Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 133 do <strong>15</strong>2 Paulus, I. : Orgulja{ u filmskom studiju<br />
puta i to svaki put iz po~etka. Takav uvod stvara sliku nevidljiva<br />
pripovjeda~a koji poku{ava po~eti tu`nu pripovijest, ali<br />
se ve} u po~etku sapli}e, jer unaprijed zna svu tragiku doga-<br />
|aja. Iza poku{aja klarineta, koji podsje}a na uzdahe i tiho<br />
naricanje, nadovezuje se kona~no glavna tema.<br />
Premda je pridjev »lijep« prili~no riskantan za upotrebu<br />
kada se radi o muzici, ne znam ni jedan drugi koji bi mogao<br />
odgovarati uvodu u temu i sâmoj temi filma Breza. Mislim<br />
da taj pojam ovdje odgovara Hanslickovu shva}anju muzi~ki<br />
lijepoga, tj. da je glazba lijepa sama po sebi, nezavisno od<br />
filmskog sadr`aja, odnosno filmske slike.<br />
Kad Hanslick ka`e da je praelement muzike sklad, a njezina<br />
su{tina ritam, i ne znaju}i vjerno opisuje specifi~nosti uvoda<br />
i glavne teme filma Breza. Ritmika je temelj »uzdi{u}eg«<br />
uvoda. Naime, komadi}i teme u klarinetu ritmizirani su tako<br />
da unutar trodobne mjere redovito izbjegavaju prvu (i najte-<br />
`u) dobu. Time je glavna karakteristika mjere skrivena, a<br />
prvi je dojam neka vrsta metri~ke fluentnosti. Slu{atelj te`e<br />
prepoznaje mjeru te ona postaje neva`na. Bit glazbene metrike<br />
nije podjela na metri~ke jedinice, nego stvaranje dojma<br />
da ona jednostavno te~e.<br />
Primjer 1: »Breza« — najavna glazba: uvod u temu<br />
Ritam je osnovni pokreta~ melodije i harmonije, a osnovni<br />
oblik muzi~ke ljepote je svakako melodija. Hanslickove rije-<br />
~i ponovno odgovaraju prije spomenutome pojmu ljepote<br />
kad govorimo o glavnoj temi. No tema nije originalno osmi-<br />
{ljena melodija, nego je, prema rije~ima sâmog skladatelja,<br />
citat narodne pjesme.<br />
Izranjaju}i iz uvoda, glavna se tema polako razvija, odjevena<br />
u tople boje fagota. Tema je melodijski vrlo jednostavna:<br />
unutar opsega pentakorda, u prirodnome molu, tonovi se<br />
kre}u postupno, a jedini ve}i skok je u granicama osnovnih<br />
harmonijskih funkcija dominante i tonike. Pravilno izmjenjivanje<br />
dominante i tonike o~ito predstavlja i njezin harmonij-<br />
134<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
ski temelj. No premda melodija u sebi latentno nosi jasne<br />
glavne harmonijske funkcije, skladatelj ih namjerno prlja<br />
akordima u podlozi, koji su ve}inom septakordi sporednih<br />
stupnjeva.<br />
Primjer 2: »Breza« — najavna {pica: tema<br />
Osim melodije, harmonije i ritma kojima se izra`avaju glazbene<br />
ideje, glazbenome esteti~aru Eduardu Hanslicku poglavito<br />
je va`na forma: »Sadr`aj muzike su forme pokrenute tonovima«<br />
2 Forma teme samo je na prvi pogled jednostavna.<br />
Ona je po obliku mala perioda sastavljena od klasi~nih osam<br />
taktova. No, taktovi nisu grupirani na uobi~ajeni na~in 4+4.<br />
Grupiranje fraza u re~enice nastoji razbiti uobi~ajenu strukturu<br />
klasi~ne formacije, pa vizija doti~ne male periode predstavlja<br />
ovakvu kombinaciju: 3(2+1)+2+3. Struktura cijele<br />
teme, a osobito prve dvije fraze (2+1), o~ito se nadovezuje<br />
na »mucaju}i« uvod, te nastavlja njegovo »uzdi{u}e« i »jecaju}e«<br />
kretanje. Kako se perioda ne sastoji od dvije, nego od<br />
tri srodne i po strukturi neobi~ne re~enice, ~ini se da je skladateljev<br />
cilj, kao i u slu~ajevima mjere (skrivena trodijelnost)<br />
i harmonije (skrivene glavne funkcije), bio sakriti o~ito: jednostavnu<br />
formu male periode.<br />
Kad smo na po~etku postavili tvrdnju da je glazba u najavnoj<br />
{pici filma Breza lijepa, u~inili smo to impulsivno, na temelju<br />
dojma koji je ona na nas ostavila. Prate}i, kroz analizu,<br />
Hanslickovu teoriju o muzi~ki lijepom, ~ini se da smo<br />
na{u, premda instinktivnu tezu, potvrdili.<br />
An|elko Klobu~ar se u Brezi poigravao starim i novim, jasnim<br />
i skrivenim, a njegova uvodna glazba odi{e bogatim nadahnu}em.<br />
Neo~ekivani obrati na koje smo nailazili kroz<br />
analizu, navela nas je da jo{ jedanput pomislimo na Eduarda<br />
Hanslicka i jednu od njegovih glazbenih poredbi. Hanslick,<br />
naime, smatra da se glazba pona{a poput kaleidoskopa.<br />
»Ona u svom stalno promjenjivu razvoju donosi lijepe forme<br />
i boje, u blagim prelazima, u o{trim kontrastima, uvijek u<br />
kontekstu a uvijek nova, u sebi zavr{ena i sama sobom ispunjena.<br />
Osnovna je razlika u tome {to se takav tonski kaleidoskop<br />
koji se prikazuje na{em uhu iskazuje kao neposredna<br />
emanacija jednog umjetni~kog stvarala~kog duha, a onaj<br />
vidljivi kao ~ulno-mehani~ka igra~ka.« 3<br />
Glavna tema<br />
Upravo je tako, kaleidoskopski, An|elko Klobu~ar pristupio<br />
pisanju glazbe za film Breza. U njegovu se kaleidoskopu<br />
neprestance ponavljaju sli~ni ili isti oblici i boje, ali uvijek u<br />
novim i druga~ijim zvukovnim kombinacijima. Tijekom filma<br />
postaje jasno da je cijela partitura monotematska poput<br />
{pice. Tematski je rad naizgled sveden na puko ponavljanje<br />
teme, ali se boljim oslu{kivanjem mogu uo~iti nove harmo-
Change language