Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. <strong>15</strong>8 do 179 Majcen, V. : <strong>Hrvatski</strong> obrazovni film<br />
dru{tveni `ivot, narodnu kulturu i poti~u opismenjavanje. 40<br />
Jak{a Petri} kao tuma~ politike koju provodi Komitet za kinematografiju,<br />
1948. godine pi{e da su ciljevi dokumentarnog<br />
filma usmjereni odgoju ~ovjeka u duhu socijalizma, ljubavi<br />
prema domovini i svome narodu, prema Sovjetskom <strong>savez</strong>u,<br />
prema Partiji i njezinu vo|i. Stoga i »odgovornost <strong>filmski</strong>h<br />
stvaralaca postaje sve ve}a. Njima je namenjena uloga<br />
vaspita~a naj{irih narodnih masa.« (Petri}, 1948. : 13). O~ita<br />
je potpuna instrumentalizacija filma kao masovnog odgojnog<br />
sredstva u slu`bi ideolo{ke promid`be, ja~anja vlasti i<br />
stvaranja uvjeta za provedbu partijske politike, pri ~emu je<br />
uklonjena granica izme|u odgojnog i propagandnog.<br />
Dok Mirko Cerovac u knjizi Slikopis (Film) 1944. godine,<br />
jo{ govori o zabavnoj ulozi filma i zaodijevanju pouke u razonodu,<br />
ovdje susre}emo jedno asketsko shva}anje filma i<br />
ogoljavanje njegove uloge na ~isto utilitarne zadatke podre-<br />
|ene dnevnim politi~kim potrebama i projekcijama razvitka<br />
dru{tva. Dok se u razdoblju Nezavisne Dr`ave Hrvatske ~itava<br />
filmska proizvodnja nadahnjuje narodnom tradicijom,<br />
povije{}u i tradicijom hrvatske kulture i umjetnosti, povezuju}i<br />
film s kazali{tem, knji`evno{}u, likovnim umjetnostima<br />
i glazbom i stvaraju}i jedan vizualno kultivirani, ~esto rasko{ni<br />
i semanti~ki bogat niz pokretnih slika, u izgradnji novoga<br />
~ovjeka i novoga dru{tva nakon 1945. godine, radikalno<br />
se prekida s tradicijom kojoj se i na podru~ju filma odri-<br />
Koraljari i spu`vari (R. Sremec, 1947.)<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
~e bilo kakav dotada{nji pozitivni doseg i u~inak, kao {to je<br />
to bio slu~aj i na podru~ju drugih umjetnosti pa i ukupnih<br />
ljudskih djelatnosti.<br />
Sve po~inje od po~etka, a jedini pozitivni utjecaj dopu{ten je<br />
ugledanjem na sovjetski film, jer su danas: »...sovjetski vaspita~i,<br />
sovjetski nau~nici i <strong>filmski</strong> radnici... svesni kolika je<br />
ogromna snaga filma u uzdizanju, obrazovanju i vaspitanju<br />
naroda i {ta predstavlja film ako je stavljen u slu`bu ~ove~anstva<br />
i njegovog napretka.« ([ega, 1948. : 52)<br />
U takvu politi~kom okru`ju, nije bilo mjesta bilo kakvoj<br />
filmskoj produkciji izvan kontrole dr`avnih tijela, pa je slijedom<br />
toga u ideolo{kom ~i{}enju 1946. godine i formalno<br />
ukinuta proizvodnja zdravstvenoobrazovnih filmova [kole<br />
narodnog zdravlja, odredbom o zabrani prikazivanja tih filmova<br />
radi »nedostataka u socijalnom, politi~kom, umetni~kom,<br />
ili posve medicinskom tj. stru~nom pogledu«, koja je<br />
donijeta na najvi{oj partijskoj i dr`avnoj razini i o kojoj se ne<br />
mo`e raspravljati.<br />
173<br />
41<br />
Tako|er je izvr{ena likvidacija Zora filma, jedinog privatnog<br />
(dioni~arskog), makar i formalno, pre`ivjelog filmskog proizvo|a~a<br />
iz prethodnog razdoblja. Predsjednik skup{tine<br />
Zore, zavoda za narodno prosvjetni film, Ivo Ra`em, koji je<br />
zajedno s Vjekoslavom Gortanom i Katicom Graf bio u likvidacijskoj<br />
komisiji u svome izvje{taju na posljednjoj skup-<br />
{tini Zore iznosi:
Change language