Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film
u svojemm sastavu imalo i planinarsku kinoamatersku sekciju
— snimili su vlastiti planinarski pothvat — put od Zagreba
do vrha Durmitora. Tako je nastao 70-minutni film o
putu kroz tada jo{ neistra`ene vrleti i pra{ume Durmitora, a
uz to su na filmskoj vrpci zabilje`ili izvorne snimke planinskih
crnogorskih sela i `ivot ljudi u njima. Nakon povratka
u Zagreb, film je ozvu~en gramofonskim plo~ama i tako se,
kao planinarski zvu~ni film prikazivao u kinematografima.
Izazvao je veliku pozornost javnosti, {to se mo`e zaklju~iti i
iz toga {to je osim u Zagrebu prikazivan u Ljubljani, Cetinju,
Beogradu, Be~u, Münchenu, Pragu, Bratislavi i Zürichu.
Film je laboratorijski obra|en u Be~u. Negativ i jedna kopija
ostala je snimatelju Koraneku i propala za vrijeme rata.
Druga, kopija obitelji Gu{i} pre`ivjela je rat (ponovno je
prona|ena je 1972. godine), ali nema podataka o njezinoj
daljnjoj sudbini. 30
Nedovr{eni film Radium (O. Mileti}, 1944.)
Posebice treba upozoriti na dokumentarnu vrijednost filmova
zagreba~kog filmskog kroni~ara Maksimilijana Paspe s nizom
filmskih zapisa u kojima je (u vremenu od 1927. do
1960. godne), snimao svoju obitelj i prijatelje, svakodnevnicu
grada i ladanja (Lov u Bregani, 1928., Moji roditelji,
1929., Zagreb 1936., Podsused, 1937., Remete, 1936. i dr.),
stvaraju}i jednu skromnu, ali cjelovitu sliku hrvatskoga gra-
|anskog `ivota s kraja 30-ih godina. Drugo podru~je snimanja
neprofesijskih autora su putopisni filmovi s dokumentarnim
snimcima krajolika i pojedinih ljudskih aktivnosti. Paspa
je i tu ostavio nekoliko dragocjenih dokumenata (primjerice
Ribolov na Savi, 1954.).
Od 50-ih godina tim radovima odraslih neprofesijskih autora
pridru`uje se mno{tvo malih dje~jih filmova u kojima su
djeca sa svojim u~iteljima u dje~jim kinoklubovima snimila
mnogobrojne autenti~ne prizore ljudske svakodnevnice i
tradicijskih obi~aja (opus kinokluba Slavica iz Pitoma~e s vo-
No, ne pro{iruju}i ovu temu, trebalo bi u sklopu etnografski
diteljem Mirkom Lau{om, ili suburbana tematika filmova
zanimljivih, a manje poznatih filmskih dokumenata barem
dje~jeg kluba Lu~ko s voditeljicom Zdenkom Sabli} — samo
usputno spomenuti, etnografske vrijednosti filmova nepro-
su dva opre~na primjera {irine tih sadr`aja).
fesijskih filmskih autora koji se organiziranim snimanjem u
Hrvatskoj javljaju 1927. godine. Tu bi u prvom redu trebalo I na kraju jedan od posljednjih filmova [kole narodnog
uvrstiti tzv. obiteljske filmove, s vrijednom gra|om iz sva- zdravlja, treba spomenuti film Susak, Branka Cvjetanovi}a i
kodnevnog `ivota, ali i namjerno snimane tradicijske obi~aje. Aleksandra Gerasimova (1955.), koji je otkrio znanosti au-
167
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.