Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
164<br />
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. <strong>15</strong>8 do 179 Majcen, V. : <strong>Hrvatski</strong> obrazovni film<br />
zapisi uglavnom nisu sa~uvani. U Hrvatskoj kinoteci sa~uvan<br />
je od svega toga tek jedan insert kretanja bolesnika bez<br />
nogu.<br />
Prave znanstvenomedicinske filmove u [koli narodnog<br />
zdravlja, Aleksandar Gerasimov snimao je po~etkom 50-ih<br />
godina, kada je ta ustanova (1947. godine) postala dijelom<br />
Medicinskog fakulteta sa zadatkom da organizira nastavu<br />
studenata medicine i poslijediplomski studij. 23 Aleksandar<br />
Gerasimov je tada (16 mm kamerom i prvi put u boji) snimio<br />
nekoliko medicinskih (klini~kih) filmova. To su bili prvi<br />
<strong>filmski</strong> zapisi pojedinih operativnih zahvata doktora Ferde<br />
Grospi}a i Dimitrija Juzba{i}a (Luksacija kosti, 1948., Operacija<br />
meniskusa, 1949., Operacija plu}a, 1956.). U isto se<br />
vrijeme zanimanje za medicinski film javlja i kod pojedinih<br />
neprofesijskih <strong>filmski</strong>h autora. Tako je Ivo @galin snimio<br />
<strong>filmski</strong> zapis Transfuzija krvi (1947.), osje~ki farmaceut Vladislav<br />
Ilin filmove Operacija gu{e (1948.) i Carski rez<br />
(1949.), lije~nik Aleksandar Paspa Operacija progenije<br />
(1954.), Operacija zatvorenog zagriza i Operacija prognatije<br />
(1955.), te Mihovil Pansini, tako|er lije~nik, film Transmeatalni<br />
pristup do {upljine srednjeg uha (1954.). Tome se pridru`io<br />
Nastavni film s izvanrednim dokumentom o operaciji<br />
srca koji je snimio Stjepan Veli} sa snimateljem Zdravkom<br />
Mihel~i}em 1951. godine.<br />
To bi uglavnom bilo sve do pojave televizije, koja je filmske<br />
(video) zapise pojedinih medicinskih zahvata, osobito slo`ene<br />
zahvate presa|ivanja pojedinih organa, povremeno snimala<br />
i u insertima prikazivala i naj{irem krugu televizijskoga<br />
gledateljstva. Danas, kad je kontrola pripreme ili izvedbe<br />
medicinskih zahvata pomo}u vizualnih medija gotovo stalna<br />
praksa, mogu se prvi poku{aji stvaranja filmske medicinske<br />
dokumenatacije ~initi skromnima, no to je bio po~etak uvjetovan<br />
i tehnolo{kim mogu}nostima. Nepokretna 35 mm kamera<br />
pru`ala je malo mogu}nosti za precizno pra}enje pojedinosti<br />
zahvata na ljudskom tijelu, pa medicinski <strong>filmski</strong> zapisi<br />
uglavnom nastaju kada je bilo mogu}e upotrijebiti pokretljiviju<br />
i lak{u 16 mm kameru i osjetljiviju filmsku vrpcu,<br />
a neslu}eni razvoj dobivaju tek suvremenom tehnologijom<br />
koja ne omogu}uje samo podatljiv pristup vanjskim organima,<br />
nego pru`a razli~ite mogu}nosti pristupa i unutarnjim<br />
organima ljudskoga tijela. Filmsko snimanje povezano je da-<br />
Kulturni film Dubrovnik (A. Gerasimov, oko 1936.)<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
nas s nizom srodnih elektroni~kih i digitalnih tehnologija<br />
(röntgen, video, ra~unalo, scaner, ultrazvuk) koje omogu}avaju<br />
nastajanje pokretne slike na razli~ite na~ine i razli~itih<br />
vizualnih osobina.<br />
Drugo je podru~je zanimanja znanstvenika za film bilo podru~je<br />
tradicijske narodne kulture i obi~aja koje je uvjetovalo<br />
nastanak zna~ajnog korpusa etnografskih filmova.<br />
Za to podru~je zanimanje je rano pokazala dominantna kinematografija,<br />
te su po~eci dokumentarne filmske proizvodnje<br />
u velikoj mjeri bili povezani s bilje`enjem oblika tradicijske<br />
kulture. U Hrvatskoj je prvi poku{aj snimanja etnografskog<br />
filma zabilje`en 1922. godine kada je Jugoslavija d.d.<br />
po~ela snimati seriju filmova sa zajedni~kim naslovom Narodni<br />
`ivot i obi~ajie. O toj seriji filmova ostao je trag u ~lanku<br />
Milovana Gavazzija objavljenom u ~asopisu Narodna starina<br />
i u izvje{taju Etnografskog muzeja u Zagrebu za 1922.<br />
godinu u kojem ravnatelj muzeja Vladimir Tkal~i} — ujedno<br />
i autor scenarija za taj film — opisuje snimanje. Taj izvje-<br />
{taj potvrda je da je snimljen jedan film iz serije, pod naslovom<br />
Selja~ki svatovi iz Sunje (130 m). Film je sniman od 25.<br />
do 27. velja~e 1922. godine u sunjskim selima Seli{}u i Gredi,<br />
prema zamisli i scenariju Vladimira Tkal~i}a i uz nadzor<br />
muzejskih stru~njaka, a nakon snimanja, kopija je poklonjena<br />
Etnografskome muzeju. 24 Tijekom prikupljanja podataka<br />
za ovaj rad, prona|en je spomenuti film, koji je sa~uvan zahvaljuju}i<br />
kustosima Etnografskog muzeja, te je presnimljen<br />
na nezapaljivu vrpcu i pohranjen u Hrvatskoj kinoteci. Uz<br />
Vladimira Tkal~i}a koji je izradio scenarij i sudjelovao prilikom<br />
snimanja, redatelj je bio Anatolij Bazarov, a snimatelj<br />
Josip Halla (stalni snimatelj Jugoslavije d.d.). Sama namjera<br />
snimanja takve serije filmova upu}uje na va`nost koja se<br />
uop}e pridavala izvornoj narodnoj kulturi u tome vremenu<br />
(ali, usput, poduze}e Jugoslavija d.d. u to je vrijeme intenzivno<br />
sura|ivalo sa Stjepanom Radi}em ~ije je predizborne<br />
skupove njezin snimatelj Josip Halla sustavno snimao kao<br />
dokumentaciju izborne aktivnosti HSS-a). Posebice je zanimljivo<br />
da je spomenuti film sniman pod nadzorom muzejskih<br />
stru~njaka (zahtjev koji je primjerice Institut za znanstveni<br />
film u Göttingenu postavio u svojem vodi~u za etnolo{ku<br />
filmsku dokumentaciju — Leisätze zur völkrtkundlichen<br />
und volkskundlichen Filmdokumentation, 1959. godine,<br />
da bi osigurao znanstvenu valjanost etnolo{kome filmu)<br />
(Kri`nar, 1982. : 13). Jedan od etnologa nazo~an tome snimanju<br />
bio je i kustos Etnografskog muzeja Milovan Gavazzi<br />
koji }e poslije postati pionirom etnografskoga filma. U popratnom<br />
~lanku o snimanju pod naslovom Kinematografsko<br />
snimanje na{ih narodnih obi~aja, Gavazzi pi{e:<br />
»Narodne obi~aje kod kojih ~ini bit i du{u njihovu upravo<br />
kompleks zna~ajnih radnja i detalja u kretanjima, nije kadra<br />
ni rije~ ni nepomi~na fotografija da dovoljno savr{eno<br />
i plasti~no fiksira. Film, upotrebljen u svrhu pohrane narodnih<br />
obi~aja, razmjerno ih najsavr{enije reproducira...«<br />
(Gavazzi, 1922. : 85)<br />
Pred kraj `ivota s velikim znanstvenim i <strong>filmski</strong>m iskustvom<br />
u snimanju etnolo{kih filmova, istu tu misao ponovio je s<br />
jednakom vjerom u medij pokretne slike:
Change language