Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 133 do 152 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju
mickey-mousing efekta (u malim koli~inama) ne smeta ni filmu
bajkovite orjentacije.
Osim funkcionalnosti i stilske raznolikosti, za stvaranje efektne
filmske glazbe bili su va`ni i kompozicijsko-tehni~ki postupci
An|elka Klobu~ara.
Klobu~ar je skladatelj koji pi{e filmsku glazbu po inerciji: ne
smetaju ga pravila ni unaprijed odre|eni odnosi u tonalitetu.
On ih se dr`i samo ako mu to trenuta~no odgovara, ali
isto tako, bez ustru~avanja, mijenja odnose i prilago|ava
pravila vlastitim potrebama i filmskoj slici. U glazbi za Carevo
novo ruho, a i u glazbi drugih filmova mogli smo primijetiti
da voli upotrijebiti septakorde sporednih stupnjeva kojima
»skriva« toniku te alteracije kojima mijenja ustaljene
polustepenske razmake. Tako|er voli akord obogatiti dodanom
sekundom stvaraju}i novi svijet zvukovlja druga~iji od
onog, nama poznatog, ~vrsto tonalitetnog svijeta.
Takav na~in skladanja odli~no funkcionira u filmu. Kada
skladatelj ne tra`i opravdanje u predznacima, tonalitetu i
pravilima, njegov je jedini cilj zvuk. A jedini cilj An|elka
Klobu~ara bio je stvoriti glazbu koja podjenako odgovara
njegovim zamislima i filmskoj slici.
Dvije skupine skladbi II.
U jednom od prija{njih poglavlja rekli smo da se skladateljski
opus An|elka Klobu~ara mo`e podijeliti u dvije skupine.
Rekli smo i da prvu skupinu Klobu~arevih orguljskih skladbi
~ine djela nastala za odre|ene prigode ili skladana na razli~ite
glazbene predlo{ke, a da drugu skupinu djela ~ini jasan
skladateljev stil s prepoznatljivim i karakteristi~nim
kompozicijsko-tehni~kim postupcima. U `elji da otkrijemo
sli~nosti i razlike izme|u skladateljeve orguljske i filmske
glazbe, detaljnije }emo definirati kompozicijsko-tehni~ke
postupke jedne i druge skupine. 9
Kompozicijsko-tehni~ke zna~ajke prve skupine (prigodnih
skladbi ili skladbi nastalih prema predlo{ku) su:
— preglednost forme;
— upotreba tercnih akorada;
— povratak dursko-molskim tonalitetnim sustavima;
— oslanjanje na moduse u kojima je predlo`ak napisan;
— upotreba dijatonike;
— ~esto kori{tenje konsonanci i klasi~nih funkcionalnih odnosa;
— fiksirana metrika;
Ako bismo tra`ili Klobu~arevu filmsku glazbu koja izrazito
odgovara tim kompozicijsko-tehni~kim osobinama, onda je
to, kao {to smo ve} rekli, glazba za film Breza. Tako|er smo
rekli da u tu skupinu, zbog jednostavnog sadr`aja, strukture,
filmske vrste te zbog analogno jednostavno mi{ljene glazbe,
spada i film Jurnjava za motorom.
No, ako govorimo o filmu Carevo novo ruho, na}i }emo se
u dvojbi. Neorenesansne karakteristike uvodne {pice i careve
teme te neoromanti~ni duh ludine teme mogli bi nas navesti
da pomislimo kako ta glazba spada u prvu skupinu. Ali
142
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
Klobu~ar je ve} unutar ta dva stilska opredjeljenja »zaprljao«
njihovu ~isto}u bilo septakordima sporednih stupnjeva
bilo uporabom alteriranih tonova. Ako pomislimo na prokofjevske
karakteristike kapetanova motiva, a osobito na suvremeno
zvu~anje motiva ministra snova, na{e stajali{te o
pripadnosti doti~nog filma prvoj skupini skladbi bit }e bitno
poljuljano. Navedimo, naposlijetku. karakteristi~ne kompozicijsko-tehni~ke
postupke druge skupine, za Klobu~ara tipi~nih
skladbi, kao kranji dokaz pripadnosti partiture Careva
novog ruha drugoj skupini. To su:
— recidivi poznatih formalnih modela (tokata, rondo,
ABA);
— »pro{ireni tonalitet«;
— povremeni iskorak prema atonalitetu;
— sklonost homofoniji;
— uporaba ~istih kvartnih i tritonusno-kvartnih akorada,
~esto alteriranih dodanim sekundama;
— uporaba superponiranih sekundi;
— povremena primjena fleksibilne metri~nosti, tj. suprotstavljanje
dijelova strogog i onih potpuno slobodnog metra;
— potreba za pjevno{}u koja vodi dominaciji melodijske linije;
— u pogledu izbora intervala, ~esto kori{tenje disonanci (sekunda,
septimi, kvarti i tritonusa) u horizontalnom slijedu
i u vertikali; te
— suptilne promjene kolorita.
Mo`emo zaklju~iti da gotovo svaka od navedenih natuknica
odgovara stilskim i kompozicijskim karakteristikama filma
Carevo novo ruho. Na primjer, formalni model ABA, spomenut
u prvoj natuknici, nalazimo u {pici filma (tako|er je to
glazbeni oblik koji vrlo ~esto prati Klobu~areve glazbene odlomke,
a nalazimo ga gotovo u svim njegovim filmovima).
Pro{ireni tonalitet ozna~ava cjelokupno stilsko opredjeljenje
filmske glazbe Careva novog ruha, bez obzira na to radi li se
o nekom od neo-smjerova ili o suvremenijem zvuku. O upotrebi
kvartno-kvintnih akorada i dodanih sekundi govorili
smo ne jedanput, a na~in oblikovanja tema ide u prilog tvrdnji
o Klobu~arevoj potrebi za pjevno{}u i isticanju melodijske
linije. Dakle, elementi koje Hana Breko navodi kao konstante
tipi~nog stila Klobu~areve orguljske glazbe, mogu se
prepoznati i u njegovoj glazbi za film Carevo novo ruho.
Kako bismo potvrdili ideju o sli~nostima u grupiranju Klobu~areve
orguljske i filmske glazbe, predstavit }emo glazbu
iz dvaju dokumentarnih filmova. To su filmovi Ivan Me{trovi}
i Antun Augustin~i}, oba snimana pod redateljskim vodstvom
[ime [imatovi}a.
Ivan Me{trovi} (1962.)
Dokumentarni film Ivan Me{trovi} jedan je od mnogih filmova
koje je An|elko Klobu~ar glazbeno oslikao, a koji govore
o na{im istaknutim likovnim umjetnicima. Na{av{i idealnu
ravnote`u izme|u dviju umjetnosti, skladatelj je na vla-