Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 153 do 157 Benedetto, R. : Tramvaj zvan ~e`nja...
vu motivaciju ~i{}om. Postalo nam je jasno za{to je Stanleyju
bilo dosta Blanche. Ona ga je poni`avala zbog njegovih
radni~kih manira, zvala ga je »Poljak«, te je ~ak poku{ala,
djelomi~no iz zavisti, prekinuti njegov seksualno sjajan brak
s njezinom sestrom. Me|utim, zbog toga {to seksualno napastuje
Blanche, mi nikad ne suosje}amo sa Stanleyjem. No,
tako|er ne mo`emo u potpunosti suosje}ati niti s Blanche,
zbog na~ina kako se pona{ala prema Stanleyju i izazivala ga.
Williamsova namjera da drama nema niti junaka niti zlo~inca
jo{ je savr{enije ostvarena u filmu.
Premda pro~e{ljani, Blancheini dugi iskazi ostali su u scenariju.
Usprkos Kazanovoj po~etnoj brizi, monolozi sa svojom
govornom poezijom jednako dobro djeluju i na filmu. Njihovo
skra}ivanje ili potpuni izostanak lo{e bi se odrazili na
karakterizaciju Blanche. Blanchein ki}eni dijalog odgovara
njenoj kazali{noj osobi. Jezik je integralni dio njenog lika.
Rije~i su njezina jedina obrana od svijeta kojeg smatra suvi-
{e brutalnim i grubim.
[to se ti~e promijena u sadr`aju drame koje su Kazan i Williams
morali u~initi kako bi zadovoljili filmske cenzore, va`ne
su dvije su klju~ne scene. Kao prvo, Breenov se ured brinuo
zbog spominjanja homoseksualnosti u Blancheinom pri-
~avanju o samoubojstvu njenog mladog supruga. Breenov je
ured tra`io da se eksplicitni jezik u~ini nejasnijim, ako se ve}
ne izbri{e. U svojem monologu u drami Blanche spominje
kako je na{la svojeg mu`a u krevetu s drugim mu{karcem:
»...momka za kojeg sam se bila udala i starijeg ~ovjeka koji
mu je godinama bio prijatelj.« 5 Williams je sa `aljenjem morao
ponovo napisati dijalog za scenarij, zamjenjuju}i Blancheina
prisje}anja na to kako je zatekla svojeg supruga s drugim
~ovjekom, sa svojim otkri}em suprugove impotencije:
»No}u sam se pretvarala da spavam i ~ula sam ga kako pla-
~e. Pla~e onako kako to ~ini izgubljeno dijete.« 6 Blancheino
bockanje supruga u plesnoj dvorani tako|er je trebalo prepraviti.
U drami mu ona ka`e: »Vidjela sam! Znam! Gadi{ mi
se...« 7 U scenariju njezin je dijalog smek{an: »Ti si slab. Ne
po{tujem te vi{e. Prezirem te.« 8 ^ak i bez izri~itosti, te su
aluzije dovoljne filmskoj publici da ~ita izme|u redova. Popravljeni
dijalog napisan ponovo za ekran nije ugrozio cjelovitost
pri~e, te je, o ~emu se mo`e raspravljati, vi{e u skladu
s na~inom na koji bi govorila otmjena ju`nja~ka dama iz vi{e
klase: duhovit, uvijen, uz izbjegavanje neugodnih detalja.
Druga scena koja je bila pod cenzorovom pomnom prismotrom
bila je scena silovanja, razorni vrhunac drame. U po-
~etku je Breenov ured tra`io da se Stanleyjevo silovanje
Blanche u potpunosti makne iz prijedlo`ene filmske verzije.
Williams je ovaj put odbio popustiti. Napisao je ljutito pismo
cenzorovom uredu, obja{njavaju}i da bi se zna~enje
drame izgubilo izostankom te scene. Williams je na kraju dobio
bitku, ali ne bez prisile na veliki ustupak. Breenov je
ured pristao da prizor silovanja ostane, no on se je morao
prikazati neizravnije nego u drami. Osim toga, trebalo je
promijeniti kraj kako bi se pokazalo da je Stanley primjereno
ka`njen za svoj odvratni ~in. Cenzor je smatrao da je
filmskoj verziji potreban moralni zavr{etak.
U prizoru silovanja u drami, Blanche se brani slomljenom
bocom, te, dok se bori sa Stanleyjem, ispu{ta bocu i onesvje-
156
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
sti se. Scena kulminira kad Stanley prenosi njezino onemo-
}alo tijelo prema krevetu. U filmu, u trenutku kad Stanley
istrgne slomljenu bocu iz Blancheine ruke, boca razbija zrcalo.
Na posljednjoj je slici onesvje{tena Blanche u Stanleyjevim
rukama uokvirena u razbijenom zrcalu. Premda neizravnije,
filmska slika prenosi nasilje silovanja ve}om vizualnom
snagom.
Promijena kraja pokazala se problemati~nijom. U drami,
Blanche odvode u bolnicu za du{evne bolesti. Zaprepa{tena
Stella sjedi na trijemu s novoro|enim djetetom u rukama.
Dok Stella jeca, Stanley izlazi i poku{ava je utje{iti. Williams
opisuje taj trenutak u didaskalijama: On klekne pored nje, a
njegovi prsti pronalaze otvor njezine bluze. 9 Stellino jecanje
prelazi u senzualno mrmljanje dok drama zavr{ava. U scenariju,
dok odvode Blanche, Stanley prilazi Stelli koja ustukne
pred njim, upozoriv{i ga da je vi{e nikad ne dotakne. Stella
sjedi jecaju}i na trijemu dok je Stanley zove da se vrati u
ku}u:
Stella spu{ta pogled prema djetetu. Pla~u}i, ona {ap}e djetetu
ove rije~i obe}anja i ohrabrenja:
STELLA: Ne}emo se vratiti tamo unutra. Ovaj put ne. Nikad
se ne}emo vratiti. Nikad, nikad natrag, nikad vi{e natrag.
10
Nose}i dijete u naru~ju, odlu~na Stella potom po`uri uza
stube u uto~i{te stana svojeg susjeda. Stanley vi~e za Stellom
dok film zavr{ava.
Breenov je ured bio zadovoljan krajem, budu}i da je vjerovao
da }e publika ostati u uvjerenju da je Stella napustila
Stanleyja, te je Stanley pravedno ka`njen za svoje silovanje
Blanche. No, je li to uistinu dojam koji dobivamo? Stellina
odlu~nost da se vi{e nikad ne}e vratiti ku}i osuje}ena je sli~no{}u
s ranijom scenom u kojoj Stella ostavlja Stanleyja, da
bi mu se vratila ~im je zavapio za njom pokajni~ki kleknuv-
{i na dnu stuba. Na kraju filma mi ne vidimo kako Stella pakira
stvari i napu{ta ~etvrt. Ona samo odlazi u stan iznad
svojeg kao {to je ~inila ve} nebrojeno puta prije toga. [to je
to u Stellinom napu{tanju Stanleyja {to bi nas moglo uvjeriti
da se ne}e vratiti u njegov zagrljaj? Williams je vjerovao da
je ipak napravio ustupak na svr{etku drame:
Tramvaj zvan ~e`nja je sjajan film do samog kraja kad se
izvrtanjem zbog cenzorskog utjecaja ~ini da Stella vi{e ne
`eli `ivjeti sa Stanleyjem zbog onog {to se dogodilo Blanche
pod njegovim rukama. 11
Kazan ponavlja Williamsovo mi{ljenje tvrde}i: »film je uspio
nadma{iti efekt drame, s izuzetkom zavr{etka.« 12 No, usprkos
prisilnom zavr{etku, bez obzira jesu li to Williams i Kazan
u~inili namjerno ili ne, osje}aj koji ostavlja kraj drame,
da se »`ivot nastavlja dalje, bez obzira {to se doga|a«, 13 o~uvan
je i u filmu, te ga film uspjeva prikazati na dramati~ki
prihvatljiviji na~in, osobito za suvremenu publiku. Stella ne
popu{ta Stanleyjevom milovanju pasivno kao u drami. U filmu
ona zauzima stav odbijaju}i ga. Promijenila se i sna`nija
je. Da, velika je vjerojatnost da }e se ipak vratiti Stanleyju.
Na kraju krajeva, kuda mo`e oti}i s novoro|enim djetetom
i bez prihoda? No, svi imamo dojam da, ukoliko }e se njihov
zajedni~ki `ivot nastaviti, to }e biti pod druga~ijim uvjetima.