Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

178
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film
13 Povijesni arhiv Zagreba, Upis u sudski registar, dru{tveni XVIII. br. 97/1 od 11. 03. 1935., str. 247.
14 [irok interes za to poduze}e potvr|uje i sastav prvih upravnih tijela u kojima su zastupljeni predstavnici razli~itih interesa: prvim predsjednikom
izabran je dr. Ra`em Ivo, zamjenikom predsjednika Kadmon Robert, a u ravnateljstvo izabrani su: dr. Vjekoslav Gortan, Marko Graf, dr. Ivo [tern,
dr. Stanko [vrljuga, dr. Aleksandar Aranicki, Ante Mar~ac, dr. Janko Pojas, Artur Gvozdanovi}, Aleksandar [tulhofer i dr. Milan Kraljevi}. U nadzornom
odboru su bili Lacko Kri`, dr. Oto Gavran~i}, dr. Adolf Cuvaj i dr. Berislav Ber~i}.
15 Godine 1934., Pan film preuzeo je Mileti}ev amaterski film Zagreb u svjetlu velegrada (izvorno snimljen na 9. 5 mm filmskoj vrpci) i omogu}io
autoru da ga ponovno snimi u profesionalnim uvjetima na standardnom 35 mm formatu. Film je tada prikazivan u zagreba~kim kinematografima,
te prodan u inozemstvu. Godine 1935., Mileti} je za Pan film snimio dokumentarni film Ples u prirodi, film posve}en veli~anju ljudskoga tijela i
pokreta (u koreografiji i plesnoj izvedbi Nevenke Perko i Traute Reuter), kao odjek istovrsnih filmova koji su ve} po~eli stizati iz Njema~ke, a u
kojima je europsku slavu do`ivjela Leni Riefenstahl.
16 Stalni ~lanovi sve do kraja djelovanja Zore bili su dr. Ivo Ra`em dr. Vjekoslav Gortan, Marko Graf, Aleksandar Gerasimov, Artur Gvozdanovi},
dr. Janko Pojas, Kri` Lacko, a novi su August Katni}, Fabo Kopi} i Bla{ko [titi}, Katica Graf (r. Balija), dr. Zlatko Kuntari}, Rudolf Petek.
17 Filmski fond tog poduze}a, 1952. godine premje{ten je u Jugoslavensku kinoteku u Beogradu, gdje je pohranjen u sklopu gra|e NDH, koja je dosta
dugo bila zatvorena za javnost i istra`iva~e. Zato do sada filmska gra|a Zore nije niti izdvojena, niti obra|ena kao zasebna cjelina, a u novim
uvjetima, nakon 1990. godine, ostala je nedostupna hrvatskim istra`iva~ima. Sa~uvana dokumentacija (u Povijesnom arhivu grada Zagreba), odnosi
se na upis u trgova~ki registar prilikom osnutka i promjena naziva ili djelatnosti, te sa~uvane financijske izvje{taje s godi{njih skup{tina u kojima
nema pojedinosti o snimanju filmova.
18 Povijesni arhiv grada Zagreba, zapisnici skup{tina Zore, zavoda za nacionalno edukativni film.
19 Uz promjenu imena, poduze}e je pro{irilo i svoju djelatnost na prodaju tonskih projektora (zastupanje tvrtke Cinemeccanice S. A. iz Milana) i poslove
reklamnog zavoda. Preuzimanje poslova reklamnog zavoda u svezi je s ~injenicom da je 1936. godine prestala u Zagrebu djelovati Maar, reklamna
naklada d.d., pa je bilo vi{e mogu}nosti za snimanje filmskih reklama.
20 U dokumentaciji Hrvatske kinoteke evidentirano je nekoliko prijedloga tih programa, ali prilikom pisanja ovoga rada nisu se izvorni dokumenti
mogli prona}i u arhivskoj gra|i.
21 U suvremenome tisku zabilje`eni su sadr`aji nekih od tjednika: Postavljanje spomenika don Frani Buli}u, Euharisti~ki kongres u Ljubljani, Otkri}e
spomenika hrvatskoj himni (1935.), Pogreb nadbiskupa Jegli~a u Ljubljani, Do~ek ameri~kih Hrvata, Proslava 60-godi{njice hrvatskog vatrogastva,
Prijenos savskog mosta (1937.).
Prema izvje{tajima godi{njih skup{tina mo`e se zaklju~iti da je u prve tri godine (1935.-1937.) snimano izme|u 5 i 10 filmskih `urnala na godinu,
a za godine nakon toga nema podataka iako je izdavanje `urnala nastavljeno i poslije.
22 Zora film djelovao je do 1941. godine, dok je u vrijeme rata poduze}e mirovalo. Posljednja redovita skup{tina odr`ana je 14. listopada 1946. godine
i na njoj je i formalno donijeta odluka o likvidaciji s obrazlo`enjem da je sva filmska industrija pre{la u dr`avne ruke, pa nema mogu}nosti
daljnjeg rada (u povjerenstvo za likvidaciju izabrani su dr. Ivo Ra`em, dr. Vjekoslav Gortan i Graf Katica).
23 Andrija [tampar u ~lanku [kola narodnog zdravlja i njezina uloga u unapre|enju narodnog zdravlja jo{ 1951. godine pi{e: »...[kola je posljednjih
godina postala va`an nastavni centar i u {irem smislu. Njezin fotofilmski laboratorij sprema nastavni materijal ne samo za potrebe [kole, nego i za
ostale institute i klinike Medicinskog fakulteta.« ([tampar, 1951. : 4)
24 Narodna starina I/1922., svezak 1 i Narodna starina VIII/1929., sv. 19, str. 221, citirano prema: Aleksandra Muraj, Josip Matasovi} u svjetlu hrvatske
etnologije, Etnolo{ka tribina br. 16, 1993., str. 22 i 23.
25 Treba napomenuti da su u isto doba (1924. godine) po~ela i prva fonografska snimanja folklorne glazbe u Me|imurju u kojima je uz muzikologa
Vinka @ganca sudjelovao i etnolog Milovan Gavazzi. (Muraj, 1993. : 23)
26 Druga potvrda etnografskoj vrijednosti filma Jedan dan u turopoljskoj zadruzi jest ~injenica da je to jedini hrvatski film koji je na{ao mjesto u pregledu
povijesti etnografskog filma The History of Etnographic film Emilie de Brigard objavljenom u zborniku Principles of Visual Anthropology,
Motion Publishers, 1975. i ujedno je prvi hrvatski film zabilje`en u me|unarodnoj enciklopediji etnografskog filma (Encyclopaedia Cinematographica).
27 Filmski arhiv göttinge{kog instituta osnovan je 1952. godine pod nazivom Encyclopaedia Cinematographica, pa kao {to mu i ime sugerira nastojao
je pohraniti pojedina~ne etnografske fenomene u obliku leksikografskih jedinica, dok je Gavazzi te`io da pojedina~ne fenomene snimi uklopljene
u cjelinu, prate}i kamerom kako neki fenomen te~e isprepleten s ostalim doga|ajima, od njegove pripreme do zavr{ene radnje. Ipak, kad je
u povodu svoje 25-obljetnice, institut pod istim nazivom (Encyclopaedia Cinematographica) izdao enciklopediju etnografskog filma s 2.500 filmskih
naslova, u njoj su se na{ao i Gavazzijev film [estinski opanci (Herstellen von Bundschuen (»opanki«) in [estine, 1967.), a u katalogu Instituta
za 1983. godinu uz njega jo{ i Töpferei in Dalmatia (Lon~arstvo, 1930.). (Podaci prema: Kri`nar, 1992. : 197.)
28 Osniva~ i dugogodi{nji predsjednik te organizacije bio je Jean Rouch.
29 VII. simpozij etnografskega in sociolo{kega filma, Na{i razgledi, 1959., br. 18, str. 438; citirano prema: Kri`nar, 1982. : 12.
30 Treba tako|er re}i da su planinarski filmovi svojedobno bili vrlo popularni, a u literaturi se susre}u informacije o dva sli~na filma Ljudevita Griesbacha
Durmitor iz 1933. (16 mm film za koji nema podataka je li na neki na~in povezan s Gu{i}evim filmom) i Mosor (1935.), koji su prikazivani
na filmskim sijelima u Kinoklubu Zagreb.
31 Godi{njak banske vlasti Banovine Hrvatske, I. / 1939.-1940., Zagreb, 1940., str, 153 i 282 (podaci se odnose na razdoblje od 8. prosinca 1939.
do 1. kolovoza 1940. godine).
32 No, ta je samostalnost kinematografije bila okrnjena time {to je njema~ka UFA (s Josipom Klementom, biv{im vlasnikom Svjetlotona, koji je postao
podru`nicom UFA-e), imala isklju~ivo pravo uvoza i distribucije njema~kih, a Esperia (zastupnik tvrtke Enic i Luce), talijanskih filmova.
33 Nakon Lisinskog, po~et je novi projekt snimanja srednjometra`nog filma Radium — izvor zraka, koji nije dovr{en.
34 ^lanak 10. Zakonske odredbe o djelokrugu Zdravstvenog zavoda u Zagrebu, Narodne novine, br. 4 od 5. sije~nja 1942.
35 Mladost Hrvatske, sc. J. Haramin~i}, V. Pustajec, r. i k. Sergij Tagatz, 1942.;
Stra`a na Drini, Branko Marjanovi} i grupa snimatelja: Ivan~i}, Barbari}, Habermüller, Ak~i}, Bla`ina, 1942.
O autorima dokumentarnih filmova Slavlje slobode, 1942. i Usta{ka Hrvatska slavi mrtve velikane, 1942., nema podataka.
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.