Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 109 do 124 Miki}, K. : Sa`eti pregled povijesti snimateljstva
mu rabi dva razli~ita filmska negativa Agfa XT (koristi ga
oko 90%) i Eastman Color (oko 10%). Na taj na~in snimatelj
odre|uje {to }e snimiti na kojem materijalu, koriste}i
njegove prednosti i mane. Isti je snimatelj dvije godine prije,
1983. godine, snimio film redateljice Barbre Streisand Yentl,
u kojem je predstavio cjelokupan registar svojeg snimateljskog
umije}a (od uporabe cijele palete objektiva — od ekstremnih
{irokokutnika do ekstremnih uskokutnika, do izgradnje
svjetla pri ~emu koristi sve vrste svjetla obzirom na
smjer i kakvo}u, uz snimanje iz ekstremnih rakursa, uporabu
efektnih kranskih pokreta i snimanja iz steadicama). Mo-
`emo re}i da je film Yentl, neovisno o drugim kvalitetama, u
snimateljskom smislu pravi katalog filmske tehnike osamdesetih
godina.
Nove emulzije, nova snimateljska tehnika i
nova snimateljska imena
Krajem 1984. godine Kodak unosi novosti u proizvodnju filmova,
{to se posebice odnosi na kakvo}u zrna u emulziji (Tzrno).
Time je postignut trojaki rezultat: ve}a osjetljivost filma,
pove}ana o{trina slike i bolja reprodukcija boja. Osim
toga ni{ta manje va`an podatak: skra}eno je vrijeme obrade
filma, za oko 40%. Kodak donosi na tr`i{te ECR-filmove
koji se odlikuju stabilno{}u boja.
Konstruirani su i novi tipovi kamera, poput primjerice Arriflex
435, 535 i 765, zatim razni modeli kranova (Sky-Remote-kran,
Pegasus-kran i dr.) kojima se upravlja na daljinski
pogon pomo}u sustava videokontrole. To je ujedno vrijeme
prodora digitalne tehnike u kinematografiju {to omogu}uje
provedbu prakti~ki svega zami{ljenog.
Obzirom na novi televizijski format 16: 9, sve se vi{e snima
na novom filmskom formatu Super-16.
Valja spomenuti jo{ neke va`ne snimatelje: Philippe Rousselot,
John Seale, Allen Daviau, Philipe Rosselot, Dean Semler,
Tony Pierce Roberts, Jürgen Jürges, John Toll, Stephen
Goldblatt, Janusz Kaminski, Robert Richardson, Darius
Khonji i mnoge druge.
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.
Vizualno remek-djelo Tarkovskog: Stalker (redatelj je ujedno i snimatelj)
Budu}nost snimateljstva
U budu}nosti }e biti doista te{ko razlikovati filmsku zbilju
od digitalne zbilje na ekranu, virtualni svijet od stvarnoga.
Nadalje, o~ito dolazi razdoblje multimedija — razdoblje kad
}e kino i dalje trebati filmove, ali filmovima ne}e biti nu`an
kinematograf. Snimatelj budu}nosti proizvodit }e sliku koja
pripada jednom novom umjetni~kom, tehni~kom i industrijskom
sustavu — multimedijskom razdoblju.
A »cinéma«? Nakon jednog duljeg romanti~nog, dinami~nog,
`ivotnog i fantasti~nog stoljetnog razdoblja, na{e poimanje
pojma cinema pomalo je ve} iza nas.
Snimatelj }e me|utim uvijek biti potreban. Samo {to taj
»novi« snimatelj vi{e nije toliko ovisan o kemijskom procesu,
o baratanju filmskom emulzijom i radu sa svjetlom. Njegovo
znanje nu`no se mora pro{iriti i na druga podru~ja, poglavito
ra~unalstvo i elektroni~ku sliku. Uz umije}e i tehni~ku
spremnost, snimatelj od sada mora i te kako znati {to se
sve mo`e dogoditi s njegovom slikom od faze snimanja do
postprodukcije. Stoga }e se on u budu}nosti znatno vi{e baviti
tehnikom, a manje kreativno{}u. No, koliko }e se god
profil snimateljske profesije zasigurno izmijeniti ostaju neke
osnovne pretpostavke o tom zanimanju. Na neke od njih poku{ao
sam upozoriti ovim sa`etim pregledom povijesti snimateljstva.
121