Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 125 do 132 Paulus, I. : Bio-filmografski razgovor...
Elektroni~ki instrumenti, odnosno instrumenti ~iji je zvuk
proizveden elektroni~kim putem, to je isto kao moje elektroni~ke
orgulje. Dobro je za vje`bu, ali nije za snimanje ili
za javni nastup.
* Kako ste se osje}ali kada bi Vam monta`er izrezao glazbu s
kojom ste se toliko mu~ili, kada je glazba iz nekog razloga
morala ispasti?
Zato je to tako i ra|eno da se uvijek mo`e negdje i rezati.
Glazba je zapravo tako i pisana. To je, mo`e se re}i, glazba
na metre.
Naravno, opet sve ovisi o tematici filma. Nekada film zahtijeva
glazbu na metre, a ponekad se ipak sve mora logi~no razvijati
i glazbeno oblikovati. Pa i u crtanom filmu, na primjer,
ne mo`ete je pisati na metre. Morate svaki takt napraviti
to~no i ilustrirati ono {to je potrebno. A isto je tako, slika
kada do|e u kona~ni postupak, ve} posve fiksirana. Vrlo
rijetko ima kasnijih zahvata. Jer kasniji zahvati mogu onda
dovesti do toga da mo`da pola filma otpadne, ne? * Je li se
de{avalo da se ve} snimljeni film iz nekog razloga ne prika-
`e?
Pa, ako do|e kakva druga komisija koja ne prihvati film.
Sada se oni zovu sponzori, a nekada je to bilo... pa, bila je
neka cenzura, ne? Postojala je komisija od ministarstva koja
je prihva}a ili nije prihva}ala film.
Poput Ciguli miguli koji nije prihvatila. Ciguli miguli, Marjanovi}ev
film, zbog svog humoristi~kog tona na tada{nje
dru{tvene situacije, odmah je spremljen u bunker. Nije ni
prikazan do nedavno. Sada su ga izvukli. A bio je pod klju-
~em od trenutka kada je zavr{en. Nije se nigdje ni pojavio.
* Je li se kojem Va{em filmu tako ne{to desilo?
Ne, nije. Jer to je ve} ipak bilo malo kasnije, iza {ezdesetih.
A Ciguli miguli je bio znatno ranije. Znam da se o tome pri-
~alo kada sam do{ao na odjel. Znam da su neki Babajini raniji
filmovi bili takve sudbine. Uglavnom su to bili kratki filmovi.
Zato je i nastalo Carevo novo ruho. Babaja nije smio ni{ta
izravno re}i, pa se po~eo izra`avati u metaforama.
* [to je sve va`no kada se pi{e filmska glazba? Orkestracija,
pisanje tema...
Mo`da orkestracija i nije tako bitna, jer sve to mora pro}i
poseban tretman kroz snimanje. ^esto snimke koje se rade u
studiju, nisu realne. Tu mo`ete izmijeniti odnos putem postavljanja
mikrofona i primjenom drugih tehni~kih pomagala.
Tako da vi{e ni instrumentacija nije toliko u prvom planu.
Makar, naravno, uvijek se mora i o tome voditi ra~una.
Samo se sve to sada mo`e na snimanju lako iskorigirati.
Opet, kako }e se oblikovati glazbeni slog u filmu — to ovisi
o `anru. Ho}e li to biti samo jedan ugo|aj koji mo`e biti i
nerazgovjetan sa samo potenciranom jednom stranom, ritimi~kom
ili melodijskom, ho}e li to biti tema koja }e biti prezentnija,
jasnija ili }e u njoj do izra`aja dolaziti samo jedan
element od tih osnovnih glazbenih sredstava — to ovisi o
dogovoru ili o `elji redatelja, a i o stilizaciji samog filma.
Vrstu glazbe diktira i vrsta filma: radi li se o dokumentarcu,
o obi~nom igranom filmu ili o stiliziranom igranom filmu,
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
kakav je, recimo, bio ba{ Carevo novo ruho. Tu je bilo razli-
~itih, realno stiliziranih i nekonkretnih situacija.
* Na koji na~in skladate? [to se doga|a u Va{oj glavi kada pi-
{ete filmsku glazbu? Zapravo... ne znam. Pa recimo, dobijem
to~no odre|eno: {est taktova mora biti napisano na taj i taj
na~in i u toj mjeri. Bez obzira, radi li se o ve}oj cjelini ili ne,
jer se sve poslije mo`e i u odlomcima snimiti.
I sada treba vidjeti kako to napraviti, ovisno o tome {to je
bilo prije toga, a {to dolazi poslije. Te{ko je to objasniti.
* Od ~ega polazite, odre|ujete li prvo instrumentaciju ili
prvo napi{ete temu, pa tek onda odredite instrumentarij?
Mislim da su sadr`aj i mogu}nost izvedbe odmah tu nekako,
istodobno. Naravno, kojiput se stigne iskombinirati, pa se
pojedini elementi unaprijed nazna~e, kao na nekoj skici. Pa
se onda tek pi{e u ~isto. Malo mi je te{ko re}i {to je bilo
prvo. Nekada ne{to improviziram, pa se kod pisanja prisje-
}am {to sam improvizirao. To je isto kao i kod bilo kakve
druge vrste skladanja.
* Kada Vam ka`u da sutra mora biti gotovo, tada Vas, izgleda,
te improvizacije najvi{e izvla~e.
Pa, da, da. Onda si najprije sve skiciram, a poslije ispi{em.
Druga~ije ne ide. Naravno, postoje kratice, pa se kod skica
slu`im s puno glazbenih kratica.
* Vi ste ~esto montirali glazbu. Jeste li montirali glazbu i u
filmovima za koje ste tu istu glazbu komponirali?
Pa, ba{ u Babajinu filmu Izgubljeni zavi~aj koristila se Monteverdijeva
glazba. Ali ne u originalu, nego sam koristio taj
glazbeni tekst aran`iran za druga~iji ansambl.
Za taj sam film napisao aran`man Monteverdija i isto sam
tako montirao glazbu u film. Bio sam monta`er i skladatelj i
u drugim filmovima.
* To Vam je onda jednostavnije?
Da, da, jer otpada onaj dogovor s kompozitorom. Ako su
skladatelj i voditelj u istoj osobi, onda ne treba prena{ati `elje
re`isera kompozitoru i obratno. Tada ve} znam {to treba
i kako treba, pa je onda sve skupa mnogo jednostavnije.
* S kojim ste re`iserima radili?
Pa, radio sam s mnogima. Bili su tu Branko Majer, Glu{~evi},
Babaja, pa onda Vrdoljak, za koga sam radio U gori raste
zelen bor i Kad ~uje{ zvona. To su od igranih filmova. S
Babajom je bilo nekoliko igranih i nekoliko dokumentarnih
filmova. Kod dokumentarnih filmova radio sam sa [imatovi}em,
Sudovi}em, Bena`i}em, Vukoti}em, Sremcem... S Bena`i}em
sam napravio dva filma o Antunu Motici, Stakla
Antuna Motike i Antun Motika, a sa Sremcem sam napravio
dokumentarac Ljudi na to~kovima. No spomenuo sam
samo manji broj re`isera s kojima sam uspje{no sura|ivao.
* Da li se sje}ate glazbe iz tog filma, dokumentarca Ljudi na
to~kovima?
U tom filmu nema muzike nego se zvu~na podloga sastoji
samo od realnih {umova. [umovi nisu bili sinhrono snimljeni
pa se zvu~na kopija morala ostvariti njihovom monta`om.
Tako je zapravo nastala zvu~na kompozicija koja se, dakle,
sastojala od {umova. [umovi su se odnosili na kota~e, na
131