrebu<br />
Studij animacije u Hrvatskoj zagovarao bih, po svoj prilici, i<br />
zbog razloga koje sam prethodno naveo. Taj studij, u sklopu<br />
na{eg ukupnoga kulturnog i medijskog ambijenta imao bi<br />
svoj razlog i bez ~udesne pojave Zagreba~ke {kole crtanoga<br />
filma. No, i njena pojava jest refleks tog i takvog ambijenta.<br />
^esto sam bio u prigodi obja{njavati fenomen zagreba~ke<br />
{kole. No, najprije nekoliko rije~i o tome {to ona jest.<br />
Do {ezdesetih godina, sve {to se u animaciji radilo definiralo<br />
se Disneyjem ili otklonom od njega. Snagom svoje produkcije<br />
i njenom uvjerljivo{}u, cijela povijest animacije prve<br />
polovice stolje}a identificirala se s njim. No, ~ak i u Americi,<br />
u isto vrijeme egzistirali su i drugi svjetonazori i poku{aji,<br />
ali nisu imali ozbiljnijeg odjeka. Uglavnom, svaki druga-<br />
~iji poku{aj promi{ljanja animacije svrstavan je u eksperiment.<br />
Mo`e se re}i da je i Zagreba~ka {kola svojevrstan eksperiment,<br />
no neki njeni klju~ni principi pomaknuli su povijest<br />
~itave svjetske produkcije. U Zagrebu se dogodilo ono<br />
{to se uvijek zbiva sa sna`nim i autenti~nim pojavama u kulturi:<br />
avangardno postaje klasi~no, klasi~no postaje komercijalno.<br />
U tehnolo{kom smislu, zagreba~ku {kolu mo`emo definirati<br />
kao dosljedan i zaokru`en sustav »reducirane« animacije.<br />
Ako kao protupol uzmemo Disneyja, onda njegov tehnolo{-
Change language