Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU<br />
Robert Benedetto<br />
Tramvaj zvan ~e`nja –<br />
prilago|avanje drame filmu *<br />
Drame koje su bile uspje{no prilago|ene za film imaju neka<br />
zajedni~ka svojstva. Jedno je od njih da se pri~a u drami odvija<br />
u realisti~kom kontekstu. Ni{ta se ne gubi preobrazbom<br />
implicitno realisti~nih kazali{nih scenografija u vizualno realisti~an<br />
svijet, bitan za filmsko pripovjedanje. Drugo je svojstvo<br />
da drama sadr`i u sebi mogu}nost »otvaranja«. Drama<br />
u kojoj se radnja odvija u samo jednom ili dva prostora ne}e<br />
se mo}i dobro prenijeti u vizualni medij filma. No, drama<br />
~ija se pri~a odnosi na scene koje se odvijaju izvan pozornice<br />
nudi ve}e vizualne mogu}nosti na filmu. Kad se dramu<br />
prenosi na film, ovakve se scene mogu snimiti kao vizualno<br />
pro{irenje drame, a tajna uspje{nosti tog pro{irivanja, naravno,<br />
le`i u tome da se ne izgubi usredoto~enost na glavni sukob<br />
u drami. Drama Petera Shaffera Amadeus u osnovi ima<br />
dvije scene, Salierijev salon i Mozartov stan. U filmskoj se<br />
verziji radnja velikim dijelom odvija na pozadini slikovita<br />
svijeta Be~a osamnaestog stolje}a, {to stvara element vizualne<br />
spektakularnosti koji drama nema. Usprkos takvu stupnju<br />
otvaranja, intenzitet glavnog sukoba u drami — suparni{tvo<br />
izme|u Salierija i Mozarta — nikad nije razvodnjen. Otvaranje<br />
drame tako|er mo`e uklju~iti stvaranje novih likova za<br />
film, onih koji se spominju tek u dijalogu drame. Kad je prilago|avao<br />
svoju dramu Voze}i gospo|icu Daisy, Alfred Uhry<br />
se bojao da bi film koji sadr`i samo tri lika mogao postati<br />
monoton. Stoga je odlu~io uvesti i sve one likove o kojima<br />
se ina~e u drami samo govori. @ari{te drame, me|usobni odnosi<br />
tri glavna lika, ostalo je netaknuto, no Uhry je stvorio<br />
mnogo realisti~niji svijet za film time {to je dozvolio da troje<br />
glavnih likova suobra}a s drugim ljudima koji `ive u malom<br />
ju`nja~kom gradi}u.<br />
Tennessee Williamsov Tramvaj zvan ~e`nja, drama ~iji je<br />
uspjeh kod publike i kritike jo{ uvijek nenadma{en u povijesti<br />
ameri~kog kazali{ta ({to se u velikoj mjeri zahvaljuje filmu<br />
iz 1951. godine zasnovanom na toj drami), ~ini se da je<br />
vrsta drame koja se mo`e uspje{no prenijeti na film. Realisti~na<br />
je i ima mogu}nosti za otvaranje. Tramvaj pripovjeda<br />
pri~u o Blanche DuBois, ju`nja~koj dami li{enoj imanja koja<br />
dolazi u New Orleans da bi odsjela kod svoje mla|e sestre<br />
Stelle i Stellinog prostog supruga Stanleya, pripadnika radni~ke<br />
klase.<br />
Kad je prihvatio izazov dovo|enja svoje odu{evljeno primljene<br />
originalne kazali{ne produkcije iz 1947. godine na<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
UDK: UDC: 791.43(73)<br />
791.43:820-2<br />
ekran, redatelj Elia Kazan suo~io se s dva glavna problema.<br />
Prvi problem, estetski, sastojao se u odluci u kojoj se mjeri<br />
drama mo`e otvoriti, a da ne izgubi svoj intenzitet. Tramvaj<br />
je u su{tini drama s jednim mjestom odvijanja radnje, koja se<br />
zbiva u Stellinom i Stanleyevom dvosobnom stanu. Drama<br />
vu~e svoju napetost i snagu iz pri~e o troje ljudi u sukobu zaklju~anih<br />
zajedno u malenom stanu. Pri~a se ~ini savr{eno<br />
pogodna za uski, zatvoreni prostor kazali{ta. Za razliku od<br />
filma gdje se rezom bilo kada mo`e prije}i na drugo mjesto,<br />
likovi u drami doista ne mogu oti}i nekamo drugamo, ne<br />
mogu pobje}i jedan drugom. Drugi problem s kojim su se<br />
suo~ili Kazan i njegov suradnik Williams bila je bitka s Breenovim<br />
uredom, cenzorskim tijelom za filmsku industriju.<br />
To je obuhvatilo i klju~ne promijene u sadr`aju drame, dijelove<br />
koje je Breenov ured smatrao neprikladnim za masovni<br />
medij filma. Kao {to }emo vidjeti, Kazan i Williams su prona{li<br />
uspje{na rje{enja za oba problema, {to je i{lo u prilog<br />
tvrdnji da je Tramvaj efektniji kao film, nego kao drama.<br />
Pri podijeli <strong>filmski</strong>h uloga mogu}i se tre}i problem razrije{io<br />
u korist samog filma. Warner Brothers je dozvolio Kazanu<br />
da podijeli uloge u filmu na identi~an na~in na koji je to u~inio<br />
u svojoj predstavi s jednom klju~nom iznimkom — zahtjevali<br />
su da se zamijeni Jessica Tandy u ulozi Blanche. Studio<br />
je `elio filmsku zvijezdu. Kazan je prigovarao, ali je studio<br />
pobijedio, pa je Vivien Leigh dobila ulogu Blanche. Usprkos<br />
tom pritisku studija, ispostavilo se da je Vivien Leigh<br />
bila neo~ekivno dobar izbor. Zbog njezine uloge Scarlett O’-<br />
Hara u Prohujalo s vihorom (1939.) za koju je dobila nagradu<br />
Ameri~ke filmske akademije, filmska ju je publika do`ivljavala<br />
kao oli~enje ju`nja~ke ljepotice. Dvanaest godina kasnije<br />
ona je bila idealan izbor za igranje Williamsove izbljedjele<br />
ju`nja~ke ljepotice.<br />
Prilago|avaju}i Tramvaj, Kazan je odlu~io da se dramu mora<br />
otvoriti. Njegov je prvotni plan uklju~ivao korijenite promijene<br />
u strukturi drame. Osje}ao je da mora prona}i vizualne<br />
korelate za poeziju rije~i u Blancheinim dugim govorima za<br />
koje je smatrao da su odvi{e teatralni da bi se tako dobro<br />
odigrali na ekranu kao u kazali{tu. Rade}i ~etiri ili pet mjeseci<br />
na scenariju sa scenaristom Oscarom Saulom koji je dobio<br />
pravo da potpi{e adaptaciju, Kazan je posegnuo unazad<br />
za Blancheinom pro{lo{}u. Razradio je scene koje se zbivaju<br />
prije po~etka drame da bi se pokazale okolnosti koje su vla-<br />
* Tekst je izvorno objavljen u Creative Screenwriting, winter, 1997, vol. 4, no. 4. Prijevod teksta objavljujemo uz dozvolu autora, a do njega smo do{li<br />
ljubazno{}u Mladena Mili}evi}a.<br />
<strong>15</strong>3
Change language