Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 125 do 132 Paulus, I. : Bio-filmografski razgovor...
pu, ali nastaju promjene ritmi~kih, odnosno zvukovnih * Kakva je glazba bila u filmu Proljetni zvuci?
struktura.
U tom filmu cvr~ak svira violinu, pa su se za scene cvr~ka s
Naravno, u jednoj cjelini do tri minute mo`e se to uskladiti, violinom koristili fragmenti iz Mendelssohnova violinskog
ali ako je broj dulji, to je te`e provesti. Slika uvijek diktira, koncerta. Koncert je izvodio gospodin Pinkava. Uz to, bile
te se za snimanje brojevi oblikuju prema takvim mjestima su i glazbene ilustracije zbivanja, a za njih sam koristio ma-
koji su bitni.
nji sastav orkestra: guda~ki kvartet, odnosno kvintet, zatim
Ako na snimanju imate velikih problema s uskla|ivanjem slike
i glazbe, brzo }e pro}i predvi|eno vrijeme. A vi, recimo,
imate jedan termin od tri sata, kada se deset ili petnaest minuta
mora snimiti do kraja. Nekada se moralo u tom kratkom
vremenu snimiti i po dvadeset minuta.
~etiri drvena duha~a i dva limena. Ina~e, za snimanje takve
glazbe ~esto su se koristili smanjeni ansambli, jer je za producenta
to bilo vrlo ekonomi~no.
* Me|u Va{im filmovima je i film Jurnjava za motorom. Kakav
je to bio film?
Za igrani film, koji prete`no ima do pedeset minuta glazbe, Bio je to jedan od mojih prvih filmova. To je kratki dje~ji
bila su predvi|ena samo dva ~etverosatna termina za snima- igrani film. To je bio prvi igrani film na kojem sam radio i
nje.
kao skladatelj i kao voditelj. Glazbenog komentara ima rela-
* A kakva je glazba za crtane filmove, kako se ona snimala,
komponirala...?
tivno malo, desetak minuta, ali je zato dosta realne glazbe.
* ^esto ste spominjali Carevo novo ruho...
Najprije je redatelj, odnosno glavni crta~, odredio koliko bi
trajala scena, koliko je potrebno sekundi za neki pokret, a
odredio bi i gdje bi taj pokret bio. E sada se to isto na taj na-
~in radilo. Ako je metronomski tempo — ~etvrtinka stodvadeset,
onda je jedna doba dvanaest kvadrata, a ako je ~etvrtinka
{ezdeset, onda doba traje jednu sekundu, dakle dvade-
To je moj prvi zna~ajniji poduhvat. Tu je rije~ o stiliziarnoj
sceni i, adekvatno tome, stiliziranoj glazbi. Radi se o kvazi
renesansnoj glazbi, kvazi renesansnim plesovima, a osim
toga tu je i glazbeni komentar. Komentar je posve razli~it od
stilizacije, ali je izveden nekako u istoj boji. Pojedine stavke
izvodio je i ve}i orkestar.
set ~etiri kvadrata. Tako se to~no po dobama moglo predvidjeti
gdje }e se {to dogoditi.
* Me|u dokumentarnim filmovima koji su portretirali
umjetnike, osobito se isti~e film Ivan Me{trovi}.
Istina, kod snimanja mo`e biti malih odstupanja. Zato brojevi,
odnosno glazbene cjeline, ne smiju biti dugi. Traju otprilike
minutu do dvije.
Da, to je jedan od uspjelijih portreta. Uz odre|eni sadr`aj
bilo je logi~no u glazbenom smislu primijeniti gregorijanski
koral. Tu sam varirao pojedine obrasce, a nisam se poslu`io
Kad se glazba snimi, prenese se na svjetlosni zapis, gdje svaki
kvadrat slike nosi svoj broj. Taj broj se onda za svaki po-
doslovnim citatom. Za taj sam film, dakle, napisao vokalize
u stilu gregorijanskog korala i srednjovjekovne glazbe.
kret o~ita, tj. ozna~i kvadrat gdje pokret po~inje i gdje zavr-
{ava. To se radi ako je glazba ilustrativna, a kod crtanog filma
ona uglavnom jest ilustrativna.
* O filmu Breza se ~esto govori kao o posebno uspjelom Babajinu
filmu.
Babajina Breza je nastala prema istoimenoj pripovijesti Slav-
* Koji Vam je crtani film najdra`i?
ka Kolara istoga imena. Pri~a je prili~no tu`na: radi se o se-
Te{ko je re}i. Bilo ih je puno, a te{ko je neki posebno izdvooskoj djevojci koja se te{ko uklapa u surovu sredinu sela.
jiti jer je svaki na neki na~in poseban. Bio je onaj prvi, Pro- Tu sam, za osnovni motiv, uzeo folklorni zapis iz na{ih kraljetni
zvuci. To je bio jako zgodan crti}. Pa zatim i Kova~ev jeva.
{egrt.
* Kakva je bila glazba filma Kada ~uje{ zvona?
Poslije sam radio s Aleksandrom Marksom na Maloj sireni.
Glazba je za taj film bila snimljena na orguljama. Zanimljiv
je bio i film U paukovoj mre`i koji je rije{en s improvizacijama
na orguljama. Te{ko je to ~ak i nazvati glazbom, vi{e su
to bila nizanja zvu~nih kombinacija.
Kad ~uje{ zvona igrani je film Antuna Vrdoljaka. Sadr`ajem
je vezan za NOB, pa ima i akcijskih situacija i tako... Glazba
je, naravno, primjerena sadr`aju filma.
* A Marksova Mala sirena? To je crtani film...
* U tom ste filmu, zna~i, improvizirali?
Da, to je bila ~ista improvizacija. A improvizirao sam i u jo{
nekim drugim filmovima. Bilo je improvizacija i u igranom
filmu Kamenita vrata. Improvizacija se odnosila samo na
glazbene komentare, a za realnu glazbu uzet je jedan stavak
To je stilizirana pri~a Aleksandra Marksa koju sam rije{io
zvukom orgulja. Glazbeni slog je jednostavniji, nisam se koristio
samo zvukovnim bojama nego sam vi{e pisao tonalitetnu
glazbu.
* A film Tajna Nikole Tesle?
Beethovenova kvarteta koji su snimili Zagreba~ki solisti. A Tajna Nikole Tesle je Papi}ev film. Tu je bilo mnogo glaz-
* To je bila jedna od Va{ih posljednjih filmskih partitura.
Da. Kao {to sam rekao, u Kamenitim vratima koristio se Beethovenov
guda~ki kvartet. Uz taj kvartet postoji i glazbeni
komentar koji je improviziran na elektroni~kom instrumenbe.
Ja nisam bio voditelj, voditelj je bila gospo|a Joji}. Ali sigurno
znam da je bilo dosta glazbe, jer je snimanje trajalo
dva dana.
* Koji Vam je filmski `anr bio najdra`i?
tu. U glazbenom smislu, radi se o zvu~nim plohama, a ne o Pa, ne znam, te{ko je re}i. Svaki je film imao svoje zahtjeve,
nekom razvijenijem glazbenom slogu.
a sve se moralo brzo obaviti. Kod dokumentarnog filma
128
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.