Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
118<br />
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 109 do 124 Miki}, K. : Sa`eti pregled povijesti snimateljstva<br />
C. Chabrola (poslije za njega snima Decaeov asistent J. Rabier),<br />
ali i niz »crnih« kriminalisti~kih filmova redatelja J.-P.<br />
Melvilla i L. Mallea. Bljedoliki ubojica (Melville, 1967.) primjer<br />
je kako se odabirom boje (poglavito tercijarnim) i izgradnjom<br />
svjetla mo`e prikazati usamljenost junaka. Njegova<br />
je fotografija stilizirana, mogli bi re}i »hladna«, prikladna<br />
pri~i filma.<br />
Po~etkom {ezdesetih godina, posebice u Europi, prioritet<br />
dobiva Agfacolor negativ-pozitiv proces. Emulzija je sada<br />
osjetljivija (16 DIN). Tijekom 1964. godine kad su se ujedinile<br />
tvrtke Gevaert i Agfa, proizveden je novi maskirani gevacolor<br />
negativski film osjetljivosti 21 DIN. Iste godine Kodak<br />
donosi na tr`i{te eastman 4-X-Negativ, crno-bijeli film<br />
osjetljivosti 500 ASA (21 DIN).<br />
Idealna 35 mm kamera za nove uvjete snimanja bila je lagana<br />
Arriflex 35IIB. U studijskim uvjetima snimanja te{ka Super-Parvo-Color<br />
biva zamijenjena kamerom Arriflex 300<br />
Blimp. I ta je kamera glomazna, ali postoji mogu}nost da se<br />
izvadi iz metalnog oklopa (blimpa) koji osigurava be{uman<br />
rad mehanizma i tada postaje Arriflex 35IIB.<br />
U SAD-u Henry Hathaway snima film Sinovi Katie Edler<br />
(1964.), a za kamerom je poznati snimatelj vesterna Lucien<br />
Ballard (1908.-1988.). Stanley Donen re`ira [eradu (1963.)<br />
koju snima jedan od najpoznatijih i najproduktivnijih holivudskih<br />
snimatelja Charles Lang (1902.). Hitchcock za filmove<br />
Ptice (1963.) i Marnie (1964.) anga`ira svog najdra`eg<br />
snimatelja Roberta Burksa (1910.-1968.). U Pticama sura-<br />
|uje s majstorom trika L. A. Hamptonom u ukupno 371<br />
trik-kadru. Ovdje je primjenjena tz. matte-painting tehnika<br />
(kombinacija zbiljskih doga|anja i naslikanih dijelova kadra,<br />
uz pomo} maske).<br />
Neki druk~iji Europljani<br />
U Europi vode}i pokret predstavlja novi njema~ki film s nizom<br />
novih redatelja i snimatelja. Jedan od najzanimljivijih<br />
filmova, barem sa snimateljskog aspekta, djelo je redatelja<br />
Herberta Veselyja i njegova snimatelja Wolfa Wirtha (1928.)<br />
Kruh ranih godina (1961.). Iako su ga neki smatrali preek-<br />
Pro{le godine u Marienbadu (Resnais, 1961.) film je izra`ajnih dugih vo`nja<br />
kamere i kadrova koji odlikuje likovna kompozicija. Snimatelj Sacha Vierny.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
stravagantnim, film je pod o~itim utjecajem Resnaisove Hiro{ima,<br />
ljubavi moja (1959.) i Pro{le godine u Marienbadu<br />
(1961.) — snimio ih je slavni snimatelj P. Greenawaya, Sacha<br />
Vierny (1919.). U filmu su vidljivi neobi~ni rakursi i neobi~ne<br />
kompozicije kadra uz nagla{ene pokrete kamere i<br />
uporabu uskokutnika velikih `ari{nih duljina. To je nova<br />
estetika u stilu fotografija agencije Magnum Werner Herzog<br />
sura|uje sa snimateljima Jörgom Schmidtom-Reitweinom<br />
(1939.) i Thomasom Mauchom (1937.). Oni su uspje{no vizualizirali<br />
njegove ~esto ekstremne ideje, neobi~nost sadr`aja<br />
i egzoti~nost, te fasciniraju}e ambijente.<br />
Koliko filmovi hvaljenog R. W. Fassbindera odu{evljavaju<br />
svojim izrazom, snimateljski se gledatelju ~ini da je sve to<br />
ve} negdje vidio, samo da je sad tehnika primijenjena na<br />
neke druge sadr`aje. Osim toga, kamera ~esto {teti sadr`aju,<br />
pa bi se za neke filmove moglo re}i: vi{e forme nego sadr-<br />
`aja.<br />
Godine 1968. nastaje jedan od najzna~ajnijih filmova znanstvene<br />
fantastike: 2001: Odiseja u svemiru (1980.) u re`iji S.<br />
Kubricka. Redatelj filma, ina~e ranije i sam fotograf, svakako<br />
spada u filmske genije, poput O. Wellesa. On je vrstan<br />
poznavatelj svih izra`ajnih mogu}nosti filma, a posebice<br />
rada s kamerom. Mogli bi ga nazvati camera-director. 2001:<br />
Odiseja u svemiru (snimatelji su bili, prvotno Geoffrey Unsworth<br />
(1914.-1978.), a u ve}em dijelu John Alcott (1931.-<br />
1986.) film je fasciniraju}ih posebnih efekata, rada s maketama,<br />
{to u potpunosti podr`ava iluziju. Pri tom je velika zasluga<br />
specijalista za trik snimanja, kao {to su D. Trumbull, W.<br />
Weevers, C. Pederson i B. Abel. Ovaj je film dobar primjer<br />
kako se konvencionalan na~in snimanja trikova zamjenjuje<br />
novim, elektronskim i kompjutorskim. Najfascinantniji prizor<br />
iz filma jest let astronauta Bowmana kroz vrijeme — put<br />
kroz psihodeli~ki svjetlosni koridor, {to ga je realizirao Douglas<br />
Trumbull pomo}u specijalnog animacijskog ure|aja.<br />
Nakon toga u filmskoj se praksi za takvu tehniku rabi naziv<br />
slit-scan, a rije~ je o opti~kim efektima, odnosno animiranim<br />
simulacijama.<br />
Krajem {ezdesetih godina uvedena je halogena rasvjeta, stabilna<br />
u temperaturi boje {to je jednako va`no za filmsko i televizijsko<br />
snimanje.<br />
Kodak je usavr{io proizvodnju svojih filmova. Na tr`i{te je<br />
lansiran eastman-color negativski film 5254 koji se odlikovao<br />
sitnim zrnom i pobolj{anom o{trinom. Uveden je i novi<br />
proces razvijanja ECN-2.<br />
Arriflex konstruira potpuno blimpiranu 35 mm studijsku<br />
kameru 35BL koja je bila <strong>15</strong> kilograma lak{a od prethodnih,<br />
pa se, kad je trebalo, mogla rabiti i za snimanja s ramena.<br />
Sedamdesete godine<br />
Po~etkom sedamdestih godina, kao {to smo ve} napomenuli,<br />
u kinematografiji postoje osjetljivi filmovi, mala sna`na<br />
rasvjetna tijela i objektivi velike svjetlosne mo}i. Rabi se i<br />
forsirano razvijanje materijala ~ime se jo{ vi{e podi`e osjetljivost<br />
filma (za oko jedan otvor blende, dakle oko 3 DIN-a).<br />
Prakti~ki to zna~i da je sada snimatelju na raspolaganju oko