Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film
36 Barok u Hrvatskoj, sc. Josip Horvat, r. Oktavijan Mileti}, dokumentarno-igrani, 1942.;
Dubrovnik, sc. Tias Morti|ija, k. Ivan Ivan~i}, Stjepan Barbari}, dokumentarni, 1943.;
Tamburica, Sergije Tagatz, dokumentarni, 1943.;
Lisinski, Oktavijan Mileti}, dugometra`ni igrani, 1944.;
Radium, dokumentarno-igrani, Oktavijan Mileti}, 1944.
37 Na sli~an na~in obrazovni film kao nagovarateljsku formu interptetira i P. R. Madsen koji osnovne konceptualne pristupe motivaciji gledatelja dijeli
na altruisti~ni pristup (izazivanje suosje}anja gledatelja), prijetnju (izazivanje straha, bijesa i mr`nje), obe}anje (zadovoljavanje latentnih gledateljevih
`elja) i satisfakciju (potvr|ivanjem postoje}ih vrijednosti) (Madsen, 1973.). Procvat nagovarateljske dokumentarne forme temeljene na potvr|ivanju
postoje}ih vrijednosti Madsen smje{ta u totalitarne sustave.
38 Hrvatski slikopis, II. / 1943., br. 7 od 1. 7. 1943., str. 19-20.
39 Kongres je odr`an od 17. do 24. svibnja 1943. godine. Prisustvovali su mu predstavnici Bugarske, Danske, Finske, Hrvatske, Italije, Ma|arske, Nizozemske,
Njema~ke, Portugala, Rumunjske, Slova~ke, [panjolske, te neutralnih zemalja [vedske i [vicarske. (Hrvatski slikopis II. (7) od 1. srpnja
1943., str. 4) Poslije rata brisan je s popisa me|unarodnih kongresa kao i druge manifestacije koje je tijekom rata priredila Me|unarodna filmska
komora sa sjedi{tem u Berlinu koja je djelovala kao instrument njema~kog ministarstva propagande.
40 ***: Na{ dokumentarni film (Izvje{taj s konferencije o dokumentarnom filmu odr`ane u Beogradu mjeseca o`ujka 1948., na temelju referata Komiteta
za kinematografiju vlade FNRJ), Film br. 6-7/1948., str. 6.
41 Dopis Komiteta za za{titu narodnog zdravlja FNRJ br. 2436 od 20. 3. 1947. (dokument je u prate}oj filmskoj dokumentaciji Hrvatske kinoteke).
42 Izvje{taj Upravnog odbora za godinu 1945. Zore, zavoda za narodno prosvjetni film, Povijesni arhiv Zagreba.
43 »I sam naziv ’kulturni film’ je pogre{an. Mnogo je bolje za filmove koji nas upoznaju s tekovinama nauke uvesti termin ’nau~no-popularni dokumentani
film’« (Izvje{taj s konferencije o dokumentarnom filmu odr`ane u Beogradu mjeseca o`ujka 1948., Film, br. 6-7/1948., str. 2).
44 *** Na{ dokumentarni film (Izvje{taj s konferencije o dokumentarnom filmu odr`ane u Beogradu mjeseca o`ujka 1948., na temelju referata Komiteta
za kinematografiju vlade FNRJ), Film, br. 6-7/1948., str. 2.
45 Primjerice, Edgar Dale u knjizi Audio-Visual Methods in Teaching utvr|uje da je utjecaj filma primarno u slici, sekundarno putem popratnog teksta
ili glazbe, a relativno na njega ne utje~e »ugla~anost« produkcije. (Dale, 1955. : 32)
46 Takav isklju~ivi ili/ili pristup iznijet je, primjerice, u nepotpisanom ~lanku Na{ dokumentarni film. Govore}i o istinitosti dokumentarnog filma autor
je napisao:
»Ona (istina, op. p.) se pojavljuje na filmskom platnu samo onda kad narod ima vlast u svojim rukama. Tim filmskim jezikom istine govore na{i
filmovi. Na~in izra`avanja koji je svojstven filmu djeluje neposrednije i surovije nego bilo koji drugi na~in izra`avanja. Na filmu je la` do posljednjih
obrisa prozirna i odvratna, istina do krajnosti upe~atljivo svjetla.« (Filmski pregled br. 4/1949., str. 7)
47 U znanstvenopopularnom filmu, snimanje podvodnom kamerom poznato je jo{ od prvih dana kinematografije. Napis u ~asopisu Kino i film (prenijet
iz ameri~kog Motion Picture) objavljen 1926. godine, navodi podatke o prvim podvodnim filmskim snimanjima 1899. godine. U Hrvatskoj
su, nakon uspje{nog podvodnog snimanja S. Tagatza u svojevrsnom batiskafu improviziranom od vinske ba~ve, pregra|enom kamerom pod vodom
snimali Ivan Paspa (Hvar — Podvodni ribolov, 1954.) i Ladislav Ilin (Otok Mljet, 1954.).
48 Dinamika kinofikacije vidljiva je iz porasta broja kinematografa u Hrvatskoj od 1939. do 1952. godine:
Godina Broj kinematografa
1939. 104
1946. 162
1947. 182
1948. 195
1949. 216
1950. 220
1951. 270
Broj stanovnika na jedan kinematograf smanjio se s 38.200 u 1939. godini na 14.289 stanovnika u 1951. godini, a broj filmskih posjetitelja sa
7.683. 349 dosegnuo je brojku od 19.534.008. (Kinematografija 1952., Filmski vjesnik, 1952., str. 141-142)
(Radi usporedbe, prema podacima Dr`avnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj su 1994. godine — nakon stradanja u domovinskom ratu — djelovala
142 kinematografa. (Godi{njak hrvatskog filma i videa, Hrvatski filmski ljetopis, Hrvatski dr`avni arhiv, Zagreb, 1996.).
49 Zagreba~ki krug crtanog filma, almanah (urednik Zlatko Sudovi}), Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film 1978., str. 72.
Taj podatak treba prihvatiti s oprezom. Naime, u godi{njaku Kinematografija 1952., naveden je podatak da u Hrvatskoj postoji 60 projektora za
usku filmsku vrpcu, od kojih je dio »~esto u kvaru, tako da svih 60 aparatura uvijek ne rade«. Od tih kinoprojektora, samo ih je 6 bilo u putuju-
}im kinematografima koji su obilazili mjesta bez stalnih kinematografa. (Kinematografija 1952., Filmski vjesnik, 1952., str. 142) Taj podatak posredno
potvr|uje i Vilko [vajcer u ~lanku Problemi i perspektive nastavnog filma kod nas. ([vajcer, 1956.).
50 Zagreba~ki krug crtanog filma, almanah (urednik Zlatko Sudovi}), Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb film 1978., str. 72.
51 Filmografija Jugoslovenskog filma 1945.-1965., Institut za film, Beograd 1970. str. VI. predgovora.
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
179