Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Share Embed Flag
Download ePaper

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

hfs.hr
30.12.2012 Views

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film osnutak posebnog poduze}a za snimanje obrazovnih filmova, uz postoje}e proizvo|a~e tonskih filmova, u tome vremenu izgledao kao poku{aj podjele rada i specijalizacije filmskih proizvo|a~a za pojedine vrste filmova. Za posebnim poduze}em koje bi se posvetilo u prvome redu snimanju namjenskih filmova na suvremenoj tehnolo{koj razini javila se potreba i u banskoj upravi o ~emu podatak nalazimo u izvje{taju fotofilmskog laboratorija [kole narodnog zdravlja za 1934. godinu u kojem izvjestitelj upozorava upravu [kole na planove banske uprave za pro{irenjem prosvjetne djelatnosti pomo}u filma radi unapre|enja seoskoga gospodarstva: »Poznato mi je da Banska uprava u idu}oj godini kani da se obilno poslu`i filmskom propagandom u svim smjerovima te u tom predmetu ve} organizuje i poluzvani~nu organizaciju koja bi pomo}u ure|enog kamiona i portabilne tonske aparature unijela tonfilm u sva na{a sela.« Filmski je laboratorij zato predlagao [koli da poduzme »...inicijativu kod gospodina Bana Savske banovine da u budu}e ne povjerava snimanje za pojedina odjeljenja Kraljevske banske uprave privatnim tvrtkama, nego na{em laboratoriju...« Ujedno izvjestitelj razra|uje prijedlog ure|enja filmskog obrazovnog modela za provedbu »propagande pomo}u filmova«: »...mislim da bi bilo daleko racionalnije da se sukcesivno po|e na intenzivni na~in propagande putem kamiona, koji bi imao ugra|enu portabilnu tonfilmsku garnituru sa strukovnim predava~em koji bi se usput slu`io i svim ostalim sredstvima higijenske propagande `ivom rije~i, diapozitivima, plakatima, letacima, knjigama i izlo`bama. To bi bio jednokratni ve}i tro{ak, ali bi se kroz 10 godina odli~no amortizirao u{tednjom koja bi nastala time {to se materijal (aparati, filmovi) ne bi o{te}ivali. Ovim na~inom propagande slu`e se u Italiji, [paniji, te imadu izvrsne uspjehe. Dakako da se taj kamion ne bi smio vra}ati nakon svakog predavanja u Zagreb, nego bi i{ao od sela do sela kroz cijelu godinu po utvr|enom programu. Dr`im da bismo na tri takva kamiona mogli savladati sav rad oko zdravstvene propagande u Banovini a ~itav program radova mogao bi se razdijeliti na 3-4 godine.« Treba napomenuti da je to bio poku{aj fotofilmskog laboratorija — ~iji su djelatnici, Aleksandar Gerasimov i Anatolij Bazarov, ve} imali prakti~nih snimateljskih rezultata u uporabi tonske filmske tehnologije — da [kola narodnog zdravlja osuvremeni filmsku tehnologiju i uskladi je sa suvremenim potrebama. Kako se to nije dogodilo, pa je i postoje}a tonfilmska kamera koju je izradio Gerasimov bila kori{tena vrlo rijetko (uglavnom za naru~ene projekte), sazrela je ideja da se to pitanje rije{i izvan [kole narodnog zdravlja. Razloge tome dijelom treba tra`iti u sve nepovoljnijem, politi~kom i gospodarskom, polo`aju [kole, koje nije omogu}avalo ulaganje novih financijskih sredstava u promjenu filmske tehnologije, niti planiranje razvoja filmske djelatnosti izvan granica zdravstvenoprosvjetne djelatnosti. Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Zato je sa sli~nim programom, ali na mnogo {iroj osnovi, 1935. godine u Zagrebu osnovana filmska zadruga, pod nazivom Zora zavod za nacijonalno-edukativni film, zadruga s ograni~enim jamstvom (skra}eni naziv Zorafilm). Statutom utvr|eni zadaci Zadruge, najbolje otkrivaju namjere njenih osnivatelja. Osnovnim zadatkom utvr|eno je da Zadruga »putem filma provodi nacijonalnu i kulturnu edukaciju naroda«, a to }e provoditi na na~in da }e: 1. uvesti »putuju}a ton-kina na autu za kulturnu i nacijonalnu propagandu i popularizaciju filmova u zemlji. 2. proizva|ati doma}e filmove i unapre|ivati doma}u fabrikaciju filmova. 3. nabavljati, prodavati i iznajmljivati kulturno propagandne filmove. 4. urediti filmski atelje. 5. prikazivati filmove. 6. odr`avati po potrebi te~ajeve za izobrazbu filmskih tehni~kih stru~njaka i umjetnika. 7. voditi brigu o specijalnim filmovima za propagandu u nacijonalnom i kulturnom pogledu. 8. osnovati dru{tvo prijatelja filmske umjetnosti. 9. namjestiti u upravu poduze}a prvenstveno svoje zadrugare i ~lanove njihovih porodica. 10. pomagati zadrugare svim sredstvima kojim zadruga raspola`e.« 161 13 Osnovni sadr`aj i djelokrug rada opisan je u prve tri to~ke zadataka Zadruge. O~ito je da je ta ustanova trebala u neku ruku biti nastavak (pro{irenje) djelovanja [kole narodnog zdravlja, na {to upu}uje stavljanje u prvi plan vo|enje putuju}ih tonskih kina, dakle, one tehnologije kojom [kola nije raspolagala, odnosno nije imala financijskih sredstava da je uvede (pa je trebalo pro{iriti materijalnu osnovu za nabavu potrebne opreme uklju~ivanjem {ireg kruga ulaga~a financijskih sredstava). Dijelom to (kao i zrelost uvjeta za pokretanje proizvodnje obrazovnog filma na nacionalnoj razini potvr|uje i sastav ~lanova Zadruge. Prema Imeniku ~lanova zadruge upisanih na ustanovnoj skup{tini (4. o`ujka 1935.), prvi ~lanovi zadruge su bili: Dr. Ra`em Ivo, direktor Javnih skladi{ta d.d. Dr. Gortan Vjekoslav, bankovni direktor, 1940. privatni ~inovnik Bazarov Anatol, filmski snimatelj i laborant [kole narodnog zdravlja Graf Marko, filmski snimatelj (do tada u Stela filmu — prim. aut.) Brössler Kamilo, pedagog, voditelj filmske proizvodnje [kole narodnog zdravlja Dr. Cuvaj Adolf Kadmon Robert, direktor Avala filma u Zagrebu Dr. [tern Ivo, direktor Radio stanice Zagreb Dr. [vrljuga Stanko, ministar u miru [vrljuga Eleonora

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 158 do 179 Majcen, V. : Hrvatski obrazovni film Dr. Vrbani} Milan Kri`, gradski ~inovnik u miru Dr. Gavran~i} Oton Ing. Gerasimov Aleksandar, filmski snimatelj, [kola narodnog zdravlja Luka~ R. Ranko Schwarz Nikola, kinovlasnik Dr. Aranicki Aleksandar, vlasnik Balkan Palace kina König Mihajlo, kinovlasnik Koch Ladislav Koch Josip, ravnatelj Pan filma Zagreb Nachmias Isac, kinovlasnik Dr. Cuculi} Tomo Schwarz Gabor, ravnatelj Jugofilma Dr. Pojas Janko, lije~nik Gvozdanovi} Artur, bankovni direktor Mar~ec Antun, tajnik Banske uprave (poslije 1940. ministarski savjetnik u Beogradu — prim. aut.) Dr. [tulhofer Aleksandar, odvjetnik Dr. Kraljevi} Milan, lije~nik, [kola Narodnog zdravlja Dr. Bor~i} Berislav, lije~nik, ravnatelj Higijenskog zavoda i [kole narodnog zdravlja Udru`enje imaoca kinematografskih radnja Savske Banovine Jugoslavensko-~ehoslova~ka liga Radio d.d. Zagreb Iz toga popisa mo`e se zaklju~iti da je u {iroj javnosti bilo dovoljno zanimanja za pokretanje sustavne obrazovne akcije putem filma. Na ustanovnoj skup{tini okupili su se predstavnici svih relevantnih ~imbenika (osim predstavnika {kola) koji su mogli utjecati na uspje{nost planiranog pothvata. Najprije je o~ito da [kola narodnog zdravlja, do tada jedini stalni filmski producent obrazovnih filmova, nije imala pasivnu ulogu u osnutku zadruge, pa su na osniva~koj skup{tini bila oba njena snimatelja (Aleksandar Gerasimov i Anatolij Bazarov), voditelj filmske proizvodnje, pedagog i sociolog Kamilo Brössler, te ravnatelj [kole i njegov zamjenik (Berisalv Bor~i} i Milan Kraljevi}), koji su svojim filmsko-pedago{kim iskustvom mogli pomo}i razvoju novoga poduze}a. Bansku upravu (kao potencijalnog naru~itelja filmova) predstavljao je njezin tajnik, interes kinematografa posebice se isti~e nazo~no{}u najzna~ajnijih kinovlasnika, predstavnika njihove strukovne udruge, te vlasnika nekoliko filmskih poduze}a za uvoz i distribuciju filmova, a financijska sigurnost pothvata mogla se naslutiti iz sudjelovanja dvojice bankovnih direktora. Me|u osniva~ima na{ao se i sociolog, dr. Ivo [tern, predsjednik zagreba~kog Sociolo{kog dru{tva, koje je, me|u prvima, jo{ 1925. godine promicalo ideju kori{tenja filma u obrazovanju i nastavi, te je organiziralo zajedni~ki sastanak s prosvjetno-uzgojnom sekcijom zagreba~kog Oblasnog odbora Crvenog kri`a, radi poticanja spomenute aktivnosti. 162 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. 14 Prvi voditelj filmske proizvodnje postao je Anatolij Bazarov, snimatelj i laborant fotofilmskog odjela [kole narodnoga zdravlja, a kao snimatelji su anga`irani Marko Graf (ujedno i ~lan Ravnateljstva), te Oktavijan Mileti} koji se isticao me|u neprofesijskim filmskim autorima brojnim nagradama dobivenim na europskim natje~ajima amaterskog filma, a do tada je ve} povremeno snimao za zagreba~ki Pan film. 15 O~ito po~etno odu{evljnje koje je okupilo tako istaknute predstavnike upravnog, gospodarskog, kinematografskog i zdravstvenog zagreba~kog etablishmenta brzo je pro{lo, pa se idu}ih godina broj zadrugara smanjio i ustalio na dvanaest ~lanova. 16 To smanjenje zanimanja vezano je za financijske prilike koje se nisu pokazale toliko izda{nima, kako se to u po~etku ~inilo. Ukupno djelovanje Zore danas nam je samo djelomice poznato iz sa~uvanih arhivskih dokumenata. 17 Na temelju tih dokumenata vidljivo je da se Zora od osnutka susretala s financijskim problemima u obavljanju svojih osnovnih zada}a. Tako ve} iz izvje{taja ravnateljstva na prvoj glavnoj skup{tini, doznajemo o glavnim problemima i sadr`ajima rada zadruge: »Na{ prvotni plan bio je da uredimo ambulantni ton-kino koji }e na{im selima {iriti prosvjetu i kulturu. Ra~unali smo, da }emo re`iju takvog poslovanja namiriti prihodima od reklame, a da }e kino mo}i davati besplatne predstave kulturnih filmova poljoprivrednog karaktera kao i op}e prosvjetnih filmova. Rade}i u tom smjeru nabavili smo uz velike `rtve auto, ali dalje od te nabavke nije moglo da ide... Mala sredstva iz udjela, pa sitni zajmovi omogu}ili su nam, da izdademo 5 filmskih magazina, koji kolaju po ~itavoj dr`avi... mi smo ve} u po~etku na{u zadrugu smatrali nekomercijalnim poduze}em, koje (ne)}e nositi neke velike dobitke nego vi{e prosvjetno-propagandnom ustanovom, koja }e da {iri u na{em narodu prosvjetu, da propagira turizam, izna{a na filmsko platno na{e narodne obi- ~aje, narodne no{nje, lijepe krajeve i pejsa`e, da poma`e propagandom doma}u proizvodnju itd. i zato nama mora biti na srcu vi{e moralan nego materijalan uspjeh.« 18 Prema bilanci za 1935. godinu, u prvoj (nepunoj) godini djelovanja, za tro{kove snimanja utro{eno je 23.407, za filmski materijal 34.845, za razvijanje i kopiranje 3.723, te za putne tro{kove (snimatelja) 6.609,50 dinara. Vrijednost filmova procjenjena je na 20.402,20 dinara. Prihodi od posudbe filmova bili su 5.858,25, od prodaje filmova 36.483 dinara, a vi{ak prihoda iznosio je samo 129,80 dinara. Kako se ni idu}e godine osnovna prosvjetna zada}a nije mogla obavljati jer nije bilo novca za kupnju pokretnog projektora za prikazivanje zvu~nih filmova, prenosiva »koferska ton-aparatura« posu|ena je od (ina~e nepoznate) zagreba~ke tvrtke Heka. U izvje{taju druge glavne skup{tine, navedeno je da je posao s prijenosnim kinom donio gubitke, te je krajem 1936. godine prekinut. To je uglavnom sve {to je ostalo zabilje`eno o obrazovnoj djelatnosti zadruge, koja je 1936. godine promijenila ime u Zora, zavod za narodno prosvjetni film. 19 Jo{ se mo`e re}i da je prosvjetni rad pomo}u filma bio zami{ljen na taj na~in da se {kolama ponudi program sastavljen od zabavnih (dijelom crtanih) i namjenskih

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. <strong>15</strong>8 do 179 Majcen, V. : <strong>Hrvatski</strong> obrazovni film<br />

osnutak posebnog poduze}a za snimanje obrazovnih filmova,<br />

uz postoje}e proizvo|a~e tonskih filmova, u tome vremenu<br />

izgledao kao poku{aj podjele rada i specijalizacije<br />

<strong>filmski</strong>h proizvo|a~a za pojedine vrste filmova.<br />

Za posebnim poduze}em koje bi se posvetilo u prvome redu<br />

snimanju namjenskih filmova na suvremenoj tehnolo{koj razini<br />

javila se potreba i u banskoj upravi o ~emu podatak nalazimo<br />

u izvje{taju fotofilmskog laboratorija [kole narodnog<br />

zdravlja za 1934. godinu u kojem izvjestitelj upozorava<br />

upravu [kole na planove banske uprave za pro{irenjem prosvjetne<br />

djelatnosti pomo}u filma radi unapre|enja seoskoga<br />

gospodarstva:<br />

»Poznato mi je da Banska uprava u idu}oj godini kani da<br />

se obilno poslu`i filmskom propagandom u svim smjerovima<br />

te u tom predmetu ve} organizuje i poluzvani~nu organizaciju<br />

koja bi pomo}u ure|enog kamiona i portabilne<br />

tonske aparature unijela tonfilm u sva na{a sela.«<br />

Filmski je laboratorij zato predlagao [koli da poduzme<br />

»...inicijativu kod gospodina Bana Savske banovine da u budu}e<br />

ne povjerava snimanje za pojedina odjeljenja Kraljevske<br />

banske uprave privatnim tvrtkama, nego na{em laboratoriju...«<br />

Ujedno izvjestitelj razra|uje prijedlog ure|enja filmskog<br />

obrazovnog modela za provedbu »propagande pomo}u filmova«:<br />

»...mislim da bi bilo daleko racionalnije da se sukcesivno<br />

po|e na intenzivni na~in propagande putem kamiona, koji<br />

bi imao ugra|enu portabilnu tonfilmsku garnituru sa strukovnim<br />

predava~em koji bi se usput slu`io i svim ostalim<br />

sredstvima higijenske propagande `ivom rije~i, diapozitivima,<br />

plakatima, letacima, knjigama i izlo`bama. To bi bio<br />

jednokratni ve}i tro{ak, ali bi se kroz 10 godina odli~no<br />

amortizirao u{tednjom koja bi nastala time {to se materijal<br />

(aparati, filmovi) ne bi o{te}ivali. Ovim na~inom propagande<br />

slu`e se u Italiji, [paniji, te imadu izvrsne uspjehe.<br />

Dakako da se taj kamion ne bi smio vra}ati nakon svakog<br />

predavanja u Zagreb, nego bi i{ao od sela do sela kroz<br />

cijelu godinu po utvr|enom programu. Dr`im da bismo<br />

na tri takva kamiona mogli savladati sav rad oko zdravstvene<br />

propagande u Banovini a ~itav program radova<br />

mogao bi se razdijeliti na 3-4 godine.«<br />

Treba napomenuti da je to bio poku{aj fotofilmskog laboratorija<br />

— ~iji su djelatnici, Aleksandar Gerasimov i Anatolij<br />

Bazarov, ve} imali prakti~nih snimateljskih rezultata u uporabi<br />

tonske filmske tehnologije — da [kola narodnog zdravlja<br />

osuvremeni filmsku tehnologiju i uskladi je sa suvremenim<br />

potrebama. Kako se to nije dogodilo, pa je i postoje}a<br />

tonfilmska kamera koju je izradio Gerasimov bila kori{tena<br />

vrlo rijetko (uglavnom za naru~ene projekte), sazrela je ideja<br />

da se to pitanje rije{i izvan [kole narodnog zdravlja. Razloge<br />

tome dijelom treba tra`iti u sve nepovoljnijem, politi~kom<br />

i gospodarskom, polo`aju [kole, koje nije omogu}avalo<br />

ulaganje novih financijskih sredstava u promjenu filmske<br />

tehnologije, niti planiranje razvoja filmske djelatnosti izvan<br />

granica zdravstvenoprosvjetne djelatnosti.<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />

Zato je sa sli~nim programom, ali na mnogo {iroj osnovi,<br />

1935. godine u Zagrebu osnovana filmska zadruga, pod nazivom<br />

Zora zavod za nacijonalno-edukativni film, zadruga s<br />

ograni~enim jamstvom (skra}eni naziv Zorafilm).<br />

Statutom utvr|eni zadaci Zadruge, najbolje otkrivaju namjere<br />

njenih osnivatelja. Osnovnim zadatkom utvr|eno je da<br />

Zadruga »putem filma provodi nacijonalnu i kulturnu edukaciju<br />

naroda«, a to }e provoditi na na~in da }e:<br />

1. uvesti »putuju}a ton-kina na autu za kulturnu i nacijonalnu<br />

propagandu i popularizaciju filmova u zemlji.<br />

2. proizva|ati doma}e filmove i unapre|ivati doma}u fabrikaciju<br />

filmova.<br />

3. nabavljati, prodavati i iznajmljivati kulturno propagandne<br />

filmove.<br />

4. urediti <strong>filmski</strong> atelje.<br />

5. prikazivati filmove.<br />

6. odr`avati po potrebi te~ajeve za izobrazbu <strong>filmski</strong>h tehni~kih<br />

stru~njaka i umjetnika.<br />

7. voditi brigu o specijalnim filmovima za propagandu u<br />

nacijonalnom i kulturnom pogledu.<br />

8. osnovati dru{tvo prijatelja filmske umjetnosti.<br />

9. namjestiti u upravu poduze}a prvenstveno svoje zadrugare<br />

i ~lanove njihovih porodica.<br />

10. pomagati zadrugare svim sredstvima kojim zadruga raspola`e.«<br />

161<br />

13<br />

Osnovni sadr`aj i djelokrug rada opisan je u prve tri to~ke<br />

zadataka Zadruge. O~ito je da je ta ustanova trebala u neku<br />

ruku biti nastavak (pro{irenje) djelovanja [kole narodnog<br />

zdravlja, na {to upu}uje stavljanje u prvi plan vo|enje putuju}ih<br />

tonskih kina, dakle, one tehnologije kojom [kola nije<br />

raspolagala, odnosno nije imala financijskih sredstava da je<br />

uvede (pa je trebalo pro{iriti materijalnu osnovu za nabavu<br />

potrebne opreme uklju~ivanjem {ireg kruga ulaga~a financijskih<br />

sredstava). Dijelom to (kao i zrelost uvjeta za pokretanje<br />

proizvodnje obrazovnog filma na nacionalnoj razini potvr|uje<br />

i sastav ~lanova Zadruge. Prema Imeniku ~lanova zadruge<br />

upisanih na ustanovnoj skup{tini (4. o`ujka 1935.),<br />

prvi ~lanovi zadruge su bili:<br />

Dr. Ra`em Ivo, direktor Javnih skladi{ta d.d.<br />

Dr. Gortan Vjekoslav, bankovni direktor, 1940. privatni ~inovnik<br />

Bazarov Anatol, <strong>filmski</strong> snimatelj i laborant [kole narodnog<br />

zdravlja<br />

Graf Marko, <strong>filmski</strong> snimatelj (do tada u Stela filmu —<br />

prim. aut.)<br />

Brössler Kamilo, pedagog, voditelj filmske proizvodnje [kole<br />

narodnog zdravlja<br />

Dr. Cuvaj Adolf<br />

Kadmon Robert, direktor Avala filma u Zagrebu<br />

Dr. [tern Ivo, direktor Radio stanice Zagreb<br />

Dr. [vrljuga Stanko, ministar u miru<br />

[vrljuga Eleonora

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!