Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 38 do 45 [krabalo, I. : Njihov obra~un sa mnom<br />
razloga pripisivati historiografski karakter«. Ipak, iznio je<br />
prigovor »manipuliranja informacijom« i naveo da bi »trebalo<br />
raspraviti problem metode«. I njemu inzistiranje da povijest<br />
hrvatskog filma mogu ~initi filmovi snimljeni u Hrvatskoj<br />
»jednostavno je neznanstveno«, no ipak nisam pro{ao<br />
tako lo{e:<br />
Izgubljen u jednostavnoj informativnosti svojih po~etaka i<br />
memoarskoj magli suvremenog doba, hrvatski je film u<br />
tekstu Izme|u publike i dr`ave Ive [krabala dobio nepotrebnog<br />
(s gledi{ta promicanja svoga ugleda), ali ne i bitno<br />
opasnog interpretatora.<br />
Dok je u svojoj zaklju~noj rije~i Ivan Sale~i} za`alio {to knjizi<br />
nedostaje »estetska naddeterminacija« (sic!), dotle je Damir<br />
Grubi{a bio pragmati~niji:<br />
Meni na kraju preostaje samo zaklju~iti... da je to bio vrlo<br />
koristan primjer borbe mi{ljenja, suo~avanja argumenata<br />
bez ikakvih primjesa da je to nekakva la`na demokracija...<br />
U slu~aju ove knjige radi se o jednom iskrivljenom ogledalu<br />
na{e kinematografije, pa nam ne preostaje drugo nego<br />
da i dalje o~ekujemo pravu historiju na{e hrvatske unutar<br />
jugoslavenske kinematografije...<br />
Ipak, sa`etak smisla i namjera cijele rasprave mo`da je najbolje<br />
izrazio ~ovjek koji u njoj fizi~ki nije sudjelovao, nego<br />
je poslije poslao svoj pisani prilog, koji je objavljen s ostalima.<br />
Bio je to beogradski profesor istorije jugoslavenskog filma<br />
Dejan Kosanovi}, koji se zauzimao za termin kinematografija<br />
u Hrvatskoj (umjesto hrvatska) te je, dakako, iznosio<br />
tvrdnju da se nacionalne kinematografije »razvijaju kao sastavni<br />
delovi koji ~ine jednu celinu« u okvirima jugoslavenske<br />
kulture i jugoslavenske kinematografije. To tvrdi, re~e,<br />
»ne samo zato {to sam ja li~no Jugoslaven po odre|enju i<br />
izja{njavanju, ve} {to vjerujem u na{e jugoslavensko zajedni{tvo<br />
uop{te, u kulturi, a posebno u kinematografiji.« Ipak,<br />
samu knjigu on je ocijenio prili~no pozitivno, uz ono neizostavno<br />
ali:<br />
I {ta zaklju~iti na kraju? Ne{to ranije sam napisao da bih<br />
mogao da ka`em: »jedna korisna knjiga koja }e ispuniti<br />
svoj zadatak«. Ali, o~igledno, to se ipak ne mo`e re}i. Jer<br />
to izgleda meni kao da je neko napravio lepu, veliku, pa-<br />
`ljivo ume{enu i ukra{enu tortu, ali je u nju usuo i malo<br />
mi{omora, tek da se na|e. Ja takvu tortu ne bih nikome<br />
preporu~ivao zbog ono malo mi{omora. D`aba ti i lep<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
izgled i dobro odabrane i ume{ene komponente, ja ne volim<br />
mi{omor.<br />
Njihov obra~un sa mnom imao je prili~nog odjeka u medijima,<br />
a jo{ vi{e u onoj neslu`benoj javnosti koja se u olovnim<br />
vremenima artikulirala uz crnu kavicu za {ankovima kafi}a<br />
ili u malo<strong>broj</strong>nim preostalim kavanama be~koga tipa. Bilo je<br />
i pozitivnih recenzija knjige, ponajvi{e na Omladinskom radiju<br />
101 (jedinome mjestu gdje sam mogao odgovarati svojim<br />
goni~ima), ali isto tako i na oba programa Radio Zagreba<br />
i na Radio Sljemenu. Zahvalan sam svima koji su mi tada,<br />
ne bez rizika, pru`ali tu priliku da se oglasim. Zanimljivo je<br />
da sam pro~itao nekoliko solidnih, dakle uravnote`enih prikaza<br />
knjige u beogradskom tisku, a u NIN-u od 23. 12.<br />
1984. objavljeno je da je moja knjiga u{la u u`i izbor za<br />
NIN-ovu godi{nju nagradu za publicistiku. Kasnije, nakon<br />
Kriti~ke tribine, bilo kakvo javno spominjanje moje knjige (u<br />
pozitivnom ili negativnom kontekstu) prakti~ki je izostalo,<br />
ona je stekla status non-book (ako se smije parafrazirati pojam<br />
non-person). U tome je bio nedvojbeni uspjeh hajke, ali<br />
ni on nije apsolutan. Naime, u studentskim krugovima (ne<br />
samo Akademije dramske umjetnosti) ta se knjiga tra`ila i<br />
tra`i, ~ak se fotokopira i kru`i uo~i svakog ispitnog ciklusa.<br />
Knjiga, naime, nije bila zabranjena, jedino je izdava~ odustao<br />
od reklame, pa se jo{ dosta dugo mogla dobiti na skladi{tu<br />
Znanja po sni`enoj cijeni (koju je i onako pojela inflacija).<br />
Pre`ivio sam njihov obra~un sa mnom, a ona jugoslavenska<br />
kinematografija, u ime koje su me razapinjali, odumrla je<br />
skupa s drugom Jugoslavijom. Ne smatram se nikakvom posebnom<br />
`rtvom jer osim odre|enog utro{ka `ivaca, nisam<br />
osjetio neke negativne posljedice (uostalom, jo{ od Kara|or-<br />
|eva bio sam non-person, a sad sam se barem pojavio u javnosti).<br />
Interes mladog nara{taja za informacije koje im je ponudila<br />
moja knjiga pru`io mi je najmiliju satisfakciju. Za to<br />
imam jo{ jedan razlog. Pri kraju rasprave, sada ve} pokojna<br />
Mira Bogli}, gotovo je instinktivno predosjetila mogu}u<br />
uzaludnost ~itave hajke koju je upravo ona po~ela i intonirala:<br />
Tako|er bih rekla drugu Mariniju, ~ija me diskusija vrlo<br />
ohrabrila, da je najve}a opasnost da ova knjiga od mladih<br />
na{ih kriti~ara i publicista i mladih na{ih esejista bude prihva}ena<br />
kao ne{to to~no i istinito i ne{to ~ega se treba dr-<br />
`ati.<br />
^ini mi se da njezin `enski instinkt za opasnost nije zakazao,<br />
jer se upravo to i dogodilo.<br />
45
Change language