Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 133 do <strong>15</strong>2 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju<br />
Primjer 9: »Carevo novo ruho« — careva tema (prva tema {pice)<br />
Ono {to je An|elko Klobu~ar `elio posti}i skladaju}i na ovaj<br />
na~in jest stilizacija renesansne glazbe. Neo-renesansni zvuk<br />
potenciran je i u pratnji. Harmonije u dana{njem smislu rije~i<br />
nema, jer je skladatelj svjestan da se nauka o harmoniji<br />
razvija tek u baroku. Zbog toga nema razlike izme|u glavnih<br />
i sporednih stupnjeva, a svi akordi imaju podjednako<br />
zna~enje. Tako|er, skladatelj neke akorde namjerno ostavlja<br />
bez terce kako bi podsjetio da u staroj glazbi terca akorda<br />
nije imala tako veliku ulogu kao danas.<br />
Premda je Klobu~ar ulo`io sve napore da njegova uvodna<br />
glazba i njezine kasnije varijacije (scena odijevanja Njegova<br />
Veli~anstva, scena u kojoj car otkriva caricu u preljubu i scena<br />
odijevanja novog ruha) imitiraju renesansnu muziku, nije<br />
mogao izdr`ati da u njezinu najskrivenijem kutku ne otkrije<br />
pravo podrijetlo te glazbe. Neki su akordi, naime, ukra{eni<br />
Klobu~aru omiljenim dodanim sekundama. Tako renesansnom<br />
ugo|aju najavne glazbe mo`emo mirno dodati rje~icu<br />
»neo«, jer je i sâm skladatelj isti~e.<br />
4. Tema ministra snova je leitmotiv koji se najrje|e pojavljuje.<br />
Taj glazbeni odlomak prati scene u kojima ministar snova,<br />
preru{en u sovu, daje naredbe la`nim tkalcima. Moglo bi<br />
se re}i da je glazba atonalitetna, jer tako zvu~i. No, harmonijski<br />
sklopovi se, unato~ <strong>broj</strong>nim disonancama, jo{ mogu<br />
objasniti u okviru pro{irenog tonaliteta. Suvremeno zvu~anje<br />
je u svakom slu~aju prisutno i va`no u nagla{avnju kontrasta<br />
izme|u mo}i ministra snova i straha Verginije i Naga.<br />
Zbog zahtjeva za razumljivo{}u dijalo{ke scene, skladatelj<br />
glazbu maksimalno sti{ava dinami~kom oznakom pianissimo.<br />
Glazba ne `eli smetati dijalogu, ali ipak postoji. Za{to?<br />
Jedino obja{njenje za postojanje glazbe jest stvaranje zvu~ne<br />
podloge koja je u funkciji nevidljive ali ipak prisutne atmosfere.<br />
Kako melodija, ritam, harmonija i ostali elementi pojedina~no<br />
nisu va`ni, odlomak funkcionira poput cjeline bez<br />
pojedinosti.<br />
Stilska raznolikost i stilsko jedinstvo<br />
An|elko Klobu~ar se za potrebe filma Carevo novo ruho poslu`io<br />
leitmotivi~kim radom, ali mu to nije bilo od presudnog<br />
zna~enja. Dapa~e, za film koji je toliko bogat glazbom,<br />
~ini se da leitmotiva i nema mnogo. Razlog je ~injenica da se<br />
skladatelj nije koristio temama kako bi sebi olak{ao skladanje,<br />
nego ih je upotrebljavao samo u scenama u kojima su<br />
one dobivale svoj puni smisao.<br />
Klobu~aru je mnogo va`nije bilo pratiti stiliziraciju slike i sadr`aja.<br />
Zbog toga u njegovim leitmotivima, ali i u cjelokupnoj<br />
filmskoj partituri, zamje}ujemo poigravanje sa stilovima<br />
razli~itih glazbenih epoha. Svaka filmska tema predstavlja<br />
novi glazbeni stil:<br />
140<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
1. Uvodna {pica i scene odijevanja Veli~anstva u film unose<br />
neorenesansni stil. On se prepoznaje po tipi~nim melodijama<br />
malog opsega, upotrebi ~istih intervala, upotrebi sekventnih<br />
pomaka i imitacije, po izbjegavanju tonalitetne<br />
funkcionalnosti, upotrebi sporednih stupnjeva itd. On se<br />
tako|er prepoznaje i po blagom oboga}enju u obliku alteracija<br />
i dodanih sekundi.<br />
2. Bolna ludina tema romanti~nog je opredjeljenja. I ona je<br />
ukusno oboga}ena alteracijama, pa nas podsje}a na pro{irenje<br />
tonaliteta tipi~no za Brahmsa i Mahlera u kasnom<br />
romantizmu.<br />
3. Kapetanov motiv nosi prokofjevske karakteristike. Skladatelj<br />
pro{iruje tonalitet disonancama, upotrebom sekunda<br />
u vertikali, kori{tenjem septakorda sporednih stupnjeva<br />
i gomilanjem alteracija. Zbog svega toga, tonici je te{ko<br />
u}i u trag.<br />
4. Tema ministra snova pokazuje bliskost s atonalitetnom<br />
glazbom. Tu skladatelj nastoji raskinuti sve veze s tonalitetom,<br />
ali uvijek zadr`ava barem jednu malu sponu. Pokazuje<br />
se da je An|elko Klobu~ar odan tonalitetu te posljednju<br />
vezu s njim nikada ne prekida.<br />
^ak ~etiri razli~ite stilske orijentacije rezultat su skladateljeva<br />
nastojanja da glazbom vjerno prati sliku. Premda gledatelji<br />
zbog toga »{e}u« kroz razli~ita glazbena razdoblja, izostaje<br />
o~ekivani dojam stilskog nejedinstva. Koliko god da su<br />
glazbeno-kompozicijski postupci razli~iti, toliko su i sli~ni,<br />
jer nastaju u jednom glazbenom umu.<br />
Gotovo svi stilovi imaju neke zajedni~ke karakteristike. Jedna<br />
od njih je skladateljev bijeg od glazbenih pravila. Taj se<br />
bijeg osje}a u neorenesansnoj glazbi, jer su pravila u <strong>15</strong>. i 16.<br />
stolje}u bila druga~ija, odnosno dana{anja pravila jo{ nisu<br />
postojala. Bijeg od pravila prisutan je i kada skladatelj pi{e<br />
pro{ireno tonalitetnu glazbu. Ovdje je razlog za bijeg u stvaranju<br />
umjetni~ke slobode i pra}enju trenutnih glazbenih<br />
trendova u svijetu. No pro{ireni tonalitet nije samo odgovarao<br />
glazbenom opredjeljenju An|elka Klobu~ara, nego je<br />
odgovarao i sadr`aju filma.<br />
Zbog stilske raznolikosti glazbe nije te{ko u`iviti se u ponekad<br />
nezamislive i apsurdne situacije. Upotreba svakog pojedinog<br />
stila nalazi svoje obja{njenje u filmu. Tako, na primjer,<br />
renesansni zvuk postaje nu`nim za odre|ivanje mjesta i vremena<br />
radnje. Elementi suvremene glazbe djeluju zastra{uju-<br />
}e i stvaraju psiholo{ki u~inak i na likove i na publiku, a neoromanti~na<br />
glazba izaziva suosje}anje i nagla{ava osje}ajne<br />
elemente filma (dvorska luda). Neoklasicizam u stilu Prokofjeva<br />
stvara dojam nesta{nosti, povr{nosti i nestvarnosti i poja~ava<br />
dojam crtanofilmske karikature (stvoren je dojam da<br />
se kapetanu ne mo`e ni{ta stra{no dogoditi kao ni liku iz crtanog<br />
filma kada ga pregazi autobus).<br />
Kapetanova pjesmica<br />
Kako je film po mjestu i vremenu radnje ({to se uglavnom<br />
prepoznaje po kostimografiji i siroma{noj scenografiji) smje-<br />
{ten u <strong>15</strong>. ili 16. stolje}e, tako i glazba djelomice nastoji
Change language