Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PORTRET<br />
Irena Paulus<br />
Orgulja{ u filmskom studiju:<br />
An|elko Klobu~ar i njegova filmska<br />
glazba<br />
Premda se o stvarala~kom opusu An|elka Klobu~ara mnogo<br />
pisalo i govorilo, u svakoj su se prilici spominjale samo<br />
one skladbe koje pripadaju podru~ju tzv. »ozbiljne« glazbe.<br />
Nesporno je da je taj dio Klobu~areva opusa iznimno vrijedan,<br />
pa zato i privla~an glazbenim analiti~arima. Uostalom,<br />
za njega je skladatelj i orgulja{ dobio vi{e nagrada: Nagradu<br />
Milka Trnina za koncertnu djelatnost u 1970., Nagradu Josip<br />
Slavenski za skladbu Koncert za orgulje i orkestar u<br />
1985., te Nagradu Vladimir Nazor za Partitu za orgulje nastalu<br />
prema napjevima iz Pavlinske pjesmarice i za izvedbu<br />
ciklusa Nativité du Seigneur Oliviera Messiaena u 1990. Godini,<br />
a 1991. dobio je i Nagradu Ivan Luka~i}.<br />
Veli~ina i vrijednost Klobu~arevih skladbi namijenjenih koncertnome<br />
podiju nesporni su, ali je upravo zbog toga ~injenica<br />
da je taj ugledni skladatelj i izvoditelj suvremene glazbe<br />
pisao (i jo{ povremeno pi{e) filmsku glazbu, redovito ostajala<br />
u sjeni njegovih ostalih djela. U `elji da se <strong>filmski</strong> dio njegova<br />
stvarala{tva ne prepusti zaboravu, ovaj }e se prikaz baviti<br />
analizama filmske glazbe An|elka Klobu~ara.<br />
Filmski opus An|elka Klobu~ara sastoji se od 120 igranih,<br />
animiranih, namjenskih i dokumentarnih filmova. Dokumentarni<br />
filmovi su uglavnom portreti na{ih poznatih likovnih<br />
umjetnika poput Ivana Me{trovi}a, Ivana Lackovi}a-<br />
Croate, Antuna Augustin~i}a, Vojina Baki}a i Antuna Motike.<br />
Animiranih filmova je zaista mnogo, a me|u njima su i<br />
neki ~iji se sadr`aj posredno ili neposredno bavi glazbom.<br />
Vjerujemo da su ti filmovi glazbeniku poput An|elka Klobu-<br />
~ara bili osobito zanimljivi. To su: Proljetni zvuci, Slu~aj soprano<br />
tube, Muzikalno prase i drugi. Me|u igranim filmovima<br />
posebice se isti~u: Carevo novo ruho, Mjehuri}i, Breza,<br />
Kada ~uje{ zvona, Izgubljeni zavi~aj, Tajna Nikole Tesle i Kamenita<br />
vrata.<br />
Breza (1967.)<br />
Me|u spomenutim igranim filmovima {irokoj je publici vjerojatno<br />
najpoznatiji film Breza. U re`iji Ante Babaje, film je<br />
nastao 1967. godine prema istoimenoj noveli Slavka Kolara.<br />
To je »potresna pri~a o nje`noj seoskoj djevojci koju uni{tavaju<br />
primitivni uvjeti `ivota i surovost me|uljudskih odnosa.«<br />
1<br />
Veliki kontrast izme|u surove okoline i romanti~ne du{e<br />
djevojke Janice stvorio je idealan prostor za filmsku glazbu.<br />
Kao sastavni dio fabule, popratna se glazba pojavljuje samo<br />
u onim prizorima koji imaju nadnaravne zna~ajke. Na pri-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
UDK: 78.071:791.43(497.5)<br />
mjer, u scenama u kojima baba vra~ara ~ara kako bi izlije~ila<br />
Janicu, te u svim scenama koje predstavljaju sje}anja na<br />
`ivu Janicu i na doga|aje vezane za nju. Na taj na~in glazba<br />
poprima funkciju bijega od stvarnosti (tj. od jednostavnog,<br />
primitivnog i ~esto okrutnog seoskoga `ivota).<br />
Prvi dio filma realno prikazuje Jani~ino umiranje i zato je<br />
gotovo bez glazbe. Ako izuzmemo najavnu glazbu i glazbu<br />
koja prati ~udnovate scene s babom Je`evi}kom, u tome se<br />
dijelu lako prepoznaje namjerno izbjegavanje neprizorne<br />
glazbe, jer je njegov jedini sadr`aj ru`na i te{ka svakodnevica<br />
u kojoj je borba za opstanak jedino `ivotno opredjeljenje.<br />
Drugi dio filma prikazuje Jani~in pogreb. Redatelj se odli~no<br />
dosjetio da, prate}i sje}anja pojedinih sudionika u sprovodu,<br />
retrogradno razvije pri~u o Jani~inu `ivotu i doga|ajima<br />
koji su prethodili njezinoj smrti. U tim scenama glazba<br />
postaje vrlo va`an element koji crta romanti~nu sliku nje`ne<br />
djevojke Janice. Na neki na~in, glazba slici daje dimenziju<br />
nestvarnog te se, upravo zbog toga, nikada ne mije{a s filmskom<br />
realno{}u (scene pogreba).<br />
Kao filmska stvarnost promatraju se i scene epiloga, u kojemu<br />
Marko pristaje biti barjaktar, te ve} drugi dan nakon<br />
smrti svoje `ene odlazi u svatove. Glazba se tu ne `eli mije-<br />
{ati, jer se radi o doga|ajima koji dovoljno govore sami o<br />
sebi pa ih ne treba naknadno komentirati.<br />
Iz tih je nekoliko redaka mogu}e o~itati makroformu filma,<br />
koja se mo`e primijeniti i na glazbu. Dakle, film ima tri dijela:<br />
u prvome Janica umire, drugi prikazuje Jani~in sprovod<br />
i, usporedno, Jani~in `ivot, a u tre}emu Marko odlazi u svatove.<br />
Glazba nalazi svoje mjesto u sredi{njem dijelu filma, ali<br />
ga i zaokru`uje u jedinstvenu cjelinu pojavljuju}i se na po-<br />
~etku i na kraju: u najavnoj {pici i u ~uvenoj zavr{noj sceni<br />
u kojoj Marko pla~u}i grli brezu.<br />
Najavna {pica<br />
Glazba najavne {pice ima specifi~ne karakteristike koje }e<br />
pratiti sve kasnije, glazbom okupane scene. Onaj koji u glavi<br />
uspije odvojiti glazbu od tmurne slike ki{ovitog polja u<br />
kojemu Jo`a mirno rezbari svog »ajngela«, a Janica bolno jau~e<br />
naslonjena na brezu, shvatit }e da popratna glazba ne<br />
potvr|uje samo neizmjerno tu`no raspolo`enje, nego vodi i<br />
svoj `ivot.<br />
Naime, An|elko Klobu~ar glavnu temu povjerava klarinetu;<br />
instrument je nekoliko put poku{ava odsvirati, ali mu to ne<br />
uspijeva. Skladatelj kao da je prisiljen temu pisati nekoliko<br />
133
Change language