Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

30.12.2012 Views

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 46 do 58 Turkovi}, H., Majcen V., Galeta, I. L. : Filmski kulturni centar audiovizualnih medija i postati dijelom svjetske razmjene tih djela kao kulturnog dobra ~ovje~anstva. D. Filmski kulturni centar u Zagrebu Upravo radi razrje{avanja situacije u kojoj je prikaziva~ki dio hrvatske kinematografije o~ito podbacio predla`e se osnutak Filmskog kulturnog centra u Zagrebu koji bi trebao preuzeti ulogu kulturnog sredi{ta posve}enog filmu i audiovizualnim medijima, te bi osigurao dostupnost nacionalne i svjetske audiovizualne ba{tine javnosti i {to ve}em broju korisnika u Gradu i u Republici. Centar bi trebao biti samostalna javna ustanova u kulturi sa statusom kakav imaju muzejsko-galerijske ustanove. Osniva~i takve ustanove trebale bi biti relevantne ustanove u podru~ju filmskog/audiovizualnog obrazovanja, kulture i znanosti: Hrvatski filmski savez, Hrvatska kinoteka, Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovne umjetnosti, Filozofski fakultet, Pedago{ki fakultet, odnosno udruge: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara, Hrvatsko dru{tvo filmskih redatelja. Predstavnici tih ustanova i udruga — koje u najve- }oj mjeri i osje}aju nedostatak specijaliziranog filmskog kulturnog centra — trebali bi ~initi programski savjet, usmjeravaju}i i poma`u}i voditelju filmskog centra u kreiranju i provedbi programa ustanove. Program Filmskog kulturnog centra trebao bi obuhvatiti: — prikazivanje filmova nacionalne filmske ba{tine, svjetske klasike i suvremnog europskog filma, te posebnih programa eksperimentalnog filma i umjetni~kog videa — organiziranje namjenskih ciklusa projekcija u skladu s programima Medijske kulture u osnovnim i srednjim {kolama, te na taj na~in omogu}iti {kolama i nastavnicima kvalitetno i potpuno ostvarivanje programskih zadataka i ciljeva medijskog odgoja i obrazovanja; — organiziranje predavanja i filmskih tribina, koriste}i pri tome mogu}nosti koje pru`a koncentracija nastavnih i znanstvenih djelatnika u Kinoteci Hrvatske, na ADU, Akademiji likovnih umjetnosti, Filozofskom i Pedago{kom fakultetu, i koriste}i — do sada ve} uspostavljene — brojne veze sa znanstvenicima na polju audiovizualnih medija u svijetu; — izlo`benu djelatnost — organiziranjem izlo`bi vezanih za povijest filma i audiovizualnih medija, dijelom iz doma- }ih fondova (Hrvatska kinoteka, tehni~ki muzej, [kolski muzej), dijelom iz stranih filmskih centara; Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. — edukativnu djelatnost u u`em smislu, omogu}avaju}i i pojedina~no kori{tenje filmskog fonda (individualno i skupno gledanje filmova presnimljenih na video u prostorijama Filmskog centra, pru`anje pomo}i u~enicima i studentima u izradi seminarskih, diplomskih i drugih radova i dr.) — filmski kulturni centar ujedno bi mogao biti doma}inom specijaliziranih filmskih priredbi kao {to su Dani hrvatskog filma ili Festival europskog filma. Za ostvarivanje takve uloge, Filmskom kulturnom centru treba osigurati a. Prostor koji bi se trebao sastojati od glavne dvorane za projekcije sa cca 150 mjesta, te manje dvorane (do 50 mjesta) za posebne projekcije. No osim prostora za prikazivanje audiovizualnih djela, takav centar trebao bi imati i prikladan izlo`beni prostor i art-videoteku u kojoj bi se mogla posu|ivati djela filmske klasike i videoumjetnosti (To ni u kom slu~aju ne bi smjela biti komercijalna posudionica). Uz art-videoteku po`eljno bi bilo postupno formirati i specijalnu knji`nicu koja bi mogla biti sredi{nja filmska knji`nica za potrebe u~enika, studenata i znanstvenih djelatnika. Takvi sadr`aji ujedno bi otvorili mogu}nost daljega osmi{ljavanja polivalentne djelatnosti Filmskog kulturnog centra. b. Tehni~ka oprema koja }e omogu}iti kvalitetnu reprodukciju slike i tona razli~itih formata filmskih i videoradova, te reprodukciju radova koji su snimljeni druk~ijim standardima od dana{njih (razli~ita brzina). c. Osiguranje financijskih sredstava za materijalne tro{kove odr`avanja Centra i osobne dohotke voditelja i tehni~kog osoblja, te sredstva za ostvarivanje programa, dok bi administrativne funkcije Centar mogao povjeriti nekoj specijaliziranoj ustanovi. Radi ostvarenja takvog programa rada, dvorane Centara trebale bi imati status kinote~ne dvorane te u`ivati svu potporu Hrvatske kinoteke u realizaciji programa predstavljanja hrvatske filmske ba{tine; videoteka i knji`nica bi trebala imati status javne knji`nice, a izlo`beni prostori status galerijskih prostora, te imati adekvatnu potporu Ministarstva kulture, dok bi se sve ove djelatnosti trebale uklju~iti u razmjenski i subvencijski sustav u zemlji i inozemstvu, te uspostaviti veze s kulturnim centrima stranih zemalja radi dobivanja filmskih i videoprograma. 49

KULTURNA POLITIKA Martina Ani~i} Imaginarna akademija Uop}e ne bi bilo pogre{no re}i da je razvoj Imaginarne akademije pomalo zaprepastio i same njezine tvorce. Kad su 1995. godine, u jo{ ratno i poprili~no depresivno doba, Vjeran Zuppa, Rajko Grli} i Nenad Puhovski (predstavljaju}i osniva~e: Akademiju dramske umjetnosti, Ohio University i Centar za dramsku umjetnost) doveli u Gro`njan desetak studenata, smjestili ih u jednu jedva odgovaraju}u prostoriju i na ~elo im stola postavili Lewisa Huntera, predstojnika odsjeka scenaristike na UCLA i Yvette Bíro, profesoricu scenarija na njujor{kom sveu~ili{tu, te sve to nazvali Imaginarnom akademijom, te{ko da su znali kako }e se ona, samo ~etiri godine poslije, na}i na karti presti`nih ljetnih filmskih {kola za koju se natje~u studenti i profesionalci iz mnogih europskih zemalja i obiju Amerika. Po~elo je, dakle, jednostavno — od `elje da se u hrvatski film, neprekidno suo~en s optu`bama da mu je scenarij najslabija karika u ionako slaba{nom lancu, uvede ne{to od ameri~kog na~ela o scenariju kao tr`i{nu dobru koje, kao i sva tr`i{na dobra, mora odgovarati odre|enim standardima kako bi se moglo prodati. Skupina od petnaestak polaznika razvija tako ve} ~etiri godine u toj radionici svoje filmske ideje od sinopsisa, preko scenoslijeda pa do prvih nekoliko scena. U drugoj fazi polaznici samostalno zavr{avaju prvu verziju scenarija, a potom troje najboljih odlazi na studijski boravak u SAD, gdje pod vodstvom uglednih ameri~kih predava~a dovr{avaju drugu verziju. I kad je prvi nara{taj polaznika proizveo nekoliko iznimnih scenarija, logi~no se postavilo pitanje — {to s njima sad, kad su gotovi i dobri? Prepu{tamo li ih ladicama u kojima }e skupljati pra{inu? I kako poslije scenarija (u idealnim okolnostima, dakako) slijedi produkcija, godine 1996. uvedena je jo{ jedna dvotjedna radionica — produkcijska. Predvo|eni Bobom Nicksonom i Lisom Bruce iz njujor{ke nezavisne produkcijske ku}e Orenda Films, producenti pripremaju mlade autore (koji rade u tro~lanim ekipama sastavljenima od redatelja, scenarista i producenta) na sve muke koje ih o~ekuju — od izrade prora~una, gluma~ke podjele, osiguranja pa sve do simulacije prodaje svog projekta »produkcijskoj poroti« i, na kraju, distribucije. U tre}oj godini Imaginarna je akademija zaklju~ila kako o filmu vi{e nije dostatno samo govoriti — treba ga i proizvesti. I tako je nastala tre}a radionica (dobro opremljena profesionalnom video i filmskom opremom) — za dokumentarni film. Njezini prvi polaznici snimili su ~etiri kratka doku- 50 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. UDK: 791.43:374.7 mentarna filma o Istri i njezinim zemljopisnim i ljudskim neobi~nostima (~ija se postprodukcija obavlja u Zagrebu, ako polaznici nemaju mogu}nost drugih rje{enja), a radionica je ugostila i brojne svjetske dokumentariste koji su prikazali svoje filmove i razgovarali s polaznicima o svojim projektima. 1997. godina va`na je i po useljenju {kole u vlastitu zgradu opremljenu predavaonicama, projekcijskom dvoranom (u kojoj je te godine, me|u ostalima, gostovalo i dvoje dobitnika Oscara za dokumentarni film — Christine Choy i Pavel Schnabel), te elektroni~kom opremom kakva i dolikuje {koli u koju se te godine Imaginarna akademija razvila. Iako je {kola primarno filmska, pridru`io joj se i kazali{ni dio, radionicom plesne dramaturgije u kojoj je sudjelovalo nekoliko poznatih hrvatskih, ameri~kih i nizozemskih umjetnika. Od ~etvrte se, 1998. godine, nije mnogo o~ekivalo, iako je (po{tuju}i na~elo »svake godine jo{ jedna«) u svoj program uvrstila i radionicu pod nazivom Multimedia, prvu te vrste u Hrvatskoj, ~iji su polaznici uspjeli za samo dva tjedna dovesti gotovo do kraja izradu CD-ROM-a o istarskoj graditeljskoj specifi~nosti — ka`unu. Smje{tena nakon katarze useljenja u dobro opremljenu zgradu i sljede}e, okrugle pete obljetnice, ~etvrta je godina na (pomalo) op}e ~u|enje dala iznimne rezultate, a njezini se dovr{eni proizvodi — scenariji, dokumentarci i CD-ROM-ovi o~ekuju ovih dana. Kazali{nom se dijelu pridru`ila i radionica glume po metodi Leeja Strasberga koju vode Janez i Andrej Vajevec iz Ljubljane, a sezonu je zatvorila radionica elektroni~ke kompozicije pod vodstvom Frane Para}a. Kakve je zaklju~ke mogu}e izvesti o Imaginarnoj akademiji nakon njezina ~etverogodi{njeg postojanja? Isprva je Akademija bila zami{ljena kao »dopunska nastava« na kojoj se polaznici, ponajprije hrvatski, upoznaju s na~inom rada druk~ijim od onog na koji su navikli. S vremenom se ustanovilo da (iako je natje~aj za sudjelovanje otvoren svima), najbolje rezultate posti`u polaznici s prethodnim teorijskim i prakti~nim znanjima. (Za rad na dokumentarcima, na primjer, to je neophodan ~imbenik.) Zato se mo`e gotovo sa sigurno{}u re}i da se {kola kre}e u smjeru nastave poslijediplomskog tipa. Iako u njezinu radu sudjeluju polaznici iz cijelog svijeta, najvi{e je mladih studenata i profesionalaca iz Hrvatske, {to nu`no name}e i pitanje o odnosu Imaginarne akademije prema jedinoj hrvatskoj umjetni~koj {koli toga tipa, Akademiji dramske umjetnosti.

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 46 do 58 Turkovi}, H., Majcen V., Galeta, I. L. : Filmski kulturni centar<br />

audiovizualnih medija i postati dijelom svjetske razmjene tih<br />

djela kao kulturnog dobra ~ovje~anstva.<br />

D. Filmski kulturni centar u Zagrebu<br />

Upravo radi razrje{avanja situacije u kojoj je prikaziva~ki dio<br />

hrvatske kinematografije o~ito podbacio predla`e se osnutak<br />

Filmskog kulturnog centra u Zagrebu koji bi trebao preuzeti<br />

ulogu kulturnog sredi{ta posve}enog filmu i audiovizualnim<br />

medijima, te bi osigurao dostupnost nacionalne i svjetske audiovizualne<br />

ba{tine javnosti i {to ve}em <strong>broj</strong>u korisnika u<br />

Gradu i u Republici.<br />

Centar bi trebao biti samostalna javna ustanova u kulturi sa<br />

statusom kakav imaju muzejsko-galerijske ustanove.<br />

Osniva~i takve ustanove trebale bi biti relevantne ustanove<br />

u podru~ju filmskog/audiovizualnog obrazovanja, kulture i<br />

znanosti: <strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>savez</strong>, Hrvatska kinoteka, Akademija<br />

dramske umjetnosti, Akademija likovne umjetnosti, Filozofski<br />

fakultet, Pedago{ki fakultet, odnosno udruge: Hrvatsko<br />

dru{tvo <strong>filmski</strong>h kriti~ara, Hrvatsko dru{tvo <strong>filmski</strong>h<br />

redatelja. Predstavnici tih ustanova i udruga — koje u najve-<br />

}oj mjeri i osje}aju nedostatak specijaliziranog filmskog kulturnog<br />

centra — trebali bi ~initi programski savjet, usmjeravaju}i<br />

i poma`u}i voditelju filmskog centra u kreiranju i provedbi<br />

programa ustanove.<br />

Program Filmskog kulturnog centra trebao bi obuhvatiti:<br />

— prikazivanje filmova nacionalne filmske ba{tine, svjetske<br />

klasike i suvremnog europskog filma, te posebnih programa<br />

eksperimentalnog filma i umjetni~kog videa<br />

— organiziranje namjenskih ciklusa projekcija u skladu s<br />

programima Medijske kulture u osnovnim i srednjim<br />

{kolama, te na taj na~in omogu}iti {kolama i nastavnicima<br />

kvalitetno i potpuno ostvarivanje programskih zadataka<br />

i ciljeva medijskog odgoja i obrazovanja;<br />

— organiziranje predavanja i <strong>filmski</strong>h tribina, koriste}i pri<br />

tome mogu}nosti koje pru`a koncentracija nastavnih i<br />

znanstvenih djelatnika u Kinoteci Hrvatske, na ADU,<br />

Akademiji likovnih umjetnosti, Filozofskom i Pedago{kom<br />

fakultetu, i koriste}i — do sada ve} uspostavljene —<br />

<strong>broj</strong>ne veze sa znanstvenicima na polju audiovizualnih<br />

medija u svijetu;<br />

— izlo`benu djelatnost — organiziranjem izlo`bi vezanih za<br />

povijest filma i audiovizualnih medija, dijelom iz doma-<br />

}ih fondova (Hrvatska kinoteka, tehni~ki muzej, [kolski<br />

muzej), dijelom iz stranih <strong>filmski</strong>h centara;<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />

— edukativnu djelatnost u u`em smislu, omogu}avaju}i i<br />

pojedina~no kori{tenje filmskog fonda (individualno i<br />

skupno gledanje filmova presnimljenih na video u prostorijama<br />

Filmskog centra, pru`anje pomo}i u~enicima i<br />

studentima u izradi seminarskih, diplomskih i drugih radova<br />

i dr.)<br />

— <strong>filmski</strong> kulturni centar ujedno bi mogao biti doma}inom<br />

specijaliziranih <strong>filmski</strong>h priredbi kao {to su Dani hrvatskog<br />

filma ili Festival europskog filma.<br />

Za ostvarivanje takve uloge, Filmskom kulturnom centru<br />

treba osigurati<br />

a. Prostor koji bi se trebao sastojati od glavne dvorane za<br />

projekcije sa cca <strong>15</strong>0 mjesta, te manje dvorane (do 50<br />

mjesta) za posebne projekcije. No osim prostora za prikazivanje<br />

audiovizualnih djela, takav centar trebao bi<br />

imati i prikladan izlo`beni prostor i art-videoteku u kojoj<br />

bi se mogla posu|ivati djela filmske klasike i videoumjetnosti<br />

(To ni u kom slu~aju ne bi smjela biti komercijalna<br />

posudionica). Uz art-videoteku po`eljno bi bilo postupno<br />

formirati i specijalnu knji`nicu koja bi mogla biti sredi{nja<br />

filmska knji`nica za potrebe u~enika, studenata i<br />

znanstvenih djelatnika. Takvi sadr`aji ujedno bi otvorili<br />

mogu}nost daljega osmi{ljavanja polivalentne djelatnosti<br />

Filmskog kulturnog centra.<br />

b. Tehni~ka oprema koja }e omogu}iti kvalitetnu reprodukciju<br />

slike i tona razli~itih formata <strong>filmski</strong>h i videoradova,<br />

te reprodukciju radova koji su snimljeni druk~ijim standardima<br />

od dana{njih (razli~ita brzina).<br />

c. Osiguranje financijskih sredstava za materijalne tro{kove<br />

odr`avanja Centra i osobne dohotke voditelja i tehni~kog<br />

osoblja, te sredstva za ostvarivanje programa, dok bi administrativne<br />

funkcije Centar mogao povjeriti nekoj specijaliziranoj<br />

ustanovi.<br />

Radi ostvarenja takvog programa rada, dvorane Centara trebale<br />

bi imati status kinote~ne dvorane te u`ivati svu potporu<br />

Hrvatske kinoteke u realizaciji programa predstavljanja<br />

hrvatske filmske ba{tine; videoteka i knji`nica bi trebala<br />

imati status javne knji`nice, a izlo`beni prostori status galerijskih<br />

prostora, te imati adekvatnu potporu Ministarstva<br />

kulture, dok bi se sve ove djelatnosti trebale uklju~iti u razmjenski<br />

i subvencijski sustav u zemlji i inozemstvu, te uspostaviti<br />

veze s kulturnim centrima stranih zemalja radi dobivanja<br />

<strong>filmski</strong>h i videoprograma.<br />

49

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!