Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 109 do 124 Miki}, K. : Sa`eti pregled povijesti snimateljstva<br />
nego je to ujedno bio ure|aj za kopiranje materijala i projekciju.<br />
Pri kraju jednog radnog dana 1894. godine bra}a Lumiere<br />
postavila su kameru pred izlazna vrata svoje tvornice i snimili<br />
izlazak radnika. Bio je to La Sortie des Ouvriers de<br />
L’Usine Lumière (Izlazak radnika iz tvornice Lumière). Sam<br />
izum prihva}en je 13. velja~e 1895. godine na patentnom<br />
uredu, da bi 22. o`ujka 1895. bra}a pred odabranom publikom<br />
— ~lanovima dru{tva za unapre|ivanje nacionalne industrije<br />
— pokazala kako funkcionira. U to vrijeme ure|aj<br />
se zove Cinetoscope de projection, {to je ponukalo edisonovce<br />
na prosvjed, jer su se pribojavali zamjene naziva s kinetoskopom.<br />
Zato su se bra}a odlu~ila na naziv Cinématographe.<br />
Do sije~nja 1896. godine proizvedeno je oko 200 primjeraka<br />
tog ure|aja. Posebna atrakcija bilo je snimanje kongresa<br />
fotografskog dru{tva u Lyonu, a snimke su sudionici gledali<br />
na projekciji ve} drugi dan.<br />
Ejzen{tejn je u filmu Ivan Grozni okupio dva velika ruska snimatelja. Tissé<br />
snima eksterijere, a Moskvin enterijere.<br />
Bra}a Lumiere po~ela su snimati ~itav niz filmova, kao L’arroseur<br />
arrosé (Poliveni poljeva~), prvu slapstic komediju o<br />
poljeva~u, zatim Demolition d’un mur (Ru{enje zida) trikfilm<br />
o zidu koji se sam podi`e i gradi iz hrpe sru{ene zgrade<br />
i mnoge druge. Stvorili su dostatan fond filmova za prvu javnu<br />
komercijalnu projekciju 28. prosinca 1895. godine.<br />
Uskoro je njihov program sastavljen od 17 kratkih filmova<br />
trajao oko pola sata. Nalazili su se tu i filmovi koji su prikazivali<br />
dolazak vlaka u stanicu, jaha~ke vje{tine, ali i prizore<br />
iz obiteljskog `ivota, kao npr. kartanje (u tom filmu glumi<br />
Louis osobno), zatim zajutrak (u kojem su uz Augusta jo{<br />
snimljeni njegova supruga i dijete) i drugi.<br />
Veliko zanimanje gledatelja za filmove dovelo je do toga da<br />
je ve} 1897. godine u katalogu zabilje`eno 358 naslova. Anga`irani<br />
su i prvi profesionalni snimatelji koji su osim duljih<br />
reporta`a snimali i povijesne kostimirane filmove, pa povjesni~ari<br />
filma procjenjuju da je u toj produkciji ukupno nastalo<br />
oko 1.400 filmova. Me|utim, sve to nije bilo dovoljno da<br />
bra}a Lumiere 1897. godine ne prodaju sva prava na svoj<br />
izum tvrtki Pathé-Frères.<br />
Ve} njihov film L’arrivée d’un train (Dolazak vlaka na stanicu)<br />
sadr`i sve filmske planove. Film po~inje dolaskom vlaka<br />
iz daljine i snimkom ljudi na peronu (total), vlak se zaustav-<br />
110<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
lja (polutotal), a putnici koji silaze i ulaze u vlak vide se iz<br />
polubli`eg plana, odnosno blizih planova kad pojedinci prolaze<br />
mimo kamere. Raznoliki planovi dobiveni su kretanjem<br />
osoba i objekata prema stati~noj kameri. Lumiereovi snimatelji<br />
poznavali su i monta`u, naravno u najjednostavnijem<br />
obliku, primjerice u filmu koji je prikazivao `ivot i rad vatrogasaca<br />
iz 1896. godine. Tu vidimo dolazak vatrogasnih<br />
kola, ga{enje vatre i spa{avanje jedne osobe. Me|utim, oni<br />
gra|u poglavito prikazuju na reporta`an, dokumentaristi~ki<br />
na~in, jer uglavnom nisu pri~ali pri~e. U povijesti filma ostat<br />
}e zabilje`eni kao izumitelji filmske tehnike za snimanje i<br />
projekciju, ali i kao osobe koje su filmu otvorile put kao novom<br />
sredstvu masovne komunikacije.<br />
Méliès i ostali<br />
Pri~a je ono {to zanima jednog drugog pionira — Georgesa<br />
Mélièsa (1861.-1938.). On u svojim filmovima tezi trikovi-<br />
Victor Sjöstrom i njegov snimatelj Julius Jaenzon u Fantomskoj ko~iji (1921.)<br />
posti`u misti~an ugo|aj rabe}i zbiljske ambijente.<br />
ma, jednostavnoj glumi, aran`iranju prizora pred kamerom,<br />
onom {to bismo mogli nazvati igranim filmom, ali sve to na<br />
krajnje kazali{ni na~in. Méliès je izvanredno poznavao mogucnosti<br />
filmskog trika, od dvostrukih i vi{estrukih ekspozicija,<br />
promjene brzine snimanja, stop snimke, do kombinacije<br />
maketa i likova. U 16 godina djelovanja, do 1911., snimio<br />
je vi{e od 500 filmova, od kojih su mnogi ru~no kolorirani<br />
sli~icu po sli~icu.<br />
George Albert Smith (1864.-1959.), zanimanjem fotograf,<br />
zanimljiv je po tome {to je tako|er rabio <strong>broj</strong>ne trikove, a<br />
osim toga i detalj (poznat je po filmu Bakino pove}alo iz<br />
1900. godine).<br />
U prvom desetlje}u kinematografije javlja se i Edwin S. Porter<br />
(1869.-1941.), koji je zami{ljao, re`irao i snimao filmove.<br />
U po~ecima djeluje kao snimatelj, pa tako dolazi i do<br />
Edisona kojem prodaje svoje filmove. Poznat je po Velikoj<br />
plja~ki vlaka (1903.), filmu koji je snimateljski zna~ajan po<br />
uporabi krupnog plana. Upravo Porter prvi otvara pitanje<br />
kojem }emo se poslije ~e{}e vra}ati, a to je: {to je doprinos<br />
redatelja, a {to snimatelja u pojedinom filmu, o ~emu odlu-<br />
~uje redatelj, a o ~emu snimatelj. Porter je spoznao (kao redatelj<br />
ili snimatelj?) da odabir kuta snimanja, polo`aja kame-
Change language