Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 46 do 58 Turkovi}, H., Majcen V., Galeta, I. L. : Filmski kulturni centar<br />
Me|u predava~ima Imaginarne akademije prili~an je <strong>broj</strong><br />
biv{ih i sada{njih profesora ADU — Rajko Grli}, Nenad Puhovski,<br />
Branko Ivanda, Vjeran Zuppa... pa ipak se rad jedne<br />
Akademije bitno razlikuje od rada druge. Osim ru{enja<br />
»fame« o ljetnim {kolama kao akademskoj izlici za dobro<br />
plandovanje, Imaginarna je akademija ponajprije uspjela dokazati<br />
da se opipljivi materijalni rezultati mogu pojaviti intenzivnim<br />
radom u kratkom razdoblju, odnosno da se, na<br />
primjer, jedan dokumentarac ili scenarij za dugometra`ni<br />
igrani film mogu uspje{no privesti kraju u vremenu kra}em<br />
od trajanja jednog semestra.<br />
Nadalje, pokazalo se kako uspje{an rad na filmu pretpostavlja<br />
aktivnu suradnju razli~itih struka, ve}u od suradnje koja<br />
trenuta~no i gotovo samo nominalno, postoji me|u odsjecima<br />
ADU, a koja je posljedica edukativnog na~ela »teorije autora«<br />
iz koje proizlazi da je ime svakog nastavnika ujedno i<br />
njegov program. Imaginarna akademija okuplja polaznike<br />
oko jednog na~ina rada u koji se svojim individualnim promi{ljanjem<br />
uklju~uju ljudi raznih struka i pogleda na film,<br />
tako da se stvarala~ki dijalog vodi intenzivno i bez opasnosti<br />
za raspad sustava cjeline projekta.<br />
U zemlji ~ijoj je filmskoj i svakoj drugoj umjetni~koj produkciji<br />
najve}a opasnost zakon malih <strong>broj</strong>eva, te{ko bi bilo povjerovati<br />
kako jedna ve} razvijena filmska {kola poput Imaginarne<br />
akademije ne}e imati utjecaja na stajali{ta i na~in<br />
rada ADU. Ne, naravno, preko no}i, radikalnim revolucionarnim<br />
rezovima — ali s vremenom svakako, jer se njezina<br />
postignu}a mogu rabiti kao dokazni materijal za prijeko potrebne<br />
organizacijske i strukturalne promjene na~ina studiranja<br />
na ADU.<br />
Sasvim materijalno govore}i, Imaginarna se akademija nema<br />
~ega postidjeti. Osim ve} spomenuta ~etiri dokumentarna<br />
filma i dvadesetak zavr{enih scenarija za dugometra`ne igrane<br />
filmove (koje }e vrlo brzo trebati objaviti, kako bi se i na<br />
taj na~in pripomoglo prestanku tvrdnji o problemu scenarija<br />
u hrvatskom filmu), valja svakako spomenuti i osnutak biblioteke<br />
Imaginarne akademije, ~ija je prva knjiga, priru~nik<br />
Scenarij 434 Lewisa Huntera izdana ovog ljeta, a uskoro }e<br />
se na}i i u slobodnoj prodaji. Na neki se na~in u proizvodne<br />
uspjehe Imaginarne akademije mo`e u<strong>broj</strong>iti i jedan dugometra`ni<br />
igrani film — Mondo Bobo Gorana Ru{inovi}a, ~iji<br />
je producent Boris T. Mati} znanja i hrabrost za upu{tanje u<br />
nezavisnu produkciju skupio upravo na Imaginarnoj akademiji.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
I na kraju, ali ne i najmanje va`an, jest kulturni (a jednim dijelom<br />
nu`no i politi~ki) probitak za zemlju doma}ina. Dovoljno<br />
je pogledati okvir u kojem su po<strong>broj</strong>ani predava~i i<br />
sudionici Imaginarne akademije. Mnogi od njih krenuli su<br />
prvi put u Gro`njan nemaju}i pojma ni kamo su se zapravo<br />
zaputili, s informacijama koje su (ako uop}e) pokupili u TV<br />
vijestima u kojima se male zemlje u pravilu nalaze samo ako<br />
im se doga|a ne{to vrlo lo{e. Ve}ini prekooceanskih polaznika<br />
Zagreb i Gro`njan prvi su susret s Europom. Vra}aju<br />
se s poznavanjem osnova jezika, lagano za~u|eni kulturnom<br />
i obrazovnom razinom Hrvatske i lako}om kojom doma}ini<br />
komuniciraju na stranim jezicima, s dobrano poljuljanom<br />
predrasudom »velikih« kako »malima« treba misionarski tip<br />
pomo}i. Dobrohotni ignoranti s prvog dana, vra}aju se sposobni<br />
da predstave Hrvatsku kao zemlju koja se kulturno i<br />
obrazovno bez problema mo`e uspore|ivati s ostatkom svijeta.<br />
Vjerojtno su se i iz tog razloga u materijalnu i duhovnu potporu<br />
Imaginarnoj akademiji uklju~ile i druge institucije,<br />
osim onih koje su je osnovale: Higher Education Support<br />
Program (HESP) iz Budimpe{te, koji je tom prigodom u~inio<br />
iznimku dodijeliv{i financijska sredstva jednoj ustanovi<br />
koja se bavi prakti~nim radom, iako ina~e podupire samo<br />
programe teorijske nastave; @upanija Istarska i grad Gro-<br />
`njan; austrijski Kodak; Microsoft, Hrvatska te, naravno,<br />
Glazbena mlade`.<br />
Sljede}e godine (kad prije?!) Imaginarna }e akademija odraditi<br />
svoju petu godinu. Svaka obljetnica na neki na~in zove<br />
na povla~enje crte, na analizu postignutog i pravljenje planova<br />
za budu}nost. Ako je suditi po onome {to je objavljeno<br />
u ovogodi{njoj mapi Akademije, ona bi se u sljede}e tri godine<br />
trebala usmjeriti na to da postane »neovisno, otvoreno<br />
i prakti~no usmjereno filmsko sredi{te ~ija je primarna djelatnost<br />
obrazovna, ali i mjesto koje }e imati znatnog utjecaja<br />
na zamisli i stvarnost filmske, dokumentarne, multimedijske<br />
i televizijske produkcije u Hrvatskoj i {ire«. Materijalni<br />
planovi za razdoblje do 2000. godine su sljede}i: proizvesti<br />
dvadesetak scenarija za dugometra`ne igrane filmove, desetak<br />
kratkih dokumentarnih filmova o Istri, CD-ROM o<br />
istarskoj arhitekturi, te producirati barem jedan dugometra`ni<br />
igrani film ~iji su autori bili polaznici Imaginarne akademije.<br />
S obzirom na dosada{nje rezultate, nema razloga<br />
sumnjati u postignu}e ovih ciljeva. ^ini se, sre}om, da je to~ka<br />
stagnacije jo{ vrlo daleko.<br />
51
Change language