Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 133 do 152 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju
stiti na~in interpretirao i obilje`io dokumentarni zapis o
slavnom kiparu.
Najavna {pica
Kao najava filma i njegova sadr`aja, a ujedno kao podloga
pri predstavljanju filmskih suradnika, uvodna glazba filma
Ivan Me{trovi} otkriva i glazbeno-stilsko skladateljevo opredjeljenje.
Karakteristi~an glazbeni oblik, poigravanje metrikom
i ritmikom te tipi~no-netipi~ni kontrast dviju tema
upu}uju da }e i glazbeno djelo Ivan Me{trovi} biti uvr{teno
u drugu skupinu skladbi.
U partituri najavne {pice o~itavamo Klobu~aru omiljenu formu
trodijelne pjesme ABA, a tako|er }emo uo~iti zanimljiv
izbor i promjenu mjere: asimetri~na petero~etvrtinska mjera
(grupiranje: 3+2) iz A dijela u B dijelu prelazi u simetri~nu
~etvero~etvrtinsku mjeru. Petero~etvrtinska mjera vra}a se u
ponovljenom A dijelu.
Iznesimo neke karakteristike dijelova A i B. Op}i dojam arhai~nog
zvu~anja u uvodnom i zavr{nom A dijelu postignut
je vo|enjem dionica u usporednim kvartama i oktavama, a
kao zanimljivost isti~emo sni`enje sedmog stupnja (vo|ice!)
u duru.
B dio je bli`i tonalitetu, jer u njemu nema alteracija. Arhai~no
zvu~anje na trenutak je nestalo, asimetri~nu podjelu doba
zamijenila je simetri~na, a iznad triolskog pulsa razvija se
pjevna, premda skokovita melodija flaute.
Glazbu koja {picu dijeli na tri dijela potvrdila je i slika. Prvom
A dijelu odgovara nizanje imena raznih suradnika na
crnoj podlozi. B dio po~inje prikazom jedne od Me{trovi}evih
skulptura, a glazba ponovljenog A dijela vezana je za ime
i prezime redatelja, te jo{ jedan prikaz iste Me{trovi}eve
skulpture.
Dvije teme
U najavnoj {pici definirane su dvije teme. Prva je tema (iz A
dijela) ritmi~ki ne{to pokretljivija od druge, ali zbog svojih
arhai~nih karakteristika, zbog asimetri~nosti mjere, te zbog
skladateljevog zahtjeva da se notne vrijednosti izdr`e do kraja
(tenuto) ostavljen je dojam da pokret, dodu{e postoji, ali
da ga je vrlo te{ko izvesti. Prva je tema istodobno i pokretna
i te{ka.
Primjer 10: »Ivan Me{trovi}« — uvodna glazba: prva tema
Druga se tema (B dio) razvija iz »nemirne« triolske podloge
koja bi mogla funkcionirati kao samostalna tema da njezina
uloga najave prave teme nije o~ita. Druga je tema lirskih karakteristika,
a unato~ dugim notnim vrijednostima ostavlja
dojam prozra~nosti i lako}e.
Dvije su teme o~ito kontrastne. No njihov kontrast nije
ostvaren na klasi~nom dramatsko-lirskom principu, nego na
na~elu te{ko-lako, ili tama-svjetlo. Skladatelj se, dakle, isto-
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
Primjer 11: »Ivan Me{trovi}« — uvodna glazba: druga tema
dobno poslu`io i tipi~nim i netipi~nim. O~ekivani kontrast
dviju tema postoji, ali on sâm nije uobi~ajen.
Glazba u filmu Ivan Me{trovi}
Kako su u {pici predstavljene dvije teme koje funkcioniraju
na na~in kontrasta, o~ekivali bismo da }e te dvije teme postati
osnovom stvaranja ve}ine preostalih glazbenih brojeva.
No, na{e se o~ekivanje pokazuje potpuno pogre{nim. Teme
se pojavljuju jo{ u prvoj sceni nakon {pice opisuju}i »dva
bron~ana simbola« grada Splita, spomenike Marku Maruli-
}u i Grguru Ninskom, a nakon toga ih vi{e ne ~ujemo. Dodu{e,
prva se tema pojavljuje jo{ u glazbenom odlomku koji
je u partituri ozna~en brojem ~etiri, ali je taj broj izba~en iz
filma. Tako|er je ~ujna i kratka reminiscencija na prvu temu
u posljednjem glazbenom broju. No, broj pojavljivanja tema
i dalje je premalen da bismo mogli re}i kako one predstavljaju
temeljni glazbeni materijal.
Nakon {to rano napu{ta tematski rad, An|elko se Klobu~ar
opredjeljuje za posve druga~iji na~in skladanja. Glazba spomenutoga
filma je uglavnom »atmosferska«, »ugo|ajna«, a
skladatelj gotovo potpuno odustaje od glazbenog komentara.
Temeljna ideja ne le`i, dakle, u razvoju harmonija i melodija,
nego u »hvatanju« ugo|aja. Radi se o inspiraciji koja
proizlazi iz druge vrste umjetni~kih djela — iz Me{trovi}evih
skulptura i reljefa, ali i iz na~ina na koji su oni snimljeni.
Tome opisu skladateljeva stilskog opredjeljenja najvi{e odgovara
glazbeni odlomak koji prati snimke Me{trovi}evih reljefa
religiozne tematike. Uloga glazbe svodi se na ~isto ispunjavanje
zvu~nog prostora (ambijenta) glazbenom kulisom.
Temelj stati~ne glazbene »atmosfere« jest motiv guda~a koji
se u obliku kvartno-kvintnih stupova ponavlja u visokom registru.
Tu »atmosfersku« podlogu ispunjavaju duha~i donose}i
komadi}e motiva pentatonskog prizvuka. Iz nazna~ene
pentatonske orjentacije odlomka na kraju se scene ra|a njezin
kranji cilj: cjelostepena ljestvica (basklarinet) ~iji je svaki
ton pojedina~no vezan za sliku (promjene kadrova: dijelovi
pojedinih reljefa na koje je palo sunce).
Uz neke tipi~ne stilske postupke An|elka Klobu~ara partitura
filma Ivan Me{trovi} donosi istaknutu upotrebu kvarti u
horizontali i u vertikali. Kvartne akorde spominjali smo i
prije, ali ne mo`emo ne primijetiti njihovu u~estalost ba{ u
ovome filmu. Tako|er je vrlo ~est postupak promjena mjere,
koju smo mogli primijetiti u uvodnoj glazbi, a pojavljivljuje
se i poslije u glazbenim odlomcima. U nekim slu~ajevima
skladatelj, dodu{e, promjenu mjere ne ispisuje, ali se ona
osje}a u na~inu fraziranja. Ne obaziru}i se na ograni~enje
koje pred njega stavljaju taktne crte, zapisana ~etvero~etvrtinska
(odnosno, zvu~e}a dvopolovinska) mjera, na trenutke
postaje {estero~etvrtinska (odnosno, zvu~e}a tropolovinska)
mjera:
143