Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez

STUDIJE I ISTRA@IVANJA
Kre{imir Miki}
Sa`eti pregled povijesti svjetskog
snimateljstva *
Auguste i Louis Lumière
Pronalazak fotografije (1839.) je iza nas. U Francuskoj, u
Lyonu, Antoine Lumière proizvodi fotografske ploce, toliko
potrebite za sve one koji su `eljeli fotografirati, ali i trajno
zadr`ati snimke. Znakovito prezime Lumiere u prijevodu
zna~i svjetlo, a gospodin Lumiere imao je dva sina ~iji }e `ivot
biti i te kako povezan sa svjetlo{}u.
Auguste (1862.-1954.) i Louis (1864.-1948.) u o~evoj tvornici
temeljito su ovladali fotografskom tehnikom, a osobito
laboratorijskim procesima, te su samostalno izumili i niz fotografskih
proizvoda. Bra}a su se idealno nadopunjavala jer
je Auguste u sredi{te svog zanimanja stavljao kemiju, a brat
mu Luis tehniku snimanja. 1894. godine prvi su put vidjeli
u Parizu Edisonov kinetoskop, kutiju, odnosno kino za jednog
gledatelja. Vrpca (film) sadr`avala je 600 sli~ica, bila je
{iroka 35 mm, a projicirala se brzinom od 40 sli~ica u sekundi.
Sva nesavr{enost izuma (neo{tra, nemirna i tamna slika)
nadvladana je golemim zanimanjem gledatelja za `ive slike.
Te ~injenice bili su i te kako svjesna i bra}a Lumiere. Svim
`arom po~eli su razmi{ljati o tome kako pokretne slike (od
tada se po~inje rabiti i naziv kinematograph, zatim movies)
prikazati {to ve}em broju gledatelja, i pri tom posti}i i ko-
UDK: 791.44.071(091)
mercijalni u~inak. Obzirom na vlastitu tvornicu, pitanje
tro{kova nije bilo primarno.
Svoje su spoznaje temeljili na radovima pionira u filmskoj
tehnici (tzv. kronografiji) J. E. Mareya, G. Demenyja i O.
Anschütza. Po napucima Louisa Lumièrea, glavni mehanicar
u njihovoj tvornici, Moisson, konstruirao je prvu filmsku kameru,
Cinématographe.
Preuzeta je od Edisona vrpca {irine 35 mm, ali je izmijenjena
brzina snimanja. Iznosila je 16 sli~ica u sekundi. Za tu brzinu
odlu~ili su se stoga {to je ve} 1836. godine belgijski
znanstvenik Joseph A. Plateau u svom djelu Zakoni stroboskopskog
efekta uo~io da je upravo 16 sli~ica u sekundi dostatno
da se u ljudskom oku proizvede efekt prividnog kretanja.
Da bi to teklo {to kvalitetnije bra}a su ugradila intermitentni,
me|uzastojni transportni mehanizam, tzv. hvatalju
(greifer). Tim je osigurana o{tra i stabilna slika. Emulzija koja
se rabila za snimanje proizvedena je u Lyonu, s time da je
bila osjetljivija od one koju je koristio G. Estman u Rochesteru.
Filmski ure|aj bra}e Lumiere i mehani~ara Moissona nije
slu`io, kao {to se to mo`e pretpostaviti, samo za snimanje,
U filmu Nesno{ljivost valjalo je ovladati slo`enim spektakularnim prizorima, Pudovkinova Mati (1926.), za kamerom je A. D. Golovnja, {kolski je
~ime je Billy Bitzer pokazao da je najve}i snimatelj onog vremena primjer izgradnje svjetla u filmu, osobito osvjetljavanja krupnog plana
* Rije~ je o poku{aju pisanja sa`etog pregleda o dosezima snimateljskog umije}a kroz povijest filma.
Mnogim poznavateljima filmske umjetnosti bit }e za~udno izostavljanje nekih poznatih imena, filmova i smjerova {to ~ine filmsku povijest. Tako se
primjerice ne spominje slavni film B. Wildera Apartman (1960.), a govori se o nekim manje zna~ajnim B- ili C-filmovima. Isto }e se dogoditi i s nekim
kultnim filmovima Johna Hustona, Howarda Hawksa, Freda Zinnemanna i drugih. S druge pak strane velika pozornost, ~ak vi{estruka, u tekstu
je dana redateljima koji su veliku va`nost pridavali filmskoj fotografiji, kao {to su, da spomenemo samo neke, Fellini, Ophüls, Kubrick, Bergman, Tarkovski,
Herzog, Fassbinder, Antonioni, Bertolluci, a posebice Welles.
109
Hrvatski filmski ljetopis 15/1998.