Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 38 do 45 [krabalo, I. : Njihov obra~un sa mnom nja {est ili osam nezavisnih, odvojenih kinematografskih cjelina. U nastavku je ustvrdio da je pogodno za analizu to {to je »ova knjiga... napisana s prili~no ekstremnog stajali{ta«, pri ~emu misli na nekoliko stvari: Prvo, mislim na nazor da je jugoslavensko dru{tvo i jugoslavenska zajednica zapravo samo formalna administrativna zajednica, odnosno kategorija. Drugo, da revolucija i NOB zna~e samo promjenu dràve i vlasti, zamjenu jedne dràve i vlasti drugom dràvom i vla{}u, pa onda da ta formalna promjena nije (osim administrativnih) nikakve dublje veze me|u jugoslavenskim narodima i narodnostima stvorila — ni u dru{tvenom, ni u kulturnom, pa, odatle, ni u filmskom smislu. Muniti}u se mora priznati i jedno gnoseolo{ko otkri}e dostojno vje{tog i izvje`banog dijalekti~ara: Ve} tu se pojavljuje jedna zanimljiva karakteristika [krabalove knjige, naime, ~esta razlika izme|u to~nog i istinitog. Neke stvari koje [krabalo kaè jesu to~ne, ali nisu istinite (sic!). Dr. Ivan Krtali}, savjetnik u [uvarovu Sekretarijatu za kulturu, koji se kao knjièvni kriti~ar bavio aferama i polemikama u hrvatskoj knjièvnosti, nije se upu{tao ni u dijalektiku, ni u analize, nego je smatrao primjerenim karakteru i svrsi skupa iznijeti {to jasnije diskvalifikative, pa je ustvrdio da smo »dobili zapravo jednu bastardnu knjigu« u kojoj je drugi dio »ispunjen lo{om publicistikom«. Za takav pristup on je naveo i opravdanje: Treba zapravo naglasiti da ova knjiga o filmu govori politi~ki i da se na tu knjigu treba odgovoriti politi~ki..., pa ne vjerujem da }e budu}e generacije ozbiljnih i misle}ih ljudi uop}e poklanjati va`nost ovoj knjizi... @elim na kraju podvu}i da je to vi{e politi~ka nego kulturno-historijska knjiga. Stevo Ostoji}, duhovni za~etnik toga programa, o~ito nije bio zadovoljan kako je rasprava krenula, pa je odlu~io ubaciti malo otrova, tvrde}i da »autorovi decidirani, a toliko odbojni i problemati~ni stavovi o socijalisti~koj dràvi i njenom odnosu prema filmu... nisu ni{ta novo kad je rije~ o [krabalu«. Da bi tu tvrdnju potkrijepio dokazom, Ostoji} je podsjetio da su »vrlo sli~ni stavovi obrazloèni ne u omraènom Hrvatskom tejdniku, ~iji je [krabalo bio jedan od urednika, nego u ~asopisu Dubrovnik broj 2 od 1971., i to iz perspektive tada eufori~no zami{ljenog... nacionalisti~kog Kongresa hrvatske kulture«, te mi je kao posebno teàk grijeh citirao re~enicu: »Sudbina se hrvatskog filma krije u njegovim nesmiljenim filmovima«. Time je Ostoji} raspravu htio skrenuti na 1971. godinu, jer je to u ono vrijeme bila optu`ba protiv koje nije moglo biti u~inkovite obrane. U nastojanju da odrì privid objektivnosti, reagirao je ~ak i njegov kolega supredsjedatelj Grubi{a: Nas u ovom trenutku ne zanima ni tko je ni {to je autor, niti {to je on rekao prije, nego kako se zapravo i koja osnovna ideja provla~i kroz ovu knjigu... Mislim da se zbog toga moramo dràti onog metodolo{kog na~ela izni- Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. jetog u Programu Saveza komunista Jugoslavije, gdje jasno stoji da je nauka sama sebi sudac. Ostoji} se na{ao pogo|enim i rekao je da govori »isklju~ivo u kontekstu knjige o kojoj raspravljamo«. No dodao je obja{njenje koje je vjerojatno bilo to~no: Ova mala polemi~ka iskra govori i ne{to drugo: da se mi, za ovim predsjedavaju}im stolom, pripremaju}i ovu Kriti~ku tribinu, nismo dogovarali o tome kakvo }e tko mi- {ljenje danas iznijeti u ovoj raspravi... Potaknut mo`da i tim malim neslaganjem me|u voditeljima, sljede}i sudionik u raspravi Danko Plevnik, tada{nji ~lan zagreba~ke redakcije partijskog tjednika Komunist, svoje je izlaganje postavio u marksisti~ki principijelan okvir: Marksisti~ka kritika treba da bude znanstvena, humanisti~ka i otvorena. Ona ne smije bitna pitanja ostavljati kuloarskim naklapanjima... Za mene je prvo pitanje slijede- }e: imaju li autori koji su se na odre|en na~in kompromitirali u tzv. maspoku pravo na javno stvarala{tvo? Ako nemaju, onda mi tu nemamo {ta vi{e razgovarati. A ako imaju, a mislim da to pravo moraju imati, ali niti vi{e niti manje od drugih gra|ana ove zemlje, onda treba naglasiti da su i djela takvih autora podlo`na jednako pravi~noj kriti~koj mjeri kao i djela bilo kojih drugih autora. Nakon te uvodne ograde, Plevnik je poku{ao izmiriti svoj donekle pozitivan pristup knjizi s onim stavovima od kojih je znao da ne bi smjelo biti odstupanja. Stoga on po~inje pohvalom: Dakle, nema sumnje da se tu radi o jednoj pozitivnoj knjizi u onoj mjeri u kojoj je pozitivizam uspje{an u pronala- ènju i prikupljanju izvora gra|e. Zbog toga autoru valja odati priznanje. Iza takve re~enice nu`no je uslijedio jedan me|utim: Me|utim, kakva je metodolo{ka konzistencija kada u pitanju nije nizanje ve} razumijevanje ~injenica? Treba re}i da se tu radi o jednom analiti~kom duhovnom konkubinatu u kojem se kriti~nost ~esto mije{a s nostalgijom, apatijom i proizvoljno{}u. Ipak, terminolo{ki, on preferira »povijest kinematografije u Hrvatskoj ({to je, ina~e, za mene prikladniji naziv od hrvatske kinematografije)«, pa dobro poga|a {to je bio glavni motiv osude takve knjige i u tome se pridruùje ostalima: Insistiranje na atribuiranju filmova po nacionalnom klju~u po svaku cijenu umanjuje ozbijnost njegove spisateljske procedure, koju recenzenti nazivaju znanstvenom. I, napokon, za svoj kona~ni sud »o ovoj knjizi pretenciozno, ali ~esto i zgodno, pisane publicisti~ke non{alancije« Plevnik izabire parafrazu »kalambura« beogradskog aforisti~ara Aleksandra Baljka: »U na~elu sam za, a ina~e sam protiv!« Najop{irnije je bilo izlaganje Gorana Babi}a, glavnog urednika tjednika za kulturu Oko, u kojem je sustavno poticao atmosferu progona, pa je njegovo ime postalo metaforom za protuhrvatski pritisak i represiju u kulturi. Nema smisla osvrtati se naknadno na njegovo cjepidla~enje o mnogim imenima i ~injenicama spomenutim u knjizi, ali vrijedi citi- 43
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 38 do 45 [krabalo, I. : Njihov obra~un sa mnom rati njegovu sredi{nju misao, koja zvu~i kao ispovijed progonitelja nemirne savjesti: Govorim ovo zbog toga {to sam analizi ove knjige pri{ao nedugo nakon {to sam prekinuo rad na analizi Hrvatskog biografskog leksikona. Ono {to me na kraju toga posla najja~e obuzelo, to je bio osje}aj da je svaka re~enica tendenciozna, da nema niti jedne slu~ajne re~enice u toj ogromnoj knjizi. Da nijedna nije napisana bez duboko skrivenog razloga, koji je naj~e{}e (u pricipu, u pravilu) »protiv mene«, protiv mog osje}anja, razumijevanja i tuma~enja svijeta. Takav osje}aj, ili donekle takav, ili vrlo sli~an, imam i kad ~itam ovu knjigu. Doista, to sam doìvio kao najve}i kompliment svojoj knjizi. Ona je doista pisana da bi bila protiv na~ina kako je Goran Babi} osje}ao, razumijevao i tuma~io svijet, protiv svega {to je na tada{njoj pozornici hrvatske kulture on predstavljao! Nije me iznenadilo {to je u njihovu obra~unu sa mnom najbezobzirniji i najè{}i na rije~ima (a prili~no tanak u teorijskom vokabularu) bio Lordan Zafranovi}, miljenik reìma i redatelj poznat po tome {to se nije libio posluìti se politi~kim diskvalifikacijama svojih kriti~ara da bi branio vlastiti ugled, kakav je smatrao da zasluùje. Za njega je knjiga »politi~ki pamflet«, ali prema njoj (i meni!) on se postavlja grubo i ofenzivno: Stoga mi, koje on tako zdu{no, bez istinskih povijesnih elemenata, otvoreno, ovdje i danas, mimo prirode samih na{ih filmova i djela, {amara sa svoje politi~ke platforme, ne mislimo {utjeti, kao neke bube, ne mislimo da ~ekamo, {tovi{te — postavimo lice tako da nas jo{ koji put po njemu opali. ... Ispoljava se jedna smi{ljena nasrtljivost, a to se de{ava i povodom ove knjige, da svi mi moramo {utjeti, jer autor knjige na{e mi{ljenje unaprijed progla{ava politi~kim etiketiranjem. Vidi, bogati, on to moè, i to obilato radi u ~itavoj knjizi, a mi ne smijemo ni zucnuti. Iako smo u toj knjizi etiketirani sa jasnih idelo{kih pozicija! Osobito ga je zasmetalo {to sam u vezi s okrutnim prizorom u autobusu iz filma Okupacija u 26 slika spomenuo da se njegova sklonost okrutnosti vu~e jo{ od njegova ranog kratkog filma Poslije podne (Pu{ka): Kakve zlo~este gluposti, a rije~ je o djelu, o filmu, o istini koju nikakvi {krabali i ostali njemu sli~ni ne mogu anulirati svojim invalidskim knjiìcama. Sljede}i govornik Aldo Paquola, tada{nji i sada{nji filmski kriti~ar rije~koga Novog lista, priznaje da je »osobno mnogo nau~io iz [krabalove knjige u periodu do 1940. godine«, ali se potrudio biti nemilosrdan i prema knjizi i prema njezinu autoru, {to se vidi iz nekoliko istrgnutih, ali karakteristi~nih citata: Dakle, teorijska neutemeljenost je bitan propust i polaze- }i od toga ne treba biti milosrdan prema [krabalu... Za mene je [krabalo, iznenadit }e se mo`da kolege, jedan pervertirani moralist... Halabuka oko [krabala meni izgleda nepotrebna..., jer je niz proizvoljnosti, teorijskih manjkavosti ve} dovoljno da jedna knjiga bude lo{a... Ne bih 44 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. rekao da je [krabalo tako naivan, kako drug Goran Babi} to misli... [krabalo uvijek grije{i kao filmski kriti~ar... [krabalo je »zlo~est«... Vidi se da [krabalo nema borbenost filmskog kriti~ara, on se ne}e nikada htjeti izboriti za ne{to, nego }e uvijek sa tog svog bulevarskog, feljtonisti~kog izlaganja govoriti razno-razne stvari, po}udne, nepo- }udne, krive, politikantske o~ito, ali i filmolo{ki relevantne. Nedeljko Dragi}, jedan od malobrojnih uglednih autora koji se odazvao pozivu na raspravu, na samom je po~etku po{teno priznao da je »pro~itao samo dio knjige o crtanom filmu«, isti~u}u da je to »mali segment knjige, ~ak premali u odnosu na zna~aj i uspjeh crtanog filma«. Izbjegavaju}i, o~ito da se uklopi u op}i napadala~ki ton rasprave, on se ograni~io samo na neke pojedinosti o Duga filmu i Vladi Kristlu, jer je »htio pojasniti neke situacije oko animacije«. Ali na kraju je ipak iznio svoju klju~nu zamjerku: Jedna knjiga koja se zove povijest ne bi smjela imati ovako lo{ provincijani dizajn naslovne strane. Neozbiljno izgleda, to sam htio re}i. Hvala lijepo. Branko Bauer bio je vrlo kratak (samo {est re~enica) i dao je do znanja kako je nezadovoljan svojom ulogom u knjizi, pa mu je te{ko kriti~ki se osvrnuti na nju da ne bi ispao subjektivan. Zaklju~io je da je »hrvatska kinematografija odavno zavrijedila jednu objektivnu i nenavija~ku povijest«. Neki od sudionika rasprave shvatili su svoju ulogu kao priliku za izlazak iz vlastite anonimnosti ili pak da se politi~ki dodatno afirmiraju. Tako je Boris Marini proglasio »ovu knjigu neupotrebljivom«, jer »povijest hrvatske kinematografije naàlost ni nakon ove knjige nije napisana«. Vi{egodi{nji sizovski funkcionar Veselin Golubovi} zamjerio je {to je »najgore pro{la ona kinematografija koju pisac naziva sizovskom«, a suglasio se i s Muniti}em da se izvan konteksta jugoslavenske kinematografije ne moè pisati ni povijest hrvatske kinematografije. Knjiga je »ideolo{ka historija«, a njezin diskurs »prezenitra autopsihoterapiju autora, koji time opravdava svoje tobo`nje ili stvarne osuje}enosti unutar te oblasti ili izvan nje« ({to god to zna~ilo!). Ljup~e \oki}, tada{nji direktor Filmoteke 16, ve} je na po~etku istaknuo »da ova knjiga ne zasluùje takvu pa`nju da bi bila predmet rasprave na Kriti~koj tribini Filmske kulture i Centra Centralnog komiteta SKH za idejno-teorijski rad«, ali ipak je istu raspravu pohvalio {to se »ve} od uvodnog pisanog izlaganja nastojala pokazati stru~no-znanstvena neodrìvost pojedinih stavova autora pa i koncepcija knjige u cjelini«, jer ona »jednostavno ne moè izdràti ozbiljniju stru~no-znanstvenu kritiku«. I on mi je zamjerio navodno negativan odnos prema sizovskoj kinematografiji: Prema njegovu mi{ljenju, sve je to jo{ samo jedan neupjeh da se putem samoupravljanja rje{avaju problemi dru{tva, kulturne politike, pa i kinematografije. Pozivu na raspravu u Kockici odazvao se i mladi knjièvni kriti~ar Vlaho Bogi{i} (tada u redakciji Oka, danas u Vijencu), koji se sloìo s recenzentskim mi{ljenjem (Marijana Matkovi}a) da je tekst knjige »iz reda Horvathove publicisti~ke {kole«, te je s razlogom isticao da »mu nema nikakva
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.) Crtani
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 12 and 13: 1951. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 14 and 15: 1970. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 16 and 17: PULA ’98 Janko Heidl Dometi Festi
Page 24 and 25: OGLEDI IZ NOSTALGIJE UDK: 791.43(49
Page 40 and 41: IDEOLOGIJA PORICANJA Prvi primjerci
Page 54 and 55: KULTURNA POLITIKA Obrazloènje Osni
Page 56 and 57: KULTURNA POLITIKA Jo{ko Maru{i} Stu
Page 60 and 61: LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majce
Page 64 and 65: Umrli Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 66 and 67: FESTIVALI/PRIREDBE Jurica Pavi~i} T
Page 76 and 77: U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Damir R
Page 80 and 81: REPERTOAR Filmski repertoar * Uredi
Page 82 and 83: DALEKI RO\ACI 2 / LES COULOIRS DU T
Page 84 and 85: Reno), te znatno istaknutiji elemen
Page 86 and 87: ali rijetko kad oni uspijevaju zaob
Page 88 and 89: Pakleni udar PAKLENI UDAR / KNOCK O
Page 90 and 91: Predsjedni~ke laì Hrvat. film. lje
Page 92 and 93: edatelja Paula Andersona bila razlo
Page 94 and 95:
REPERTOAR VIDEOPREMIJERE * Uredio:
Page 96 and 97:
Gnjavatorica Njen otac, Alexander (
Page 98 and 99:
SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} D
Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uvod Svi aud
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Kre{imir Mik
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 134 and 135:
PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
Page 154 and 155:
SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
BIBLIOTEKA LJETOPISA Vjekoslav Majc
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
three were originally TV films pres
Page 184 and 185:
an important part of the reforms th
Page 186 and 187:
RESEARCH AND STUDIES: FILM AND VIDE
Page 188 and 189:
him whining submissively for her. T
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?