Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. <strong>15</strong>8 do 179 Majcen, V. : <strong>Hrvatski</strong> obrazovni film<br />
»Dr`avna vlast preuzela je time sudbinu slikopisa podpuno<br />
u svoje ruke, a dobiva i potreban autoritet, da vi{a svojstva<br />
slikopisa uzdigne nad ni`ima. Slikopis se na{ao na<br />
najboljem putu, da slu`i ob}im dr`avnim i narodnim probitcima,<br />
ostavljaju}i privatnicima mogu}nost zarade, ali ta<br />
zarada je prilago|ena probitcima zajednice, kao i sveukupno<br />
djelovanje slikopisnih i slikokaznih poduze}a u dr`avi<br />
i svi poslovi s tim u vezi.« (Mikac, 1944.) 32<br />
Okosnica nacionalne filmske proizvodnje postao je <strong>Hrvatski</strong><br />
slikopis (Croatia film), opremljen suvremenom filmskom<br />
tehnologijom za snimanje zvu~nih filmova. U njemu se okupio<br />
velik <strong>broj</strong> <strong>filmski</strong>h stru~njaka (Oktavijan Mileti}, Branko<br />
Marjanovi}, Stanislav Noworyta, Sergij Tagatz, Viktor<br />
Rybak, Ignjat Habermüller i mladi snimatelji Stjepan Barbari},<br />
Ivan Ivan~i}, Josip Ak~i}, Branko Bla`ina, Boris Rudman,<br />
Politeo i dr.), koji su uz suradnju s novinarima i knji-<br />
`evnicima Milanom Kati}em, Franjom Fuisom, Josipom<br />
Horvatom, skladateljem Borisom Papandopulom, scenografom<br />
Vladimirom @edrinskim i mnogim kazali{nim glumcima<br />
ostvarili u nekoliko ratnih godina zavidnu filmsku produkciju.<br />
U prvome redu prvi je put ostvareno neprekidno<br />
izla`enje kroz du`e vrijeme zvu~nog filmskog `urnala (Hrvatska<br />
u rije~i i slici, odnosno <strong>Hrvatski</strong> slikopisni tjednik)<br />
koji je prvo izlazio dva puta na mjesec, a od stotoga <strong>broj</strong>a jedanput<br />
na tjedan. (Ukupno je snimljeno oko 180 <strong>broj</strong>eva<br />
`urnala od od 200-500 m du`ine.) Uz redovitu proizvodnju<br />
<strong>filmski</strong>h `urnala, snimljeno je vi{e kratkih igranih i dokumentarnih<br />
filmova, <strong>filmski</strong>h reporta`a, a kruna te dinami~ne<br />
filmske proizvodnje bilo je snimanje dugometra`noga<br />
glazbenog igranog filma Lisinski (Oktavijan Mileti}, 1944.) 33<br />
Osim Hrvatskog slikopisa u Nezavisnoj dr`avi Hrvatskoj nastavio<br />
je raditi i foto<strong>filmski</strong> laboratorij [kole narodnog<br />
zdravlja, kao drugi <strong>filmski</strong> proizvo|a~ isklju~ivo namjenskog<br />
filma.<br />
Zakonskom odredbom o djelovanju Zdravstvenog zavoda u<br />
Zagrebu (biv{i Higijenski zavod i [kola narodnog zdravlja)<br />
ure|en je status te filmske proizvodnje, koja je dobila odre-<br />
|ene olak{ice (besplatnu cenzurnu kartu) i pogodnosti u prikazivanju.<br />
Tim zakonom utvr|eno je da se pou~ni slikopisi<br />
moraju prikazivati u svim {kolama i u prosvjetnim ustanovama,<br />
a od vremena do vremena du`ni su ih prikazivati i privatni<br />
slikokazi. 34<br />
No, Zdravstveni zavod nije dobio financijsku pomo} dr`ave<br />
da bi osuvremenio svoju filmsku tehnologiju i mogao ostvariti<br />
zahtjevnije filmske projekte u skladu s <strong>filmski</strong>m standardima<br />
profesionalne kinematografije. Njegova je zada}a su`ena<br />
na isklju~ivo zdravstvenoedukativno podru~je i dr`ava<br />
nije o~ekivala neku aktivniju filmsku djelatnost od te ustanove.<br />
Zato je u ratnom razdoblju Zdravstveni zavod prete`no<br />
koristio filmsku gra|u snimljenu u prija{njem razdoblju za<br />
nove obradbe zdravstvenih filmova, a od novih projekata<br />
zna~ajniji su filmovi Prva pomo} na selu (Nikola Nikoli},<br />
Aleksandar Gerasimov, 1940.-1944.), Malarija (Eugen Ne-<br />
`i}, Aleksandar Gerasimov, 1942.), S na{eg sela (Aleksandar<br />
Gerasimov, 1942.).<br />
Ve}u pomo} je dobivao, ali i obveze prema dr`avi imao <strong>Hrvatski</strong><br />
slikopis, kao jedini ~imbenik profesionalne i javne hr-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
vatske kinematografije. Njegova je osnovna zada}a bila<br />
ostvarivanje nacionalnog projekta hrvatske dr`avnosti i promicanje<br />
vladaju}e ideologije, te se je i produkcija razvijala u<br />
smjeru promid`be nacionalnih i dr`avotvornih ideja snimanjem<br />
promid`benih i/ili kulturnih filmova koji su prete`no<br />
imali prosvjetni zna~aj.<br />
U prvu skupinu filmova, prete`no u slu`bi ideolo{ke promid`be<br />
mogu se uvrstiti ve}im dijelom <strong>filmski</strong> `urnali (Hrvatska<br />
u rije~i i slici, odnosno <strong>Hrvatski</strong> slikopisni tjednik), te<br />
dio dokumentarne produkcije vezane za aktualna vojnopoliti~ka<br />
zbivanja (primjerice Mladost Hrvatske, film o Radnoj<br />
slu`bi Usta{ke mlade`i, Slavlje slobode, o proslavi prve<br />
obljetnice NDH, Stra`a na Drini, Usta{ka Hrvatska slavi mrtve<br />
velikane, 1942.). 35 U drugoj skupini filmova u kojoj su se<br />
<strong>filmski</strong> autori znali odmaknuti od dnevnopoliti~kih promid`benih<br />
potreba nekoliko je putopisnih filmova i filmova<br />
posve}enih kulturi i umjetnosti (Barok u Hrvatskoj, 1942.,<br />
Dubrovnik, 1943., Tamburica, 1943.), cjelove~ernji igrani<br />
film Lisinski, 1944. i nedovr{eni srednjometra`ni dokumentarno-igrani<br />
Radium, 1944.). 36<br />
Svi ti filmovi pripadaju skupini tzv. prosvjetnih filmova,<br />
kako ih je suvremena filmska kritika i promid`ba nazivala.<br />
Oni promi~u odre|ene eti~ke vrijednosti (naj~e{}e nacionalnu<br />
svijest, kao primjerice film Lisinski), a kroz zabavni svoj<br />
sadr`aj provla~e odre|ene ideje i moralnu pouku. Ili, kako<br />
Marijan Mikac ka`e, film je podre|en probicima zajednice i<br />
vi{a svojstva uzdi`e nad ni`ima.<br />
Mirko Cerovac posve}uje toj vrsti slikopisa jedno poglavlje<br />
svoje knjige Slikopis (Film), te prosvjetni slikopis definira:<br />
»Ovom je dakle slikopisu du`nost, da na lak, zanimljiv i<br />
svima razumljiv na~in obra|uje teme, koje mogu poslu`iti<br />
ob}oj naobrazbi pojedinaca. Iz prosvjetnog je slikopisa<br />
prema tome podpuno izklju~ena svaka stru~nost (znanstvenost),<br />
jer to vi{e ne bi uob}e bio prosvjetni, nego pou~ni<br />
({kolski) ili znanstveni slikopis, te mu kao takvom ne<br />
bi bilo mjesta u javnom slikokazu, koji gledaoci posje}uju<br />
u prvom redu radi zabave, te tra`e da im se sve, pa i sama<br />
pouka pru`i u bar donekle zabavnom stilu.« (Cerovac,<br />
1943. : 53)<br />
Dnevna kritika i promid`ba mnogo je neposrednije odredila<br />
ulogu filma, ne dvoje}i o tome {to je vlast stvarno o~ekivala<br />
od prosvjetnog slikopisa.<br />
U sredstvima priop}avanja i svim oblicima promid`be isticana<br />
je vrijednost <strong>filmski</strong>h `urnala i kulturnih filmova kao<br />
sredstva odgoja, pouke i politi~kog djelovanja, pa su ~esti<br />
naslovi u tisku kao npr. Film i kino u slu`bi dr`avne misli<br />
(<strong>Hrvatski</strong> narod, od 5. 06. 1941.), Slikopis kao odgojitelj naroda<br />
(<strong>Hrvatski</strong> slikopis, br. 2/42.). Mo`da je najbolje zada}u<br />
filma u ideolo{ki totalitarnom dru{tvu definirao Josip Klement,<br />
predstavnik UFA-e u Hrvatskoj, kada je u ~asopisu<br />
<strong>Hrvatski</strong> slikopis obrazlagao prosvjetnu zada}u njema~kog<br />
slikopisa:<br />
»Umjetnost bez tendencije je danas posve nestala, jer je takva<br />
umjetnost bez sadr`aja. Ona ima danas slu`iti velikim<br />
i idealnim ciljevima, koje su si stavile u zadatak sile osovine.<br />
U tom duhu stvara njema~ka proizvodnja ~itav niz<br />
169
Change language