Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film Biraju}i teme udaljene od zbilje u kojoj su ìvjeli, filmski su autori dobivali potrebnu slobodu izraza i mogu}nost kreativnog pristupa realizaciji filmskoga djela. Pri tome su ~vrst oslonac imali u objektivnoj vrijednosti teme (likovnoj i graditeljskoj — baroka i renesanse, u filmovima Barok i Dubrovnik; glazbenoj ba{tini ilirizma u Lisinskom; ili humanoj, op}eljudskoj vrijednosti znanstvenoga rada Marie Curie u filmu Radijum). Svi se ti filmovi odlikuju vizualnim kvalitetama izraènim u svim filmskim komponentama od scenografije do kamere i reìje. U njima je postignuta odre|ena ravnoteà izme|u estetskog i obrazovnog, koju moèmo ozna~iti kao rezultat kompromisa izme|u objektivnih mogu}nosti i umjetni~kih te`nji autora. Hrvatska kinematografija prvi put ima sredstva, kadrove i tehnologiju kojom moè ravnopravno sudjelovati u europskoj kinematografiji. Pa iako je tempo ovih filmova sporiji od danas uobi~ajenog, a gluma se jo{ nije udaljila od kazali{nih obrazaca, ti filmovi i danas mogu pobuditi zanimanje. Primjer je to kako namjenska filmska proizvodnja, iz nu`de, probija granice svoje namjene, dosiù}i odre|ene estetske kvalitete. Ono {to te filmove u ve}oj mjeri i ~esto vrlo napadno povezuje s vremenom u kojemu su nastali i {to im daje istaknutu prosvjetiteljsko-odgojnu notu jest njihova govorna razina. Prvi put se filmski autori susre}u s tonskim filmovima u kojima pripovjeda~ jezi~nim kodom komentira pokretnu sliku. Pateti~an ton i sadràj govorenoga, puno vi{e od slikovne gra|e u ideolo{kim je normama vremena kojemu pripada, zadràvaju}i se na didakti~noj razini pou~avatelja u kojoj izlaga~ki cilj nimalo nije prigu{en. To je monolo{ki diskurs koji ne dopu{ta sumnju ni proturje~je u istinitost izri~aja nevidljivog govornika. Teì{te mu je na mobilizaciji slu{atelja/gledatelja, te se utje~e emocijama, stereotipima, a ne racionalnoj i logi~koj argumentaciji. Glas je izvrsno foni~ki artikuliran, leksik biran, re~enice te~ne, usmjerene na pobu|ivanje emocija, a tome se pridruùje i — ~esto posebno skladana — programatska glazba u poletnom duhu. Mario Plenkovi} u trodiobi retorike audiovizualnih medija, takav diskurs naziva retorikom velikog ekrana, uspore|uju- }i ga sa Sokratovim daimoniumom koji objavljuje istinu i najavljuje izbavljenje od nesre}e i zla, za razliku od kasnijih diskursa koji su persuativni, nagovarala~ki i u sve ve}oj mjeri uvjeravanje zamjenjuju argumentima otvaraja}i prostor za samostalno odlu~ivanje gledatelja. (Plenkovi}, 1986. : 42) No, to }e biti problem koji }e se jo{ dugo protezati u hrvatskoj (kao i u svjetskoj) kinematografiji, ja~ati u vremenima op}ih opasnosti i katastrofa nacionalnih razmjera, kad dolazi do nacionalnog okupljanja ili do jednosmjernih ideolo{kih pritisaka koje karakterizira pove}ani emocionalni naboj i ja- ~anje iracionalnosti, a prakti~ki }e biti prevladan tek ja~anjem sustava masovnih medija vizualnih komunikacija temeljenih na pokretnim slikama i njihovom deideologizacijom u televizijskoj produkciji. Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. 171 37 edukativnih filmova (u Hrvatskoj su je ve} ranije koristili Svjetloton i Zora film), definitivno je — nakon odrànog zagreba~kog me|unarodnog kongresa o uskom filmu 1943. godine — prihva}ena i u Hrvatskom slikopisu. U Hrvatskom slikopisu osnovan je poseban odjel za uski (16 mm) film, a oprema, nabavljena uz pomo} Svjetloton filma (zagreba~kog zastupnika UFA-e), sastojala se od 16 mm projektora, elektri~nih agregata i posebno ure|enih automobila za prijevoz opreme iz mjesta u mjesto. Time je ostvaren projekt koji se jo{ 1935. godine javio u [koli narodnog zdravlja, a iz financijskih razloga nije mogao biti realiziran u Zori, zavodu za nacionalno-edukativni film, koja je upravo radi razvijanja produkcije i prikazivanja uskoga filma bila i osnovana. Filmski fond putuju}ih slikokaza sastojao se od njema~kih kulturnih i promid`benih filmova (koje je Hrvatskom slikopisu na raspolaganje ustupio tako|er Svjetloton). Tijekom ovoga razdoblja nastaju i tehnolo{ke promjene koje su omogu}ile {irenje obrazovnog filma. Ve} prije u svjetskoj zajednici prihva}en 16 mm filmski format kao obvezna tehnologija koja se preporu~ala proizvo|a~ima i prikaziva~ima 38 Tako je ova djelatnost koristila uglavnom njema~koj promid`bi u Hrvatskoj. Radi promicanja kori{tenja uskog filma u Zagrebu je 1943. godine, u sklopu aktivnosti Me|unarodne filmske komore, odràn I. me|unarodni kongres za uski slikopis kojem su prisustvovali predstavnici 14 europskih zemalja. 39 No, tek po~etkom 1944. godine stvoreni su u Hrvatskom slikopisu tehni~ki uvjeti za presnimavanje hrvatskih slikopisnih tjednika na uski film, ali ni tada nema pouzdanih podataka o tome koliko je ta tehnologija i kori{tena prije svr{etka rata. Marijan Mikac u izvje{}u o radu Hrvatskog slikopisa 1944. godine, tek usputno neodre|eno opisuje ovu djelatnost: »Odjel za slikopise uzke vrpce (putuju}e slikokaze) odrào je na hiljade predstava u svim krajevima Nezavisne Dràve Hrvatske... Slikopis je na taj na~in uveden u zaba~ene krajeve i najmanja mjesta dràve, tamo gdje se ina~e jo{ godinama, a mo`da i nikada ne bi pojavio... Uz odràvanje ’putuju}ih’ slikokaznih predstava, uvode se i stalni slikokazi uzke vrpce, koji su prete~a redovnih slikokaza u manjim mjestima. îm se ostvare uvjeti za otvaranje redovnog slikokaza, slikokaz uzke vrpce premje{ta se u koje drugo mjesto. Priredbe uzkog slikopisa se odràvaju uz nizke ulazne ciene, kojima se ne pokrivaju ni reìjski tro{kovi, jer rad toga odjela nema trgova~ki, nego izklju~ivo prosvjetni i odgojni zna~aj.« (Mikac, 1944. : 34-35) Bez obzira na to {to u na~inu izvje{tavanja javnosti konkretne podatke zamjenjuje neodre|ena afirmativna impresija, o~ito je da je stvorena odre|ena materijalna baza, te se 16 mm film, nakon prija{njih manje uspjelih poku{aja Zora filma i Svjetlotona, po~eo ozbiljnije koristiti u to doba. Time su pripremljeni uvjeti za {irenje kori{tenja uskoga filma u obrazovanju, koji }e biti potpuno ostvareni tek u sljede}em, poslijeratnom razdoblju, osnutkom posebnog poduze}a za proizvodnju obrazovnog i nastavnog flma. Karakteristi~no za to razdoblje, kori{tenje je obrazovnog filma u javnoj kinematografskoj djelatnosti, a potpuno zanemarivanje razvitka specifi~nih oblika {kolskog, nastavnog filma. U {kolama su kori{teni isti obrazovni (kulturni) filmovi koji su prikazivani i gra|anstvu na javnim filmskim projekcijama. To dijelom upu}uje na prete`nu usmjerenost dr-
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film àve da film koristi kao politi~ko promid`beno sredstvo za koje nastoji da dopire do {to {ireg kruga gledatelja i nepostojanje interesa za razvijanje filma kao stru~nog, didakti~kog sredstva u cilju razvitka obrazovnog standarda u {kolama. Na to upu}uje i nezainteresiranost pedago{kih djelatnika za to nastavno sredstvo, pa se u to vrijeme u pedago{kom tisku i pedago{koj teoriji ne razmatraju pitanja didakti~ke uporabe audiovizualnih medija. Primjena filma u obrazovne svrhe tako se organizacijski prete`no odvijala na posebnim javnim filmskim projekcijama, a manje u {kolama, dok je sadràjno obuhva}ala tri podru~ja: ideolo{ki odgoj (obvezno prikazivanje filmskih ùrnala i dokumentarnih filmova o dr- àvnim i strana~kim manifestacijama), podru~je kulture i zdravstveni odgoj. Prva dva sadràja izjedna~ena su s nacionalnim odgojem, dok je tre}a skupina zdravstvenopou~nih filmova — ~ije prikazivanje je propisano i zakonom — imala i prakti~no zna~enje u ratnom razdoblju. Razvojem specifi~nog nastavnog filma kao didakti~kog sredstva, proizvodnja uskog filma okrenut }e se tek onda, kad film izgubi svojstva najsna`nijeg propagandnog sredstva, a dràva se u toj mjeri demokratizira da ni jedna politi~ka ideja ne moè ostvariti potpunu kontrolu medija (ili odre|ena ideologija postane dovoljno stabilna, da se ne osje}a ugroènom, te moè financirati i oblike filmske djelatnosti od kojih nema neposredne politi~ke koristi). Promjenom vlasti i politi~kog sustava 1945. godine, stvara se nova organizacija dràvne kinematografije centralizirane u okviru Jugoslavije. U sredi{njem Dràvnom filmskom poduze}u Demokratske Federativne Jugoslavije koje je 20. studenog 1944. godine osnovano s kapitalom od 1.000.000 dinara, osnovane su republi~ke direkcije, pa je tako Hrvatski slikopis ve} 9. svibnja 1945. naslijedila Filmska direkcija za Hrvatsku, ~iji je direktor postao Mirko Lukavac, prija{nji voditelj Kinoodjela ZAVNOH-a ([krabalo, 1985. : 111/112). Filmska direkcija za Hrvatsku imala je sli~nu strukturu kao i Hrvatski slikopis: uz proizvodnju kratkometra`nog i dugometra`nog filma i njegovu distribuciju, u Direkciji je osnovan odjel uskog slikopisa (16 mm filma). Nakon ukidanja filmskih direkcija i osnutka Jadran filma, kao republi~kog filmskog poduze}a (16. srpnja 1946.), odjel uskog slikopisa nastavio je rad u sklopu novoga poduze}a do 1. srpnja 1947. godine, kad je osnovano specijalizirano poduze}e Nastavni film. Cjelokupna kinematografija toga doba — i nadalje instrument dràve u promicanju njezine ideologije — pod strogim je nadzorom Komiteta za kinematografiju koji je odobravao svaki filmski scenarij i odre|ivao — nakon odobrenja projekta — tko }e ih snimati. Kao sna`no promid`beno sredstvo, film ima ponajprije odgojne zadatke u izgradnji novoga dru{tva. Aleksandar Vu~o, predsjednik Komiteta, 1946. godine u ~lanku Na{a mlada filmska proizvodnja ocrtava ulogu i zadatke filma u dru{tvu: »Filmska umetnost je mo}no oru|e, koje ne treba samo da nam olak{a upoznavanje sveta, ve} i da ubrza proces dru{tvenog napretka. Film ne sme da bude povr{na i vulgarna zabava ili sredstvo za uspavljivanje ljudske svesti. On treba da se uzdigne na visinu umetnosti koja }e biti u stanju 172 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. da prikazuje radikalne promene stvarnosti, a istovremeno da uti~e na njihovo ubrzavanje.« (Vu~o, 1946. : 5) Pitanje »niìh« i »vi{ih« kvaliteta filma, komercijalnog i kulturnog, o ~emu stru~na i nestru~na javnost raspravlja od pojave ovoga medija, ponovno postaje aktualno, a dràva nastoji cijelu kinematografiju podrediti svojim ciljevima, koriste}i odgojnu mo} medija u promid`bi ideja. Pri tome se izjedna~uje odgojno (obrazovno) i estetsko s propagandnim. Tajnik Komiteta Jak{a Petri} u povodu dono{enja petogodi{njeg plana, ocjenjuje da je: »stvorena mogu}nost da se filmovi uklju~e u na{ vaspitni program, da se pomiri komercijalni i propagandni efekat filma u korist propagandnog... kako bi odigrali veliku vaspitnu ulogu koja je filmu namenjena u borbi za izgradnju novog ~oveka.« (Petri}, 1946. : 23/24) Ne{to poslije, 1948. godine, isti autor }e jo{ otvorenije osvijetliti ideolo{ki karakter filma u dogmatskom ~lanku Jo{ vi{e pribliìti film narodnim masama: »Uz stalnu pomo} Partije nikla je i razvijala se jugoslovenska kinematografija. Ta pomo} je bila i jeste dragocjena i bez nje je nemogu}e zamisliti uspeh na{eg filma. Ona se ogledala u odre|ivanju organizacionih principa, u izboru i stvaranju kadrova, a javljala se naro~ito onda kada je trebalo ideolo{ki usmeriti razvitak filmske umetnosti. Ta je pomo} bila gotovo svakodnevna, i danas ne postoji nijedan ve}i uspeh na polju na{eg filma, a da to u prvom redu nije zasluga partijskog rukovodstva.« (Petri}, 1948. : 12) Dràva je na{la svoj interes u mediju i zato poti~e razvoj filmske proizvodnje. Film je postao sastavnim dijelom dràvnog i partijskog planiranja razvoja u tzv. petogodi{njim planovima, programatskim dokumentima kojima se utvr|uju zadaci pojedinaca i dru{tva, a partijski vrh usmjerava njegov razvitak, odre|uje sadràje i zadatke i ocjenjuje njegovu uspje{nost u izvr{avanju zadanih ciljeva. Dràvna kontrola nad finaciranjem, proizvodnjom, distribucijom i prikazivanjem filmova je potpuna, pa se u jednom sredi{tu odre|uje {to i koliko }e se snimati. Planom se unaprijed utvr|uje koliko filmova }e snimiti pojedino poduze}e, a na isti na~in raspodjeljuju se filmovi pojedinim kinematografima. Kao oblik politi~kog utjecaja na filmske djelatnike odràvaju su konferencije na kojima su filmski autori s dràvnim i partijskim du`nosnicima razmatrali probleme proizvodnje filmova, utvr|ivali ideolo{ka i umjetni~ka zastranjivanja i donosili zaklju~ke o njihovu ispravljanju. Te konferencije bile su u stvari sofisticirani oblik provedbe partijske politike koja se naoko odricala represije, ali je pozivaju}i se na svijest filmskih djelatnika posredno utjecala na stvaranje jake samokontrole i samocenzure. Sadràj konferencija ocrtavaju, primjerice, zaklju~ci jednog od ~estih skupova takve vrste, 1948. godine, kojim su utvr|eni zadaci dokumentarnih filmova. Izme|u ostalog, u tim se zaklju~cima autori zaduùju da dokumentarnim filmovima kroz tematiku narodno-oslobodila~ke borbe, primjerima po`rtvovnog rada u izgradnji socijalizma i primjerima zadru`nog ìvota prikaù politi~ki i
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.) Crtani
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
1951. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 14 and 15:
1970. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 16 and 17:
PULA ’98 Janko Heidl Dometi Festi
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
OGLEDI IZ NOSTALGIJE UDK: 791.43(49
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
IDEOLOGIJA PORICANJA Prvi primjerci
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
KULTURNA POLITIKA Obrazloènje Osni
Page 56 and 57:
KULTURNA POLITIKA Jo{ko Maru{i} Stu
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majce
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Umrli Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 66 and 67:
FESTIVALI/PRIREDBE Jurica Pavi~i} T
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Damir R
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
REPERTOAR Filmski repertoar * Uredi
Page 82 and 83:
DALEKI RO\ACI 2 / LES COULOIRS DU T
Page 84 and 85:
Reno), te znatno istaknutiji elemen
Page 86 and 87:
ali rijetko kad oni uspijevaju zaob
Page 88 and 89:
Pakleni udar PAKLENI UDAR / KNOCK O
Page 90 and 91:
Predsjedni~ke laì Hrvat. film. lje
Page 92 and 93:
edatelja Paula Andersona bila razlo
Page 94 and 95:
REPERTOAR VIDEOPREMIJERE * Uredio:
Page 96 and 97:
Gnjavatorica Njen otac, Alexander (
Page 98 and 99:
SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} D
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uvod Svi aud
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Kre{imir Mik
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 126 and 127: PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
Page 134 and 135: PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
Page 152 and 153: Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
Page 154 and 155: SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
Page 160 and 161: BIBLIOTEKA LJETOPISA Vjekoslav Majc
Page 182 and 183: three were originally TV films pres
Page 184 and 185: an important part of the reforms th
Page 186 and 187: RESEARCH AND STUDIES: FILM AND VIDE
Page 188 and 189: him whining submissively for her. T
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?