Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IDEOLOGIJA PORICANJA<br />
Prvi primjerci moje knjige Izme|u publike i dr`ave / Povijest<br />
hrvatske kinematografije 1896.-1980. izi{li su iz tiskare u prvoj<br />
polovici studenoga 1984., pa smo urednik Zlatko Crnkovi}<br />
i ja uskladili popise onih kojima }emo dati knjigu radi<br />
recenziranja, da bi se pripremio javni odjek koji bi pomogao<br />
plasmanu. Osobno sam bio ispla}en kao autor, pa nisam<br />
imao nikakvog materijalnog interesa od prodaje, ali mi je<br />
kao piscu-po~etniku kome je objavljena prva knjiga bilo stalo<br />
da to moje djelo, rezultat {estgodi{njeg posla, dobije dostojan<br />
publicitet.<br />
Dakle, pokazala se to~nom ona izreka: Kad Bog ho}e kazniti<br />
~ovjeka, onda mu ispuni `elje. Doista, dobio sam znatan<br />
publicitet za knjigu, a je li on bio dostojan, to }e se tek naknadno<br />
prosuditi. Pro{lo je od tada previ{e godina i izredalo<br />
se mnogo povijesnih zbivanja, pa mo`da dana{nji ~itatelj<br />
ne}e imati interesa za jednu davna{nju hajku iz olovnih vremena,<br />
i to iz zavr{ne faze kada je `ar profesionalnih goni~a<br />
ve} spla{njavao. Ipak, kao podsjetnik — i upozorenje eventualnim<br />
novim goni~ima iz ideolo{kih motiva s nekim drugim<br />
predznakom! — nastojat }u iznijeti samo neke indikativne<br />
~injenice i karakteristi~ne re~enice iz polit~kog progona<br />
knjige. Slu~aj, {to sam ga (ne bez asocijacije na Krle`u, ali<br />
i bez pretenzija na Krle`inu `estinu) nazvao njihov obra~un<br />
sa mnom, odigravao se u dvije faze i u jednoj me|ufazi, a na<br />
tri mjesta.<br />
1. faza: Vjesnik i Mira Bogli}<br />
Prvi napadaj na knjigu pojavio se u Vjesniku 21. prosinca<br />
1984. iz pera Mire Bogli}, dugogodi{nje filmske kriti~arke<br />
najva`nijeg re`imskog lista, pod naslovom Povijest ili pamflet?<br />
U najavi lista preko radija (koja je ponavljana na desetke<br />
puta tijekom dana) pitalo se, tobo`e naivno, »za{to [krabalo<br />
filmu Ciguli Miguli posve}uje 200 redaka, a o zaista lo-<br />
{em i bezna~ajnom filmu Lisinski napisao je ~ak <strong>15</strong>0 redaka,<br />
dok o Rajku Grli}u pi{e samo pet redaka, a o Vrdoljaku ~itavu<br />
stranicu?«. Glavna zamjerka iz toga prvog teksta Mire<br />
Bogli} je ova:<br />
Za njega je dr`ava, socijalisti~ka dr`ava, bila i ostala<br />
osnovna odrednica i glavni faktor u razvoju hrvatske kinematografije<br />
pa time i glavna meta svih napada. ... Njegova<br />
opsesija dr`avom odvodi ga u krajnosti u kojima je od<br />
subjektivnosti sudova do pamfleta tek jedan korak i on ga<br />
neprestano i ne<strong>broj</strong>eno puta prelazi. Kompletan dojam {to<br />
ga knjiga ostavlja jest taj da autor na svaki na~in `eli re}i<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
UDK: 32:791.43(497.5)(091)<br />
Ivo [krabalo<br />
Njihov obra~un sa mnom<br />
Podsjetnik na politi~ku hajku protiv knjige Izme|u publike i dr`ave / Povijest<br />
hrvatske kinematografije 1896-1980 (Znanje, Zagreb, 1984)<br />
kako je hrvatska kinematografija kontradiktorna sama u<br />
sebi, te da ovo dru{tvo i ovaj socijalizam nisu na doma}i<br />
film utjecali pozitivno nego — negativno!<br />
Kao prilog, servirane su i druge optu`be:<br />
U slu~aju Bakonje fra Brne [krabalo iskazuje svoje klerikalisti~ko<br />
uvjerenje...<br />
Vatroslava Mimicu pisac tako|er ne voli. Iako nekim njegovim<br />
filmovima priznaje kvalitete, ne opra{ta mu ideolo{ku<br />
orijentaciju, i to je o~ito.<br />
Zar se i moglo o~ekivati da [krabalo s takve ideolo{ke tribine<br />
ne}e od zabrane Ciguli migulija napraviti spektakl!<br />
Za njega je Slavica »hrvatskija« od filma @ivje}e ovaj narod<br />
kojemu je osnovni nedostatak da mu je naslov napisan<br />
na srpskohrvatskom a ne hrvatskosrpskom jeziku ili kako<br />
on ka`e po Beli}evu, a ne Borani}evom pravopisu... Tako<br />
dakle [krabalo `eli prekrajati historiju i praviti nacionalne<br />
podjele filmova.<br />
...mjestimice ne pi{e ~ak ni povijest, niti poku{aj povijesti,<br />
ve} tra~-knjigu.<br />
Vrhunska optu`ba, me|utim, kad bi bila istinita, predstavljala<br />
bi kazneno djelo po tada{njim zakonima:<br />
^itava je knjiga zapravo njegov obra~un sa socijalisti~kim<br />
dru{tvom u kojem je ova hrvatska kinematografija za tih<br />
40 godina rasla i odrasla.<br />
Odabrala sam ono {to se ~inilo najdrasti~nijim i najindikativnijim<br />
i {to je o~it dokaz da knjiga Izme|u publike i dr-<br />
`ave nije zapravo povijest ve} pamfletska tvorevina u kojoj<br />
se s povije{}u tek koketira da bi se na osnovi nekih ~injenica<br />
stvarala nerealna, nedosljedna i sasvim kontradiktorna<br />
slika o prilikama razvoja hrvatskog filma.<br />
Bio sam prisiljen opovrgnuti »besprizivne politi~ke osude« iz<br />
Bogli}kina teksta, iako sam napomenuo: »dobri obi~aji nala-<br />
`u da autor primi bez komentara kriti~ku rije~, kakva god<br />
ona bila, ako je plod kriti~areve slobodne prosudbe onoga<br />
{to u knjizi pi{e«. Tjedan dana poslije Vjesnik je objavio (u<br />
rubrici pisama ~itatelja) moj odgovor u kojem sam se poslu-<br />
`io »svojim zakonskim pravom na ispravak neistinitih tvrdnji<br />
i politi~kih insinuacija sadr`anih u ~lanku Mire Bogli}«.<br />
Nisam se bunio protiv njenih uvreda ili druk~ijih mi{ljenja o<br />
pojedinim filmovima i autorima, nego sam svoje stajali{te o<br />
optu`bi da je moja knjiga »obra~un sa socijalisti~kim dru{tvom«<br />
sa`eo ovako:<br />
39