Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

30.12.2012 Views

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 38 do 45 [krabalo, I. : Njihov obra~un sa mnom razloga pripisivati historiografski karakter«. Ipak, iznio je prigovor »manipuliranja informacijom« i naveo da bi »trebalo raspraviti problem metode«. I njemu inzistiranje da povijest hrvatskog filma mogu ~initi filmovi snimljeni u Hrvatskoj »jednostavno je neznanstveno«, no ipak nisam pro{ao tako lo{e: Izgubljen u jednostavnoj informativnosti svojih po~etaka i memoarskoj magli suvremenog doba, hrvatski je film u tekstu Izme|u publike i dr`ave Ive [krabala dobio nepotrebnog (s gledi{ta promicanja svoga ugleda), ali ne i bitno opasnog interpretatora. Dok je u svojoj zaklju~noj rije~i Ivan Sale~i} za`alio {to knjizi nedostaje »estetska naddeterminacija« (sic!), dotle je Damir Grubi{a bio pragmati~niji: Meni na kraju preostaje samo zaklju~iti... da je to bio vrlo koristan primjer borbe mi{ljenja, suo~avanja argumenata bez ikakvih primjesa da je to nekakva la`na demokracija... U slu~aju ove knjige radi se o jednom iskrivljenom ogledalu na{e kinematografije, pa nam ne preostaje drugo nego da i dalje o~ekujemo pravu historiju na{e hrvatske unutar jugoslavenske kinematografije... Ipak, sa`etak smisla i namjera cijele rasprave mo`da je najbolje izrazio ~ovjek koji u njoj fizi~ki nije sudjelovao, nego je poslije poslao svoj pisani prilog, koji je objavljen s ostalima. Bio je to beogradski profesor istorije jugoslavenskog filma Dejan Kosanovi}, koji se zauzimao za termin kinematografija u Hrvatskoj (umjesto hrvatska) te je, dakako, iznosio tvrdnju da se nacionalne kinematografije »razvijaju kao sastavni delovi koji ~ine jednu celinu« u okvirima jugoslavenske kulture i jugoslavenske kinematografije. To tvrdi, re~e, »ne samo zato {to sam ja li~no Jugoslaven po odre|enju i izja{njavanju, ve} {to vjerujem u na{e jugoslavensko zajedni{tvo uop{te, u kulturi, a posebno u kinematografiji.« Ipak, samu knjigu on je ocijenio prili~no pozitivno, uz ono neizostavno ali: I {ta zaklju~iti na kraju? Ne{to ranije sam napisao da bih mogao da ka`em: »jedna korisna knjiga koja }e ispuniti svoj zadatak«. Ali, o~igledno, to se ipak ne mo`e re}i. Jer to izgleda meni kao da je neko napravio lepu, veliku, pa- `ljivo ume{enu i ukra{enu tortu, ali je u nju usuo i malo mi{omora, tek da se na|e. Ja takvu tortu ne bih nikome preporu~ivao zbog ono malo mi{omora. D`aba ti i lep Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. izgled i dobro odabrane i ume{ene komponente, ja ne volim mi{omor. Njihov obra~un sa mnom imao je prili~nog odjeka u medijima, a jo{ vi{e u onoj neslu`benoj javnosti koja se u olovnim vremenima artikulirala uz crnu kavicu za {ankovima kafi}a ili u malobrojnim preostalim kavanama be~koga tipa. Bilo je i pozitivnih recenzija knjige, ponajvi{e na Omladinskom radiju 101 (jedinome mjestu gdje sam mogao odgovarati svojim goni~ima), ali isto tako i na oba programa Radio Zagreba i na Radio Sljemenu. Zahvalan sam svima koji su mi tada, ne bez rizika, pru`ali tu priliku da se oglasim. Zanimljivo je da sam pro~itao nekoliko solidnih, dakle uravnote`enih prikaza knjige u beogradskom tisku, a u NIN-u od 23. 12. 1984. objavljeno je da je moja knjiga u{la u u`i izbor za NIN-ovu godi{nju nagradu za publicistiku. Kasnije, nakon Kriti~ke tribine, bilo kakvo javno spominjanje moje knjige (u pozitivnom ili negativnom kontekstu) prakti~ki je izostalo, ona je stekla status non-book (ako se smije parafrazirati pojam non-person). U tome je bio nedvojbeni uspjeh hajke, ali ni on nije apsolutan. Naime, u studentskim krugovima (ne samo Akademije dramske umjetnosti) ta se knjiga tra`ila i tra`i, ~ak se fotokopira i kru`i uo~i svakog ispitnog ciklusa. Knjiga, naime, nije bila zabranjena, jedino je izdava~ odustao od reklame, pa se jo{ dosta dugo mogla dobiti na skladi{tu Znanja po sni`enoj cijeni (koju je i onako pojela inflacija). Pre`ivio sam njihov obra~un sa mnom, a ona jugoslavenska kinematografija, u ime koje su me razapinjali, odumrla je skupa s drugom Jugoslavijom. Ne smatram se nikakvom posebnom `rtvom jer osim odre|enog utro{ka `ivaca, nisam osjetio neke negativne posljedice (uostalom, jo{ od Kara|or- |eva bio sam non-person, a sad sam se barem pojavio u javnosti). Interes mladog nara{taja za informacije koje im je ponudila moja knjiga pru`io mi je najmiliju satisfakciju. Za to imam jo{ jedan razlog. Pri kraju rasprave, sada ve} pokojna Mira Bogli}, gotovo je instinktivno predosjetila mogu}u uzaludnost ~itave hajke koju je upravo ona po~ela i intonirala: Tako|er bih rekla drugu Mariniju, ~ija me diskusija vrlo ohrabrila, da je najve}a opasnost da ova knjiga od mladih na{ih kriti~ara i publicista i mladih na{ih esejista bude prihva}ena kao ne{to to~no i istinito i ne{to ~ega se treba dr- `ati. ^ini mi se da njezin `enski instinkt za opasnost nije zakazao, jer se upravo to i dogodilo. 45

46 KULTURNA POLITIKA Filmski kulturni centar — prijedlog osnutka* I. Temeljni prijedlog: A) Predla`e se osnutak vi{enamjenske sredi{nje javne filmskokulturne ustanove (dalje u tekstu: Filmski kulturni centar, odnosno Centar) u gradu Zagrebu i Republici. Zadatak Filmskog kulturnog centra bio bi objediniti i razvijati razli~ite oblike kulturnog djelovanja na podru~ju audiovizualnih medija, odnosno »pokretnih slika« (filma, videa, ra~unalnih pokretno-slikovnih programa i tiskovina vezanih za njih). Filmski kulturni centar bila bi samostalna javna ustanova u kulturi, na razini grada, sa statusom kakav imaju muzejskogalerijske ustanove, a djelovala bi u suradnji i koordinaciji s osniva~ima, a njezini programi bili bi uskla|eni s nastavnim programima osnovnih i srednjih {kola, visokih u~ili{ta i umjetni~kih akademija, te s javnim potrebama gra|ana. Rad Centra usmjeravo bi Umjetni~ki savjet sastavljen od predstavnika osniva~a, a predlagatelj i izvoditelj programa bio bi umjetni~ki voditelj Filmskog kulturnog centra. B) Osnovni oblici rada bili bi: 1. Prikaziva~ka djelatnosti; 2. Predava~ka djelatnost; 3. Radioni~ka djelatnost; 4. Bibliote~no-posudbena djelatnost; 5. Distribucijska djelatnost; 6. Obavjesna i nakladni~ko-promotivna djelatnost; 7. Izlo`bena djelatnost C) Za osnutak i rad takve ustanove bilo bi potrebno osigurati: a) zgradu s mogu}no{}u vi{edvoranskog prikaziva~kog djelovanje, te s prostorijama za radioni~ko, bibliote~no, izlo`beno i videote~no djelovanja b) tehnologiju za izvedbu tih djelatnosti Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. c) jezgru stru~nog osoblja nu`nog za rad ustanove (ina~e bi ve}inu voditelja programa ~inili vanjski suradnici) D) Filmskom kulturnom centru, kao samostalnoj javnoj ustanovi u kulturi na razini grada, osiguravalo bi se osnovna financijska sredstva potrebna za stvaranje materijalne baze i ostvarivanje programa iz prora~una grada Zagreba. No, kako bi Centar ostvarivao i programe vezane za nastavne programe osnovnih, srednjih i visokih {kola i u~ili{ta, trebalo bi o~ekivati da }e dio programskih financijskih sredstava ostvarivati i iz izvora financiranja obrazovanja. Tako|er, kako djelatnost Centra ne}e biti ograni~ena samo na grad Zagreb, nego }e nuditi svoje programe i usluge i drugim srodnim centrima diljem Hrvatske, nastoje}i pridonijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju kulture, to se treba nadati i financijskoj potpori Republike za takve programe. ^etvrti izvor financiranja trebala bi biti financijska sredstva namjenskih fondova za poticanje prikazivanja vrijednih filmskih i videoostvarenja, napose europskog filma — fondova koji djeluju u sklopu Europske zajednice. II. Razra|enije o oblicima rada UDK 32:008(497. 5) 791.43(497.5) Tekst prijedloga izradili: dr. Hrvoje Turkovi}, dr. Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta, docent 1. Prikaziva~ke djelatnosti: 1.1. Raznovrsni programi stalnog dvoranskog prikazivanja 1.2. Povremene prikaziva~ke priredbe: festivali, smotre, gostovanja 2. Predava~ke djelatnosti 2.1. Ciklusi stru~nih i popularnih predavanja uz projekcije primjera 2.2. Javne tribine posve}ene akutnim pitanjima 2.3. Seminari za nastavnike koji predaju o filmu 2.4. Te~ajevi analize filmskih djela (participacijski pristup), za korisnike razne dobi i za razli~ite posebne interese * Prema dogovoru s neformalnog sastanka na kojem su bili prisutni djelatnici Ministarstva kulture, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Hrvatske kinoteke, Hrvatskog filmskog saveza, Akademije likovnih umjetnosti, Akademije Dramske umjetnosti, Zagreb filma i Dru{tva filmskih kriti~ara, a odr`anom na ALU lipnja ove godine, troje je sudionika — Vjekoslav Majcen, Hrvoje Turkovi} i Ivan Ladislav Galeta — preuzelo da klju~ne zaklju~ke razgovora uobli~i u prijedlog koji bi se podnio na prihva}anje ustanovama/osniva~ima, a potom Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba, te Ministarstvu kulture. Ovdje objavljujemo preliminarni nacrt, da bi ideja bila izlo`ena na uvid javnosti.

46<br />

KULTURNA POLITIKA<br />

Filmski kulturni centar<br />

— prijedlog osnutka*<br />

I. Temeljni prijedlog:<br />

A)<br />

Predla`e se osnutak vi{enamjenske sredi{nje javne filmskokulturne<br />

ustanove (dalje u tekstu: Filmski kulturni centar,<br />

odnosno Centar) u gradu Zagrebu i Republici.<br />

Zadatak Filmskog kulturnog centra bio bi objediniti i razvijati<br />

razli~ite oblike kulturnog djelovanja na podru~ju audiovizualnih<br />

medija, odnosno »pokretnih slika« (filma, videa,<br />

ra~unalnih pokretno-slikovnih programa i tiskovina vezanih<br />

za njih).<br />

Filmski kulturni centar bila bi samostalna javna ustanova u<br />

kulturi, na razini grada, sa statusom kakav imaju muzejskogalerijske<br />

ustanove, a djelovala bi u suradnji i koordinaciji s<br />

osniva~ima, a njezini programi bili bi uskla|eni s nastavnim<br />

programima osnovnih i srednjih {kola, visokih u~ili{ta i<br />

umjetni~kih akademija, te s javnim potrebama gra|ana.<br />

Rad Centra usmjeravo bi Umjetni~ki savjet sastavljen od<br />

predstavnika osniva~a, a predlagatelj i izvoditelj programa<br />

bio bi umjetni~ki voditelj Filmskog kulturnog centra.<br />

B)<br />

Osnovni oblici rada bili bi:<br />

1. Prikaziva~ka djelatnosti;<br />

2. Predava~ka djelatnost;<br />

3. Radioni~ka djelatnost;<br />

4. Bibliote~no-posudbena djelatnost;<br />

5. Distribucijska djelatnost;<br />

6. Obavjesna i nakladni~ko-promotivna djelatnost;<br />

7. Izlo`bena djelatnost<br />

C)<br />

Za osnutak i rad takve ustanove bilo bi potrebno osigurati:<br />

a) zgradu s mogu}no{}u vi{edvoranskog prikaziva~kog djelovanje,<br />

te s prostorijama za radioni~ko, bibliote~no,<br />

izlo`beno i videote~no djelovanja<br />

b) tehnologiju za izvedbu tih djelatnosti<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />

c) jezgru stru~nog osoblja nu`nog za rad ustanove (ina~e bi<br />

ve}inu voditelja programa ~inili vanjski suradnici)<br />

D)<br />

Filmskom kulturnom centru, kao samostalnoj javnoj ustanovi<br />

u kulturi na razini grada, osiguravalo bi se osnovna financijska<br />

sredstva potrebna za stvaranje materijalne baze i<br />

ostvarivanje programa iz prora~una grada Zagreba.<br />

No, kako bi Centar ostvarivao i programe vezane za nastavne<br />

programe osnovnih, srednjih i visokih {kola i u~ili{ta, trebalo<br />

bi o~ekivati da }e dio programskih financijskih sredstava<br />

ostvarivati i iz izvora financiranja obrazovanja.<br />

Tako|er, kako djelatnost Centra ne}e biti ograni~ena samo<br />

na grad Zagreb, nego }e nuditi svoje programe i usluge i<br />

drugim srodnim centrima diljem Hrvatske, nastoje}i pridonijeti<br />

ravnomjernijem regionalnom razvoju kulture, to se<br />

treba nadati i financijskoj potpori Republike za takve programe.<br />

^etvrti izvor financiranja trebala bi biti financijska sredstva<br />

namjenskih fondova za poticanje prikazivanja vrijednih <strong>filmski</strong>h<br />

i videoostvarenja, napose europskog filma — fondova<br />

koji djeluju u sklopu Europske zajednice.<br />

II. Razra|enije o oblicima rada<br />

UDK 32:008(497. 5)<br />

791.43(497.5)<br />

Tekst prijedloga izradili: dr. Hrvoje Turkovi}, dr. Vjekoslav Majcen, Ivan Ladislav Galeta, docent<br />

1. Prikaziva~ke djelatnosti:<br />

1.1. Raznovrsni programi stalnog dvoranskog prikazivanja<br />

1.2. Povremene prikaziva~ke priredbe: festivali, smotre, gostovanja<br />

2. Predava~ke djelatnosti<br />

2.1. Ciklusi stru~nih i popularnih predavanja uz projekcije<br />

primjera<br />

2.2. Javne tribine posve}ene akutnim pitanjima<br />

2.3. Seminari za nastavnike koji predaju o filmu<br />

2.4. Te~ajevi analize <strong>filmski</strong>h djela (participacijski pristup),<br />

za korisnike razne dobi i za razli~ite posebne interese<br />

* Prema dogovoru s neformalnog sastanka na kojem su bili prisutni djelatnici Ministarstva kulture, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Hrvatske<br />

kinoteke, Hrvatskog filmskog <strong>savez</strong>a, Akademije likovnih umjetnosti, Akademije Dramske umjetnosti, Zagreb filma i Dru{tva <strong>filmski</strong>h kriti~ara,<br />

a odr`anom na ALU lipnja ove godine, troje je sudionika — Vjekoslav Majcen, Hrvoje Turkovi} i Ivan Ladislav Galeta — preuzelo da klju~ne zaklju~ke<br />

razgovora uobli~i u prijedlog koji bi se podnio na prihva}anje ustanovama/osniva~ima, a potom Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba, te Ministarstvu<br />

kulture. Ovdje objavljujemo preliminarni nacrt, da bi ideja bila izlo`ena na uvid javnosti.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!