Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 133 do 152 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju
nijske boje, druga~ija instrumentalna okru`enja, poigravanje
s ve}im ili manjim brojem taktova te uvijek novi na~in fraziranja.
Glavna se tema pojavljuje u to~no osam scena. To su:
1. scena u kojoj Jo`a gleda bijelu golubicu kao personifikaciju
Jani~ine du{e;
2. scena u kojoj Marko prvi put zamje}uje Janicu;
3. scena prvog susreta Marka i Janice;
4. scena u kojoj Jo`a rezbari »ajngela« u liku Janice;
5. scena u kojoj Jo`a bje`i daleko od Jani~inih svatova;
6. scena u kojoj Jo`a razgovara s Bogom;
7. scena u kojoj bolesna Janica vodi kravu na pa{u; i
8. zavr{na scena u kojoj Marko pla~e pred brezom.
Sve su scene, osim prve, sje}anja Marka, Jo`e i djeda koji
ispra}uju Janicu na posljednji po~inak. Tema je u svakom
slu~aju ~vrsto povezana s Janicom, pa bismo je mogli proglasiti
Jani~inim leitmotivom. No ona, tako|er, posjeduje funkciju
motiva sje}anja. Zna~i, tema nije samo muzi~ka naljepnica
koja obvezno prati doti~ni lik, nego ima dublje zna~enje
iskazivanja skrivenih misli i osje}aja, te isticanja psiholo{ke
kompleksnosti drugih likova, posebno Jo`e i Marka. Na
neki na~in, tema pro`ima cijeli film i sve njegove likove poput
prate}e misli koja zra~i ljepotom, boli, ljubavlju, nje`no-
{}u, bespomo}no{}u i pomireno{}u sa sudbinom. Te karakteristike
naizgled nosi samo Janica, ali uskoro postaje jasno
da je i Jo`a srodna du{a, te da ~ak i bezdu{ni, samodopadni
Marko duboko u sebi nosi neke od njih.
Premda je uvijek jasna i prepoznatljiva, An|elko Klobu~ar
temu pri svakom pojavljivanju blago varira, prilago|avaju}i
je sadr`aju filmskog prizora. Kroz izmjene harmonijske progresije,
melodijskog tijeka ili ritmike, skladatelj nagla{ava
one tematske elemente koji su za doti~nu scenu presudni.
Tema je u nekim slu~ajevima istaknuto romanti~nog prizvuka,
u drugima je ispunjena bolom, u tre}ima zra~i bespomo}nim
o~ajem, a u ~etvrtima donosi smirenje.
U sceni u kojoj Janica prvi put susre}e Marka tema je s jedne
strane izuzetno romanti~na a s druge je predstavljena u
svom osnovnom obliku — kao narodna pjesma. Isticanju
folklornih karakteristika teme pridonosi `enski glas, koji u
pozadini izvodi temu kao narodnu pjesmu »Slavuj pjeva«.
Unutar narodne pjesme prisutni su elementi arhai~noga, a te
je elemente skladatelj istaknuo raznolikim glazbenim postupcima.
To su:
— izbjegavanje vo|ice i uporaba prirodnog h-mola;
— ~esta uporaba sporednih, zamjeni~nih stupnjeva (VI i VII)
— izbacivanje terce iz akorda glavnih stupnjeva;
— kori{tenje harmonijskih spojeva kod kojih nastaju »zabranjene«
usporedne kvinte i oktave;
— uporaba frigijske kadence na kraju prve cjeline; 4
— kretanje melodije u malom opsegu pentakorda;
— spu{tanje melodije ispod tonike (tonusa finalisa), ~ime se
isti~e plagalno zvu~anje;
— ~esti skok dominanta-tonika na po~etku fraze;
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
— ritmika tipi~na za narodnu pjesmu; 5 i
— jednostavan glazbeni oblik strofne pjesme.
Kao {to smo primijetili, glazbena struktura upu}uje na strofnu
pjesmu trodijelnog tipa A A1 A1 s instrumentalnim uvodom
na po~etku i codom na kraju. ^etverotaktni uvod nastao
je iz elemenata teme (poput uvoda u {pici), a izvode ga
samo ~etiri duha~ka instrumenta: oboa, koja donosi melodijsku
liniju, prvi i drugi klarinet te fagot. Nastupi tema
(strofe) odijeljeni su kratkim, ~etverotaktnim me|ustavkom,
oblikovanim iz elemenata zavr{ne kadence teme. Na kraju
pjesme pojavljuje se, po inerciji, posljednji instrumentalni
odlomak koji je sada u funkciji code.
Ako slu{amo strukturu glazbe poku{avaju}i otkriti njezino
opravdanje u strukturi filmske slike (monta`ni prijelazi, raspodjela
kadrova), otkrit }emo da izme|u glazbe i slike nema
~vrstih veza. Slika se ne mijenja zajedno s glazbenim frazama.
Ipak, mogu}e je zamijetiti op}u trodijelnu koncepciju
scene koja odgovara trodijelnoj glazbenoj strukturi. Kao {to
smo glazbu mogli podijeliti u tri strofe, tako i sliku mo`emo
podijeliti u tri dijela. To su:
1. Susret Janice i Marka
2. Markovo kru`enje oko Janice
3. Marko i Janica razgovaraju i zajedno odlaze.
No, skladateljev cilj nije bio da glazbom odrazi strukturu
scene, nego je nastojao slijediti ideju da za prvi susret Janice
i Marka istakne folklorno podrijetlo teme. Glazba je nastala
nezavisno od slike, ali je slika montirana tako da prati strukturu
glazbe. Zbog toga se trodijelnost glazbe odra`ava u trodijelnosti
slike.
Prizor prvog susreta Janice i Marka mo`da je najromanti~nija
scena u filmu. S glazbene strane ona je posebice zanimljiva
jer upu}uje na sposobnost skladatelja da isticanjem podrijetla
jednostavne melodije upotrijebi neke nove (septakordi,
dodane sekunde) i neke stare (frigijska kadenca, sporedni
stupnjevi, paralelne kvinte i oktave, izbjegavanje terce u
akordu) glazbene postupke. Pristup narodnoj pjesmi Slavuj
pjeva podsje}a da An|elko Klobu~ar u svojim djelima ~esto
koketira s neoklasicizmom.
Maksimalno iskoristiv{i svoje znanje povjesni~ara i kompozitora
skladatelj je, bez vidljivog napora, scenu susreta Janice
i Marka, u~inio jo{ uvjerljivijom. Zahvaljuju}i neoklasicisti~ki
oblikovanoj narodnoj glazbi scena istinski di{e mirisom
sela.
Prizori s babom Je`evi}kom
Glazbena koncepcija filma Breza zadr`ava stilsko jedinstvo
zahvaljuju}i ponajprije svojoj monotemati~nosti. Ipak, to jedinstvo
naru{avaju dvije scene. To su: scena dolaska babe Je-
`evi}ke i scena u kojoj baba »lije~i« Janicu. Dvije scene stilski
i gramati~ki odudaraju od ostale glazbe, ali se u njima i
dalje osje}a temeljni stil An|elka Klobu~ara i njegovo nastojanje
da bude {to vjerniji u prikazu ili komentaru scene.
Najava babe vra~are kroz glazbu je takva da se ni jedan gledatelj
ne mora pitati tko dolazi. Premda ekran prikazuje
samo staru `enu koja te{ko hoda kroz polje, iz glazbe lako
135