Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika... Degradirani color barr signal 15. generacije Rezultat ispitivanja degradacije signala mjerenjem odnosa signal/{um Ispitivanje pokazuje da se do 15. generacije u migraciji sadr- `aja kopiranjem izgubi oko 50% signala, tj. razina {uma poraste s -39,8 dB u prvoj generaciji, na -25,0 dB u 15. generaciji. Porastom razine {uma pojavljuju se u slici bijele to~kice i crne linije (spike) osobito jako izra`ene u crvenom dijelu spektra, a najmanje u plavom dijelu spektra. Gubitak snage signala prouzro~uje i pote{ko}e u stabilnosti slike. U 8. generaciji automatizirani ure|aj zbog slabljenja signala ne prepoznaje vi{e automatski oblik signala, {to mo`e prouzro~iti nekontrolirano pona{anje u prijenosu informacija. Zanimljiva je ~injenica da je najve}i gubitak signala zabilje- `en u samim ure|ajima, a ne u videokaseti. Nulti signal (G) ima odnos signal/{um — 76, 6 dB, propu{ten kroz ure|aje bez snimanja ve} -50,9 dB, a prva generacija snimke po~inje s -39,8 dB. Radili smo na novim ure|ajima »professional« kvalitete. Primjenom televizijskih ure|aja tzv. »broadcasting« kvalitete, rezultati bi bili znatno bolji, a lo{iji kada bi koristili tzv. »low budget« ure|aje. Degradacija signala color barra u migraciji Na po~etku svakog videodokumenta usnimljen je color barr signal (spektar boja) u trajanju 60 sekundi. To je standardiziran postupak, koji slu`i televizijskim tehni~arima za pode- {avanje razine boje u fazi kopiranja, monta`e ili emitiranja videodokumenta/emisije. U eksperimentu se nije pokazao prikladan za mjerenje stupnja degradacije signala kopiranjem, pa zbog toga nije mjeren u svim generacijama, nego samo u prvoj i posljednoj. Iz prilo`enih slika se vidi kako se i kromatska komponenta videodokumenta degradira. U tijeku su istra`ivanja, kojima je zadatak da na usnimljenom color barr signalu mjeri stupanj remanencije signala arhivskog videodokumenta, tj. njegovu sposobnost reprodukcije sadr`aja. Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Subjektivna metoda procjene degradacije slike u migraciji Pregledom snimljenog signala (4 vrste signala) na kontrolnom monitoru Sony KX-2920 QM dobiveni su sljede}i rezultati (zapa`anja): 1. Presnimljen color bar s generatora signala. O{trina slike i zasi}enost boja su kvalitetni. 2. I. generacija presnimke, ne uo~ava se pad o{trine slike i postojanosti boja. 3. II. generacija presnimke, isto kao i to~ka 2. 4. III. generacija presnimke, vrlo mali pad o{trine slike, dobra postojanost boja. 5. IV. generacija presnimke, mali pad o{trine slike i jo{ dobra postojanost boja. 6. V. generacija presnimke, jo{ je relativno malen pad o{trine u odnosu na generirani signal uz jo{ dobru postojanost boja. 7. VI. generacija presnimke, pribli`no isto kao i u to~ki 6. 8. VII. generacija presnimke, uo~uje se gubitak o{trine, boje su i dalje postojane. 9. VIII. generacija presnimke, izrazitiji je neo{tar rub izme- |u polja boja: `ute i tirkizne, zelen ljubi~aste i crvene i plave boje. Slika na ekranu po~inje lagano titrati. Boje gube svoj intezitet. 10. IX. generacija presnimke, sli~na kao i to~ka 9., samo jo{ vi{e izra`eno. 11. X. generacija presnimke, slika je neo{tra, javlja se »zrnatost« slike, boje po~inju lagano gubiti svoju postojanost. 12. XI. generacija presnimke, sli~no kao i to~ka 11., ali ne bitno izra`enije. 13. XII. generacija presnimke, izra`eniji pad o{trine i zasi}enosti boja, dosta izra`ena »zrnatost« uz pojavu »spikeova«. 14. XIII. generacija presnimke, slika dosta neo{tra, boje se po~inju razlijevati izvan polja u kojim se nalaze, osobito `uta, zelena i ljubi~asta. 15. XIV. generacija presnimke, slika je izrazito neo{tra s ve- }im brojem »spikeova«, boje su izgubile na intenzitetu i o{trini, ali se jo{ mogu dobro razlikovati. Zaklju~ak: Rezultat ispitivanja stupnja degradacije signala snimljenog na Betacam SP kasetama prilikom migracije sadr`aja, pokazuje neo~ekivano visoku stabilnost zapisa i male gubitke u fazi transfera s jedne kasete na drugu, u tzv. generacijskom kopiranju. Proizvo|a~i televizijskih Betacam ure|aja jam~e »broadcasting« kvalitetu slike do tre}e generacije. Na{i testovi pokazuju da je slika vrlo dobre kvalitete u petoj generaciji, dobroj do osme generacije, a upotrebljiva jo{ i u 15. generaciji. Za razliku od amaterskog formata VHS-a, gdje se slika potpuno degradirala ve} u 10. generaciji, s Betacam ure|ajima 107
108 Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika... i kasetama to se nije dogodilo. Izgubljeno je u transferu oko 50% signala u 15 generacija, pa pretpostavljam, da bi se potpuna degradacija slike dogodila negdje izme|u 25 i 30 generacije kopija. Mjerenjem dvaju klju~nih parametra: Odnos signal/{um, koji pokazuje snagu signala i frekventnog opsega, koji pokazuje stupanj degradacije po frekventnim podru~jima, dokazana je stabilnost signala u migraciji sadr`aja. Kronologija razvoja audiovizualne registracije Pretpovijest: 1490. godine Camera obscura, Leonardo da Vinci 1520. godine Blenda, Daniele Barbaro 1550. godine Le}a, Girolamo Cardano 1727. godine Fotokemijska reakcija, Johann Schulze Fotografija 1826. godine Heliografija, Joseph Nicephore Niepce 1839. godine Dagerotipija, Louis Daguerre 1840. godine Kalotipija, Fox Talbot 1925. godine Kodachrome film u boji, Leopold Manes i Leopold Godovsky Film 1824. godine Otkri}e perzistencije osjeta vida, Peter Mark Roget 1825. godine Thaumatrope, John Ayrton Paris 1832. godine Phenakistiscope, Joseph Antoine Plateau 1882. godine Fotografska pu{ka, Etienne Jules Marey 1892. godine Praxinoscope, crtani film, Emile Reynaud 1876. godine Kronofotografija, Edward Muybridge 1885.-1894. Elektrotahiskop, Otomar Anschutz 1888. godine Bioskop, Max Skladanowsky 1893. godine Kinetofon, Thomas Alva Edison 1895. godine Kinetoscop, Thomas Alva Edison 1895. godine Cinematographe, Auguste i Louis Lumière 1897. godine Cinerama, R. Grimon-Sanson 1953. godine Cinemascope, Chretien 1955. godine Circarama, Walt Disney 1922. godine 9. 5 mm film Pathé 1922. godine 16 mm film Eastman Kodak 1965. godine Super 8 film, Kodak 1927. godine Prvi zvu~ni film Pjeva~ jazza 1935. godine Prvi film u boji Backy Sharp Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Neizbje`ni gubici signala i porast razine {uma, mogu se smanjiti upotrebom kvalitetnijih ure|aja, tzv. »broadcasting« kvalitete, uporabom kvalitetnih i ispitanih videokaseta. U fazi analognog umno`avanja Beta/Beta, mogu}e je korigirati promjene saturacije boje i stabilnost signala (TBC ure- |aj). Pove}anje rezolucije slike nije mogu}e posti}i analognim ure|ajima, ali se mo`e ostvariti u postupku digitalne restauracije slike. Zvuk 1877. godine Phonograph, Thomas Alva Edison 1887. godine Gramofon, Berliner 1898. godine Magnetna registracija zvuka, Valdemar Paulsen 1935. godine Magnetofon, Telefunken Televizija 1884. godine Mehani~ko razlaganje slike, Paul Nipkow 1907. godine Prenos stati~nih slika na daljinu, E. Belin 1923. godine TV prenos, John Logi Baird 1926. godine Ikonoskop, analizatorska cijev, Vladimir Kozma Zvorikin 1930. godine Po~etak emitiranja BBC 1956. godine Magnetoskop od 2 incha, Ampex 1965. godine Heliokoidalni magnetoskop, 1 in~. Ampex, Sony 1969. godine U-matic kasetni magnetoskop, Sony 1974. godine Video diks, Thomson 1975. godine Betamax, kasetni magnetoskop, pola in~a, Sony 1976. godine VHS, JVC 1985. godine Video 8, Sonny 1962. godine Prvi satelitski prijenos Telstar 1965. godine Satelitska televizija Early Bird, prijenos Olimpijskih igara u Moskvi 1981. godine HDTV demonstracija, NHK, u San Francisku 1986. godine Digitalni studio, TDF, Thomson 1993. godine Multimedija, Microsoft 1995. godine Virtual reality, Microsoft
- Page 58 and 59: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 60 and 61: LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majce
- Page 62 and 63: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 64 and 65: Umrli Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
- Page 66 and 67: FESTIVALI/PRIREDBE Jurica Pavi~i} T
- Page 68 and 69: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 70 and 71: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 72 and 73: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 74 and 75: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 76 and 77: U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Damir R
- Page 78 and 79: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 80 and 81: REPERTOAR Filmski repertoar * Uredi
- Page 82 and 83: DALEKI RO\ACI 2 / LES COULOIRS DU T
- Page 84 and 85: Reno), te znatno istaknutiji elemen
- Page 86 and 87: ali rijetko kad oni uspijevaju zaob
- Page 88 and 89: Pakleni udar PAKLENI UDAR / KNOCK O
- Page 90 and 91: Predsjedni~ke la`i Hrvat. film. lje
- Page 92 and 93: edatelja Paula Andersona bila razlo
- Page 94 and 95: REPERTOAR VIDEOPREMIJERE * Uredio:
- Page 96 and 97: Gnjavatorica Njen otac, Alexander (
- Page 98 and 99: SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} D
- Page 100 and 101: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 102 and 103: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 104 and 105: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uvod Svi aud
- Page 106 and 107: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 110 and 111: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Kre{imir Mik
- Page 112 and 113: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 114 and 115: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 116 and 117: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 118 and 119: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 120 and 121: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 124 and 125: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 126 and 127: PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
- Page 128 and 129: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 130 and 131: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 132 and 133: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 134 and 135: PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 140 and 141: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 142 and 143: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 144 and 145: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 146 and 147: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 152 and 153: Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
- Page 154 and 155: SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
- Page 156 and 157: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika...<br />
Degradirani color barr signal <strong>15</strong>. generacije<br />
Rezultat ispitivanja degradacije signala mjerenjem<br />
odnosa signal/{um<br />
Ispitivanje pokazuje da se do <strong>15</strong>. generacije u migraciji sadr-<br />
`aja kopiranjem izgubi oko 50% signala, tj. razina {uma poraste<br />
s -39,8 dB u prvoj generaciji, na -25,0 dB u <strong>15</strong>. generaciji.<br />
Porastom razine {uma pojavljuju se u slici bijele to~kice i<br />
crne linije (spike) osobito jako izra`ene u crvenom dijelu<br />
spektra, a najmanje u plavom dijelu spektra.<br />
Gubitak snage signala prouzro~uje i pote{ko}e u stabilnosti<br />
slike. U 8. generaciji automatizirani ure|aj zbog slabljenja signala<br />
ne prepoznaje vi{e automatski oblik signala, {to mo`e<br />
prouzro~iti nekontrolirano pona{anje u prijenosu informacija.<br />
Zanimljiva je ~injenica da je najve}i gubitak signala zabilje-<br />
`en u samim ure|ajima, a ne u videokaseti. Nulti signal (G)<br />
ima odnos signal/{um — 76, 6 dB, propu{ten kroz ure|aje<br />
bez snimanja ve} -50,9 dB, a prva generacija snimke po~inje<br />
s -39,8 dB.<br />
Radili smo na novim ure|ajima »professional« kvalitete. Primjenom<br />
televizijskih ure|aja tzv. »broadcasting« kvalitete,<br />
rezultati bi bili znatno bolji, a lo{iji kada bi koristili tzv. »low<br />
budget« ure|aje.<br />
Degradacija signala color barra u migraciji<br />
Na po~etku svakog videodokumenta usnimljen je color barr<br />
signal (spektar boja) u trajanju 60 sekundi. To je standardiziran<br />
postupak, koji slu`i televizijskim tehni~arima za pode-<br />
{avanje razine boje u fazi kopiranja, monta`e ili emitiranja<br />
videodokumenta/emisije.<br />
U eksperimentu se nije pokazao prikladan za mjerenje stupnja<br />
degradacije signala kopiranjem, pa zbog toga nije mjeren<br />
u svim generacijama, nego samo u prvoj i posljednoj. Iz prilo`enih<br />
slika se vidi kako se i kromatska komponenta videodokumenta<br />
degradira.<br />
U tijeku su istra`ivanja, kojima je zadatak da na usnimljenom<br />
color barr signalu mjeri stupanj remanencije signala arhivskog<br />
videodokumenta, tj. njegovu sposobnost reprodukcije<br />
sadr`aja.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
Subjektivna metoda procjene degradacije slike u migraciji<br />
Pregledom snimljenog signala (4 vrste signala) na kontrolnom<br />
monitoru Sony KX-2920 QM dobiveni su sljede}i rezultati<br />
(zapa`anja):<br />
1. Presnimljen color bar s generatora signala. O{trina slike i<br />
zasi}enost boja su kvalitetni.<br />
2. I. generacija presnimke, ne uo~ava se pad o{trine slike i<br />
postojanosti boja.<br />
3. II. generacija presnimke, isto kao i to~ka 2.<br />
4. III. generacija presnimke, vrlo mali pad o{trine slike, dobra<br />
postojanost boja.<br />
5. IV. generacija presnimke, mali pad o{trine slike i jo{ dobra<br />
postojanost boja.<br />
6. V. generacija presnimke, jo{ je relativno malen pad o{trine<br />
u odnosu na generirani signal uz jo{ dobru postojanost<br />
boja.<br />
7. VI. generacija presnimke, pribli`no isto kao i u to~ki 6.<br />
8. VII. generacija presnimke, uo~uje se gubitak o{trine, boje<br />
su i dalje postojane.<br />
9. VIII. generacija presnimke, izrazitiji je neo{tar rub izme-<br />
|u polja boja: `ute i tirkizne, zelen ljubi~aste i crvene i plave<br />
boje. Slika na ekranu po~inje lagano titrati. Boje gube svoj<br />
intezitet.<br />
10. IX. generacija presnimke, sli~na kao i to~ka 9., samo jo{<br />
vi{e izra`eno.<br />
11. X. generacija presnimke, slika je neo{tra, javlja se »zrnatost«<br />
slike, boje po~inju lagano gubiti svoju postojanost.<br />
12. XI. generacija presnimke, sli~no kao i to~ka 11., ali ne<br />
bitno izra`enije.<br />
13. XII. generacija presnimke, izra`eniji pad o{trine i zasi}enosti<br />
boja, dosta izra`ena »zrnatost« uz pojavu »spikeova«.<br />
14. XIII. generacija presnimke, slika dosta neo{tra, boje se<br />
po~inju razlijevati izvan polja u kojim se nalaze, osobito<br />
`uta, zelena i ljubi~asta.<br />
<strong>15</strong>. XIV. generacija presnimke, slika je izrazito neo{tra s ve-<br />
}im <strong>broj</strong>em »spikeova«, boje su izgubile na intenzitetu i o{trini,<br />
ali se jo{ mogu dobro razlikovati.<br />
Zaklju~ak:<br />
Rezultat ispitivanja stupnja degradacije signala snimljenog<br />
na Betacam SP kasetama prilikom migracije sadr`aja, pokazuje<br />
neo~ekivano visoku stabilnost zapisa i male gubitke u<br />
fazi transfera s jedne kasete na drugu, u tzv. generacijskom<br />
kopiranju.<br />
Proizvo|a~i televizijskih Betacam ure|aja jam~e »broadcasting«<br />
kvalitetu slike do tre}e generacije.<br />
Na{i testovi pokazuju da je slika vrlo dobre kvalitete u petoj<br />
generaciji, do<strong>broj</strong> do osme generacije, a upotrebljiva jo{ i u<br />
<strong>15</strong>. generaciji.<br />
Za razliku od amaterskog formata VHS-a, gdje se slika potpuno<br />
degradirala ve} u 10. generaciji, s Betacam ure|ajima<br />
107