Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film »Dr`avna vlast preuzela je time sudbinu slikopisa podpuno u svoje ruke, a dobiva i potreban autoritet, da vi{a svojstva slikopisa uzdigne nad ni`ima. Slikopis se na{ao na najboljem putu, da slu`i ob}im dr`avnim i narodnim probitcima, ostavljaju}i privatnicima mogu}nost zarade, ali ta zarada je prilago|ena probitcima zajednice, kao i sveukupno djelovanje slikopisnih i slikokaznih poduze}a u dr`avi i svi poslovi s tim u vezi.« (Mikac, 1944.) 32 Okosnica nacionalne filmske proizvodnje postao je Hrvatski slikopis (Croatia film), opremljen suvremenom filmskom tehnologijom za snimanje zvu~nih filmova. U njemu se okupio velik broj filmskih stru~njaka (Oktavijan Mileti}, Branko Marjanovi}, Stanislav Noworyta, Sergij Tagatz, Viktor Rybak, Ignjat Habermüller i mladi snimatelji Stjepan Barbari}, Ivan Ivan~i}, Josip Ak~i}, Branko Bla`ina, Boris Rudman, Politeo i dr.), koji su uz suradnju s novinarima i knji- `evnicima Milanom Kati}em, Franjom Fuisom, Josipom Horvatom, skladateljem Borisom Papandopulom, scenografom Vladimirom @edrinskim i mnogim kazali{nim glumcima ostvarili u nekoliko ratnih godina zavidnu filmsku produkciju. U prvome redu prvi je put ostvareno neprekidno izla`enje kroz du`e vrijeme zvu~nog filmskog `urnala (Hrvatska u rije~i i slici, odnosno Hrvatski slikopisni tjednik) koji je prvo izlazio dva puta na mjesec, a od stotoga broja jedanput na tjedan. (Ukupno je snimljeno oko 180 brojeva `urnala od od 200-500 m du`ine.) Uz redovitu proizvodnju filmskih `urnala, snimljeno je vi{e kratkih igranih i dokumentarnih filmova, filmskih reporta`a, a kruna te dinami~ne filmske proizvodnje bilo je snimanje dugometra`noga glazbenog igranog filma Lisinski (Oktavijan Mileti}, 1944.) 33 Osim Hrvatskog slikopisa u Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj nastavio je raditi i fotofilmski laboratorij [kole narodnog zdravlja, kao drugi filmski proizvo|a~ isklju~ivo namjenskog filma. Zakonskom odredbom o djelovanju Zdravstvenog zavoda u Zagrebu (biv{i Higijenski zavod i [kola narodnog zdravlja) ure|en je status te filmske proizvodnje, koja je dobila odre- |ene olak{ice (besplatnu cenzurnu kartu) i pogodnosti u prikazivanju. Tim zakonom utvr|eno je da se pou~ni slikopisi moraju prikazivati u svim {kolama i u prosvjetnim ustanovama, a od vremena do vremena du`ni su ih prikazivati i privatni slikokazi. 34 No, Zdravstveni zavod nije dobio financijsku pomo} dr`ave da bi osuvremenio svoju filmsku tehnologiju i mogao ostvariti zahtjevnije filmske projekte u skladu s filmskim standardima profesionalne kinematografije. Njegova je zada}a su`ena na isklju~ivo zdravstvenoedukativno podru~je i dr`ava nije o~ekivala neku aktivniju filmsku djelatnost od te ustanove. Zato je u ratnom razdoblju Zdravstveni zavod prete`no koristio filmsku gra|u snimljenu u prija{njem razdoblju za nove obradbe zdravstvenih filmova, a od novih projekata zna~ajniji su filmovi Prva pomo} na selu (Nikola Nikoli}, Aleksandar Gerasimov, 1940.-1944.), Malarija (Eugen Ne- `i}, Aleksandar Gerasimov, 1942.), S na{eg sela (Aleksandar Gerasimov, 1942.). Ve}u pomo} je dobivao, ali i obveze prema dr`avi imao Hrvatski slikopis, kao jedini ~imbenik profesionalne i javne hr- Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. vatske kinematografije. Njegova je osnovna zada}a bila ostvarivanje nacionalnog projekta hrvatske dr`avnosti i promicanje vladaju}e ideologije, te se je i produkcija razvijala u smjeru promid`be nacionalnih i dr`avotvornih ideja snimanjem promid`benih i/ili kulturnih filmova koji su prete`no imali prosvjetni zna~aj. U prvu skupinu filmova, prete`no u slu`bi ideolo{ke promid`be mogu se uvrstiti ve}im dijelom filmski `urnali (Hrvatska u rije~i i slici, odnosno Hrvatski slikopisni tjednik), te dio dokumentarne produkcije vezane za aktualna vojnopoliti~ka zbivanja (primjerice Mladost Hrvatske, film o Radnoj slu`bi Usta{ke mlade`i, Slavlje slobode, o proslavi prve obljetnice NDH, Stra`a na Drini, Usta{ka Hrvatska slavi mrtve velikane, 1942.). 35 U drugoj skupini filmova u kojoj su se filmski autori znali odmaknuti od dnevnopoliti~kih promid`benih potreba nekoliko je putopisnih filmova i filmova posve}enih kulturi i umjetnosti (Barok u Hrvatskoj, 1942., Dubrovnik, 1943., Tamburica, 1943.), cjelove~ernji igrani film Lisinski, 1944. i nedovr{eni srednjometra`ni dokumentarno-igrani Radium, 1944.). 36 Svi ti filmovi pripadaju skupini tzv. prosvjetnih filmova, kako ih je suvremena filmska kritika i promid`ba nazivala. Oni promi~u odre|ene eti~ke vrijednosti (naj~e{}e nacionalnu svijest, kao primjerice film Lisinski), a kroz zabavni svoj sadr`aj provla~e odre|ene ideje i moralnu pouku. Ili, kako Marijan Mikac ka`e, film je podre|en probicima zajednice i vi{a svojstva uzdi`e nad ni`ima. Mirko Cerovac posve}uje toj vrsti slikopisa jedno poglavlje svoje knjige Slikopis (Film), te prosvjetni slikopis definira: »Ovom je dakle slikopisu du`nost, da na lak, zanimljiv i svima razumljiv na~in obra|uje teme, koje mogu poslu`iti ob}oj naobrazbi pojedinaca. Iz prosvjetnog je slikopisa prema tome podpuno izklju~ena svaka stru~nost (znanstvenost), jer to vi{e ne bi uob}e bio prosvjetni, nego pou~ni ({kolski) ili znanstveni slikopis, te mu kao takvom ne bi bilo mjesta u javnom slikokazu, koji gledaoci posje}uju u prvom redu radi zabave, te tra`e da im se sve, pa i sama pouka pru`i u bar donekle zabavnom stilu.« (Cerovac, 1943. : 53) Dnevna kritika i promid`ba mnogo je neposrednije odredila ulogu filma, ne dvoje}i o tome {to je vlast stvarno o~ekivala od prosvjetnog slikopisa. U sredstvima priop}avanja i svim oblicima promid`be isticana je vrijednost filmskih `urnala i kulturnih filmova kao sredstva odgoja, pouke i politi~kog djelovanja, pa su ~esti naslovi u tisku kao npr. Film i kino u slu`bi dr`avne misli (Hrvatski narod, od 5. 06. 1941.), Slikopis kao odgojitelj naroda (Hrvatski slikopis, br. 2/42.). Mo`da je najbolje zada}u filma u ideolo{ki totalitarnom dru{tvu definirao Josip Klement, predstavnik UFA-e u Hrvatskoj, kada je u ~asopisu Hrvatski slikopis obrazlagao prosvjetnu zada}u njema~kog slikopisa: »Umjetnost bez tendencije je danas posve nestala, jer je takva umjetnost bez sadr`aja. Ona ima danas slu`iti velikim i idealnim ciljevima, koje su si stavile u zadatak sile osovine. U tom duhu stvara njema~ka proizvodnja ~itav niz 169
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film Etnografski film Modeliranje posude (M. Gavazzi, 1930.) jedan iz serije filmskih zapisa o lon~arstvu koje su M. Gavazzi i A. Stojanovi} snimili izme|u 1930. i 1965. godine prosvjetnih, zabavnih i dokumentarnih slikopisa, koji imaju svima, omladini kao i odraslima, slu`iti pokraj zabave i kao poticaj na nesebi~an rad u korist i dobro domovine i budu}ih pokoljenja. Taj svoj zadatak njema~ka proizvodnja izvr{uje stvaraju}i slikopise od velike umjetni~ke vriednosti, rade}i neumorno, da {to prije postigne svoj cilj.« (Klement, 1942: 6) Filmski su autori i organizatori filmske proizvodnje bili svjesni o~ekivanja politi~ke vlasti i mogu}nosti koje film pru`a u izno{enju ideja i oblikovanju dru{tvene svijesti, kako to svjedo~i tekst Marijana Mikca objavljen prigodom trogodi{njice Hrvatskog slikopisa, u kojemu bi se moglo prona}i i ironije i skepti~nosti prema ulozi filma u dru{tvu: »Tako slikopis postaje ono {to je danas najvi{e: sredstvo u slu`bi ideje, ne samo jedne ili vi{e odre|enih ideja, nego svake ideje. Slikopis na primjer mo`e bit sredstvo za promi~bu svake vjere, ali isto tako mo`e biti i mo}no sredstvo protuvjerske promi~be. Nadalje }e za neke biti zabluda, a za neke mo`da i odlika, {to je svaki slikopis, ma kako on tobo`e nedu`no djelovao i ma kako mu nedu`an i zabavan bio sadr`aj, zapravo ipak promi~ba za stanovitu dr`avu ili narod. Slikopisom se promi~u narodne no{nje, obi~aji, glasba, govor; dr`ava se mo`e prikazati naprednijom nego 170 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. {to jest, zemlja ljep{om i bogatijom, a ljudi boljim i simpati~nijim, ali isto tako je mogu} i obratan prikaz.« (Mikac (1), 1944. : 13) Pomalo ogoljeno Mikac upozorava na utjecaj filma u stvaranju mentalnih slika i izgradnji mi{ljenja na {to su znanstvena istra`ivanja upozorila ve} 30-ih godina, kad je u izvje{taju zaklade Payne ustvr|eno da filmovi mogu rijetko imati odgojni cilj, ali da imaju izrazito odgojno djelovanje (Dale; 1955. : 39), a istra`iva~ Thurnstone, analiziraju}i dugotrajnost utjecaja filma na stajali{ta gledatelja, na primjeru Griffithova filma Ra|anje jedne nacije (u studiji: Motion Pictures and the Social Attitudes of Childern), 1931. godine utvrdio kod ispitanika poja~ana negativna stajali{ta prema Crncima nakon gledanja filma i njihovo ja~anje (a ne slabljenje) nakon odre|enog vremena. (citirano prema Dale, 1955. : 41) Pod ideolo{kim pritiskom, kao {to to ~esto biva, filmski su autori pronalazili svoje putove filmskoga izraza, naj~e{}e u bijegu od stvarnosti, odlaze}i u pro{lost ili, zaobilaze}i politi~ke teme, snimaju}i filmove o umjetnosti. Primjer za to je dugometra`ni igrani film Lisinski, koji ujedinjuje obje ove reakcije, a tako|er i pravi prosvjetni, kulturni ili znanstvenopopularni filmovi snimljeni u to doba Barok u Hrvatskoj, Dubrovnik i nedovr{eni Radium.
- Page 120 and 121: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 124 and 125: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 126 and 127: PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
- Page 128 and 129: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 130 and 131: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 132 and 133: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 134 and 135: PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 140 and 141: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 142 and 143: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 144 and 145: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 146 and 147: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 152 and 153: Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
- Page 154 and 155: SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 158 and 159: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 160 and 161: BIBLIOTEKA LJETOPISA Vjekoslav Majc
- Page 162 and 163: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 164 and 165: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 166 and 167: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 168 and 169: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 172 and 173: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 174 and 175: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 176 and 177: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 178 and 179: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 180 and 181: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 182 and 183: three were originally TV films pres
- Page 184 and 185: an important part of the reforms th
- Page 186 and 187: RESEARCH AND STUDIES: FILM AND VIDE
- Page 188 and 189: him whining submissively for her. T
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. <strong>15</strong>8 do 179 Majcen, V. : <strong>Hrvatski</strong> obrazovni film<br />
Etnografski film Modeliranje posude (M. Gavazzi, 1930.) jedan iz serije <strong>filmski</strong>h zapisa o lon~arstvu koje su M. Gavazzi i A. Stojanovi} snimili izme|u<br />
1930. i 1965. godine<br />
prosvjetnih, zabavnih i dokumentarnih slikopisa, koji imaju<br />
svima, omladini kao i odraslima, slu`iti pokraj zabave i<br />
kao poticaj na nesebi~an rad u korist i dobro domovine i<br />
budu}ih pokoljenja. Taj svoj zadatak njema~ka proizvodnja<br />
izvr{uje stvaraju}i slikopise od velike umjetni~ke vriednosti,<br />
rade}i neumorno, da {to prije postigne svoj cilj.«<br />
(Klement, 1942: 6)<br />
Filmski su autori i organizatori filmske proizvodnje bili svjesni<br />
o~ekivanja politi~ke vlasti i mogu}nosti koje film pru`a u<br />
izno{enju ideja i oblikovanju dru{tvene svijesti, kako to svjedo~i<br />
tekst Marijana Mikca objavljen prigodom trogodi{njice<br />
Hrvatskog slikopisa, u kojemu bi se moglo prona}i i ironije<br />
i skepti~nosti prema ulozi filma u dru{tvu:<br />
»Tako slikopis postaje ono {to je danas najvi{e: sredstvo u<br />
slu`bi ideje, ne samo jedne ili vi{e odre|enih ideja, nego<br />
svake ideje. Slikopis na primjer mo`e bit sredstvo za promi~bu<br />
svake vjere, ali isto tako mo`e biti i mo}no sredstvo<br />
protuvjerske promi~be. Nadalje }e za neke biti zabluda, a<br />
za neke mo`da i odlika, {to je svaki slikopis, ma kako on<br />
tobo`e nedu`no djelovao i ma kako mu nedu`an i zabavan<br />
bio sadr`aj, zapravo ipak promi~ba za stanovitu dr`avu ili<br />
narod. Slikopisom se promi~u narodne no{nje, obi~aji,<br />
glasba, govor; dr`ava se mo`e prikazati naprednijom nego<br />
170<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
{to jest, zemlja ljep{om i bogatijom, a ljudi boljim i simpati~nijim,<br />
ali isto tako je mogu} i obratan prikaz.« (Mikac<br />
(1), 1944. : 13)<br />
Pomalo ogoljeno Mikac upozorava na utjecaj filma u stvaranju<br />
mentalnih slika i izgradnji mi{ljenja na {to su znanstvena<br />
istra`ivanja upozorila ve} 30-ih godina, kad je u izvje{taju<br />
zaklade Payne ustvr|eno da filmovi mogu rijetko imati odgojni<br />
cilj, ali da imaju izrazito odgojno djelovanje (Dale;<br />
1955. : 39), a istra`iva~ Thurnstone, analiziraju}i dugotrajnost<br />
utjecaja filma na stajali{ta gledatelja, na primjeru Griffithova<br />
filma Ra|anje jedne nacije (u studiji: Motion Pictures<br />
and the Social Attitudes of Childern), 1931. godine utvrdio<br />
kod ispitanika poja~ana negativna stajali{ta prema Crncima<br />
nakon gledanja filma i njihovo ja~anje (a ne slabljenje) nakon<br />
odre|enog vremena. (citirano prema Dale, 1955. : 41)<br />
Pod ideolo{kim pritiskom, kao {to to ~esto biva, <strong>filmski</strong> su<br />
autori pronalazili svoje putove filmskoga izraza, naj~e{}e u<br />
bijegu od stvarnosti, odlaze}i u pro{lost ili, zaobilaze}i politi~ke<br />
teme, snimaju}i filmove o umjetnosti. Primjer za to je<br />
dugometra`ni igrani film Lisinski, koji ujedinjuje obje ove<br />
reakcije, a tako|er i pravi prosvjetni, kulturni ili znanstvenopopularni<br />
filmovi snimljeni u to doba Barok u Hrvatskoj,<br />
Dubrovnik i nedovr{eni Radium.
Change language