Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 133 do 152 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju nom opredjeljenju bitno kontrastna {pici. Prili~no zastra{uju}a atmosfera stvorena je pasaàma koje se natje~u jedna s drugom, zvu~nim plohama, suvremenom upotrebom mickey-mousing efekta i cjelokupnim dojmom »zgu`vanosti« glazbe. »Izlet« u takav vid suvremenosti ne doga|a se nikada naglo, nego nas skladatelj u njega uvodi postupnom progresijom: tonalitet — pro{ireni tonalitet — suvremeni postupci, i obrnuto. Uz kombinacije tonalitetno-suvremeno, tema dopu{ta i drugu vrstu igara. U sceni u kojoj Antun Augustin~i} radi na spomeniku palim Kraji{nicima, tema se, barem u po~etku, ~ini izrazito lirskom. Lirskom temom skladatelj }e postupno graditi dramatiku, pa }e iz izrazite lirike nastati dramatski okoli{. Progresija je dalje retrogradna: temu, koja je postala dramatska, skladatelj vra}a u prvotno lirsko okru`je. Preobraàj teme u izrazito lirsku, odnosno u izrazito dramatsku, vi{e je vo|en unutarnjim impulsom skladatelja nego filmskom slikom. Taj je impuls kod An|elka Klobu~ara ~est, a proizlazi iz skladateljeva prepoznavanja prednosti dokumentarnog filma. Naime, dokumentarni film omogu}ava kompozitoru da, ~esto bez obzira na sliku, samostalno odabere glazbeni stil i da glazbu »pogura« u èljenom smjeru. Zbog toga na kraju filma ostaje dojam da smo ~uli dvije, a ne samo jednu pri~u o Antunu Augustin~i}u: jednu je ispri- ~ao narator, a drugu skladatelj. Iz iste nakane, da glazbom kaè ne{to vi{e od slike, kompozitor je oblikovao glazbeni zavr{etak vrlo sli~no glazbenom po~etku. Skladateljeva je nakana bila da, osim zaokruìvanja slike i stvaranja dojma formalnog jedinstva filma, glazbom po~ne i zavr{i film na isti na~in: optimisti~no i sretno. @ivot i stvarala{tvo nakon 1963. Jo{ za vrijeme rada u Dubrava filmu Klobu~ar je razmi{ljao o usavr{avanju u oba podru~ja koja su ga zanimala: u sviranju orgulja i u komponiranju. Ve} godinu dana nakon {to je postao muzi~ki voditelj, do{ao je u priliku da svoje ambicije provede u djelo. Te, 1959. godine, privremeno je napustio radno mjesto i oti{ao na Sommerakademiju u Salzburgu, gdje se usvr{avao u sviranju orgulja kod tada vode}eg orgulja{a, Antuna Nowakovskog. »Nowakovski me malo doveo u red,« pripovjeda Klobu~ar. »Studirao sam isklju~ivo njema~ki barok; Pachelbela, Bacha i Buxtehudea. Od mene se traìla preciznost u ritmu. Nowakovski je na tome inzistirao.« 10 Nakon povratka iz Salzburga Klobu~ar se, uz obvezno koncertiranje na orguljama i skladanje koncertne glazbe, nastavio baviti filmom, montaòm zvuka i filmskom kompozicijom pod okriljem tada vrlo jakog Dubrava filma. Me|utim, 1963. se sve promijenilo. Studio je po~eo slabiti, a skladatelj je donio odluku da ga napusti i prihvati mjesto u srednjoj glazbenoj {koli Blagoje Bersa. U vrijeme kada Klobu~ar vi{e nije bio muzi~ki voditelj Dubrava filma, nastala je i druga prilika za usavr{avanje. Tada{nji profesor na glazbenoj {koli odlu~uje oti}i u Pariz, ovoga puta radi usavr{avanja u komponiranju. Birao je izme|u tri- Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. ju skladatelja: Oliviera Messiaena, Andréa Joliveta i Renéa Leibowitza. Zapravo je njegova velika èlja bila da radi s poznatim skladateljem i orgulja{em Olivierom Messiaenom ostala nezadovoljena, jer je Messiaen bio preskup. Izme|u Joliveta i Leibowitza nije bilo te{ko izabrati: Leibowitz bio vrlo krut u nau~avanju, a to Klobu~ar nije volio. Tako je za studijski boravak u Parizu 1965./66. godine izabrao Andréa Joliveta. Jolivetov pristup je bio sistemati~an, ali ne i ograni~avaju}i. O tome je An|elko Klobu~ar u razgovoru s Hanom Breko rekao: »Jolivetov sustav je bio sljede}i: u skladbi postoji modalni niz za temu, melodiju (sastavljen npr. od pet tonova) i za harmoniju (sastavljen iz preostalih sedam tonova). Budu}i da se tih dvanaest tonova u tim sistemima uvijek nekako kombinira, postoji mogu}nost da se kombiniraju suzvuci koji nisu trozvuci. To, dakle, nije nikakav konstruktivizam.« 11 Nakon povratka iz Pariza Klobu~ar je nastavio raditi u glazbenoj {koli Blagoje Bersa. Tu je ostao do 1968, a tada je postao docent na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, gdje radi i danas. U me|uvremenu je dobio titulu ~lana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1987.), a od 1992. njezin je redoviti ~lan. Kao orgulja{ se razvijao do statusa jednog od vode}ih u Hrvatskoj, postao je stalnim orgulja{em zagreba~ke katedrale i poticao hrvatske skladatelje da pi{u djela za orgulje. Zahvaljuju}i {irokom repertoaru i umije}u sviranja orgulja, Klobu~ar je gostovao u gotovo cijeloj biv{oj Jugoslaviji, u Austriji, Francuskoj, Engleskoj, Kanadi, Poljskoj, SR Njema~koj i u biv{em Sovjetskom Savezu. Unato~ brojnim obvezama Klobu~ar je nastavio pisati filmsku glazbu. Nakon raskida s Dubrava filmom, radio je kao slobodnjak i to uglavnom za Zagreb film, ali i za Adria film, Kinematografe i Filmoteku 16. Intenzitet njegova filmskog stvaranja nije slabio, pa je u tome razdoblju nastao niz partitura za poznate i manje poznate filmove. Me|u njima se posebice isti~e partitura za film Breza, koja je nastala 1967. Me|utim, zbog orijentacije filmskih studija za koje je radio, uglavnom je pisao glazbu za dokumentarne i animirane filmove, a od igranih filmova, uz Brezu, isti~u se sljede}i: Vrata (1963.), Izlo`ba (1964.), Suvi{an ~ovjek (1965.), Kad ~uje{ zvona (1969.), Basna (1974.), Pred zoru (1974.), Za{to je pile ùto a koka nije (1977.), Izgubljeni zavi~aj (1980.), Tajna Nikole Tesle (1980.), Kamenita vrata (1992.) i Olovna pri~est (1995.). Tajna Nikole Tesle (1980.) Me|u igranim filmovima za analizu smo izabrali film Tajna Nikole Tesle. Film je zanimljiv zbog svoje poludokumentaristi~ke orjentacije, {to ga povezuje s filmovima o kojima smo ve} govorili, dokumentarcima Ivan Me{trovi} i Antun Augustin~i}. Osim toga, zanimljiv je i zbog toga {to je ra|en u suradnji s ameri~kim filmskim djelatnicima i {to je ba{ u tome filmu slavni Orson Welles, tuma~e}i lik multimilijardera J. P. Morgana, odigrao jednu od najboljih uloga svoje zrele dobi. Zbog velikog broja ameri~kih suradnika, a i zbog toga {to je Tesla veliki dio ìvota proveo u Sjedinjenim Dràvama, reìser i scenarist Krsto Papi} ve}i je dio filma morao snimiti na 145
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 133 do 152 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju engleskom jeziku. Koprodukcija se o~ito isplatila, jer je 1980. Tajna Nikole Tesle dobila Veliku Srebrnu arenu za film. [to se glazbe ti~e, odnos je redatelja prema tom aspektu bio vrlo ~udan. înjenica je da je An|elko Klobu~ar napisao veliku partituru za film i da je ta glazba, prema rije~ima sâmog skladatelja, bila snimljena na filmsku vrpcu. Me|utim, u posljednjoj fazi nastanka filma, vjerojatno u zavr{noj montaì, ve}i je dio glazbe bio izba~en. ûdan odnos prema napisanoj glazbi prisutan je ve} od sâmog po~etka. Naime, napisana orkestralna glazba za {picu nije u{la u film, nego ju je zamijenila orguljska improvizacija. ûjno »ulijepljena«, suvremeno orjentirana improvizacija na orguljama ima isklju~ivo ulogu zvu~ne kulise. Obilje disonanci stvara dojam da je skladatelj pred sebe postavio jedan jedini zadatak: izbjegavati konsonancu i u vertikali i u horizontali. Rezultat takvog »glazbenog tretmana« jest nastanak stati~nih zvu~nih ploha koje samo zbunjuju gledatelja, a ni{ta ne govore o filmu. Naime, glavna funkcija glazbe za najavnu {picu da odredi vrstu filma, zaobi|ena je, a gledatelji su ostavljeni pred neizgovorenim pitanjem: »Gledam li pravi film? Je li to film o Nikoli Tesli ili horor B produkcije?« Drugi, jednako vaàn zadatak glazbe za filmsku {picu jest da zainteresira gledatelje za film, da ih navede da se smire i prestanu ~avrljati te da svoju pozornost usmjere prema ekranu. U slu~aju uvodne glazbe za Tajnu Nikole Tesle, ~injenica jest da ona privla~i pozornost, ali ne svojim zanimljivim zvu~anjem s eventualnim najavama budu}ih zbivanja, nego obilnom upotrebom disonanci koje uhu jednostavno smetaju. Kada se ljudsko uho navikne na zvuk orgulja i suvremeni tretman glazbe, njegovu pozornost vi{e ni{ta ne privla~i. Glazba postaje neutralnom kulisom koja ne pruà nikakve informacije, premda joj je to jedna od rijetkih prilika da preuzme prvenstvo nad ostalim filmskim elementima. Kad se prisjetimo dokumentarnih filmova Ivan Me{trovi} i Antun Augustin~i}, primijetit }emo da Klobu~ar ne shva}a prvi put filmsku glazbu kao neutralnu kulisu. Ako ga slika izrazito ne navodi na komentar, on jednostavno pi{e glazbu koja gledatelju ne govori ni{ta i koja je samo pasivno prisutna. Njegove glazbene podloge slici imaju isklju~ivu ulogu ispunjavanja zvu~ne praznine: skladatelj njima »hvata« ugo- |ajnost, a ponekad, kao {to pokazuje {pica filma Tajna Nikole Tesle, niti to. Skladateljeva odluka da glazbom pasivno podstavlja filmske slike zapravo odgovara njegovu ìvotnom i glazbenom opredjeljenju. Naime, An|elko Klobu~ar je u prvome redu skladatelj glazbe za koncertni podij i njegova je filmska glazba nastala samo iz potrebe da zaradi za ìvot. Zato je i njegov odnos prema filmskoj glazbi neutralan: niti je voli niti je mrzi. S takvim odnosom prema filmskoj glazbi An|elko Klobu~ar nema potrebu potruditi se kada reìser odlu~i odbaciti ve} napisanu glazbu i zatraì da se u posljednji ~as napi{e ne{to novo. Isto se doga|a kad filmska slika nije poticajna i kada skladatelj u njoj ne nalazi ni{ta zanimljivo. Me|utim, ako situacija nije takva, njegova }e glazba ipak zablistati u skladu sa zahtjevima slike i filma u cjelini. 146 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Dvije smjernice Ako se prisjetimo podjele orguljske glazbe An|elka Klobu~ara u dvije skupine — popularniju i tonalitetnu te tipi~niju i pro{ireno tonalitetnu ili atonalitetnu — i ako se prisjetimo na{eg poku{aja da tu podjelu primjenimo na njegovu filmsku glazbu, tada }emo morati zaklju~iti da je film Tajna Nikole Tesle, poput filmova Carevo novo ruho i Antun Augustin~i}, asimilirao oba smjera. Obje smjernice imaju svoj unutarnji smisao, ali svaka od njih koristi nekoliko razli~itih glazbenih pristupa. Primjer 13: »Tajna Nikole Tesle« — Dane pogiba: dionice duha~a, rukopis autora Tonalitet: neprizorna metadijegetska glazba Glazbeni odlomci koji su u ~vrstom tonalitetu (i, prema tome, pripadaju prvoj skupini popularnijih i jednostavnije napisanih djela) ve}inom pokrivaju sje}anja Nikole Tesle na mladost i dom. Kako je tonalitet od po~etka do kraja filma vezan za odre|eni tip scena i kako te scene gotovo uvijek prikazuju memorijske bljeskove na doga|aje iz djetinjstva u rodnoj Lici, tako bismo mogli zaklju~iti da je tonalitetna glazba u filmu Tajna Nikole Tesle metadijegetska. Dodu{e, metadijegetska glazba ve}inom ima karakteristike prizorne glazbe, dakle glazbe ~iji je izvor vidljiv na ekranu ili se za njega zna. Ona, naime, nalazi svoj izvor u glavi protagonista i on je ~uje, za razliku od svih koji su u njegovoj okolini. S druge strane, glazba koja prati sje}anja Nikole Tesle na djetinjstvo, neprizorna je ~ak i u njegovoj glavi. Ona je, dakle, tu da istakne nestvarnost sje}anja i da popuni zvu~nu prazninu, ali filmski lik nje nije svjestan i ne povezuje je s doga|ajima kojih se upravo prisje}a. Jedina scena u kojoj je metadijegetska glazba djelomice prizorna jest scena u kojoj Teslin brat Dane pada s konja i pogiba. Namjerno smo rekli da je glazba samo djelomice prizorna, jer se zapravo radi o neprizornoj glazbi koja podsje}a na dje~ju brojalicu. Skladatelj je mislio istaknuti vezu doga- |aja s brojalicom uz koju su se Nikola i ostala djeca igrala dok je Dane jahao konja. No brojalicu ne izvode dje~ji glasovi, nego je ona uklopljena u orkestralno tkivo, a kako njezin izvor ne nalazimo u sceni (djeca ~ak ni ne otvaraju usta), jasno je da se radi o neprizornoj muzici.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
DU[AN VUKOTI] (1927.-1998.) Crtani
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
1951. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 14 and 15:
1970. Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 16 and 17:
PULA ’98 Janko Heidl Dometi Festi
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
OGLEDI IZ NOSTALGIJE UDK: 791.43(49
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
IDEOLOGIJA PORICANJA Prvi primjerci
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
KULTURNA POLITIKA Obrazloènje Osni
Page 56 and 57:
KULTURNA POLITIKA Jo{ko Maru{i} Stu
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majce
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Umrli Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
Page 66 and 67:
FESTIVALI/PRIREDBE Jurica Pavi~i} T
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Damir R
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
REPERTOAR Filmski repertoar * Uredi
Page 82 and 83:
DALEKI RO\ACI 2 / LES COULOIRS DU T
Page 84 and 85:
Reno), te znatno istaknutiji elemen
Page 86 and 87:
ali rijetko kad oni uspijevaju zaob
Page 88 and 89:
Pakleni udar PAKLENI UDAR / KNOCK O
Page 90 and 91:
Predsjedni~ke laì Hrvat. film. lje
Page 92 and 93:
edatelja Paula Andersona bila razlo
Page 94 and 95:
REPERTOAR VIDEOPREMIJERE * Uredio:
Page 96 and 97: Gnjavatorica Njen otac, Alexander (
Page 98 and 99: SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} D
Page 100 and 101: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Page 104 and 105: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uvod Svi aud
Page 110 and 111: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Kre{imir Mik
Page 126 and 127: PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
Page 134 and 135: PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
Page 152 and 153: Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
Page 154 and 155: SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
Page 160 and 161: BIBLIOTEKA LJETOPISA Vjekoslav Majc
Page 182 and 183: three were originally TV films pres
Page 184 and 185: an important part of the reforms th
Page 186 and 187: RESEARCH AND STUDIES: FILM AND VIDE
Page 188 and 189: him whining submissively for her. T
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?