Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis, broj 15 (1998) - Hrvatski filmski savez
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika... Nulti multi burst signal (frekventni paket) Degradirani signal frekvencijskog opsega 14. generacije zbog energetske (demagnetizacije) i kemijske promjene nosa~a i aktivnog sloja. Nisu mi poznata znanstvena istra`ivanja trajnosti videodokumenata, niti ispitivanja njihove sposobnosti transfera podataka kopiranjem. Iz prakse TV arhiva HRT-a poznata nam je neo~ekivana relativno visoka stabilnost videodokumenata od 2 in~a, jer su reproducibilni i oni najstariji iz 1963. godine. No, u uporabi videodokumenata korisnici se ~esto `ale na lo{u kakvo}u slike kopija. Zbog toga sam odlu~io ispitati pona{anje videodokumenata u migraciji sadr`aja s jedne generacije dokumenata na drugu, tj. transfer podataka kao u geneti~kom razmno`avanju. Obzirom da tehnologija ne raspola`e postupcima genetskog kontroliranog preno{enja informacija o~ekivali smo da }e eksperiment pokazati, kako }e se u svakoj slijede}oj generaciji dokumenta umno`avati svi gubici u transferu i da }e se odnos signal/{um mijenjati u korist {uma. Ispitivanje degradacije AV-dokumenta migracijom sadr`aja s generacije na generaciju Svrha ispitivanja je pona{anje videodokumenata u migraciji sadr`aja, iz jedne generacije u drugu generaciju, tj. transfer podataka kao u geneti~kom kopiranju. Ispitana je degradacija dva videoformata: — VHS format (amaterski video) — Betacam SP (komponentni, analogni format) A) Ispitivanje degradacije signala u generacijskom kopiranju na VHS Ispitivanje je realizirano u suradnji s ing. Milivojem Sr{om iz slu`be pripreme i kontrole INDOK-a. Napravljeno je u prosincu 1996. godine. Ispitivana je kvaliteta slike i tona 10 generacija presnimljenog materijala. Kao uzorak upotrebljen je TV-test. Procjena degradacije slike vr{ena je tzv. subjektivnom metodom, tj. promatranjem slike bez mjerenje ure|ajima. Dobiveni rezultati ispitivanja slike su sljede}i: Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. 1. Nulta generacija TV-test signala snimljena je s emitiranog TV programa. 2. Prva generacija presnimke: manji gubitak o{trine slike, zasi}enje i kontrast boje, vrlo mali gubitak. 3. Druga generacija presnimke: Uo~ljiv gubitak o{trine slike, boje se po~inju razlijevati, ali jo{ zadovoljavaju u pogledu gubitka zasi}enja i kontrasta. 4. Tre}a generacija presnimke: velik gubitak o{trine slike, tako da se stvaraju smetnje kod gledanja. Boje su postale pastelne, razlijevaju se oko 1 cm izvan polja u kojem se nalaze. Javlja se i manja deformacija slike na donjoj tre}ini ekrana. 5. ^etvrta generacija presnimke: isto kao u prethodnoj generaciji ali ja~e izra`eno. 6. Peta generacija presnimke, slika je gotovo potpuno neo{tra, boje su potpuno izbljedile mogu se jo{ samo razaznati na ekranu. 7. [esta generacija presnimke: Slika potpuno neo{tra, boje se me|usobno mije{aju, prelijevaju jedna preko druge. Jedino se jo{ mogu uo~iti bijela, siva i crna boja. 8. Sedma generacija presnimke: Slika potpuno neo{tra, deformirana je na srednjem dijelu ekrana, intenzitet boja povremeno slabi, tako da slika postaje crno-bijela. 9. Osma generacija presnimke: Velika deformacija slike preko ~itavog ekrana. Polja u kojima su se nalazile boje imaju pilasti oblik veli~ine »zuba« 2 do 3 cm. Slika je potpuno izgubila boju. 10. Deveta generacija presnimke: jo{ se samo nazire obris slike TV-testa uz potpunu deformaciju i bez boje. Ispitivanje tona kroz devet generacija presnimki pokazuje da se intenzitet i artikuliranost nisu nimalo promijenili ni u posljednoj devetoj generaciji. Zaklju~ak: Degradacija slike se doga|a ovim slijedom: — nestabilnost, deformacija i na kraju gubitak boje — smanjenje o{trine slike (rezolucije) — nestabilnost kontrole slike, titranje i raspad slike. 105
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (1998.), br. 15, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika... Usporedna tabela mjerenja gubitka frekventnog opsega na razli~itim generacijama kopija U devetoj generaciji kopija slike se potpuno raspala, tj. {um je nadja~ao signal slike. No, kvaliteta tona i dalje je bila zadovoljavaju}a. To pokazuje da degradacija slike nije linearna u svim frekventnim podru~jima, nego je znatno vi{e izra`ena u visoko frekventnim podru~jima, zbog ~ega se gubi o{trine slike i boje. B) Ispitivanje degradacije signala u generacijskom kopiranju na Betacam SP kasetama Ispitivanje je ra|eno u sije~nju 1997. godine, u suradnji s dipl. ing. Daroslavom Spa~ekom iz Videoservisa HTV. Za snimanje i presnimavanje signala kori{teni su novi profesionalni ure|aji: magnetoskop Sony PVW 2800 i Player PVW 2650 P. [tafetni transfer signala s jednog ure|aja na drugi sniman je na profesionalnoj kaseti Sony SP BCT-60 ML. Kasete su prije toga kontrolirane na ure|aju za ~i{}enje i kontrolu kaseta RTI-2000. Za ispitivanje rezultata kori{teni su instrumenti: — TSG-271 Tetronix TV generator — VM 700 A Tetronix Video Measurement Set Pomo}u TV generatora proizvedene su razne vrste signala, potrebne za mjerenja stupnja degradacije videosignala prilikom migracije s jedne kasete na drugu. Snimljeni su ovi signali za svaku generaciju kopije: crno 10 sekundi color barr 20 sekundi flat field (bijelo polje) 60 sekundi multi burst (frekventni paketi) 60 sekundi Pozicije snimki na kasetama ozna~ene su usnimljenim signalom TC (timecode) da ne bi bilo zabune, a uz to je vo|en i zapisnik. Videokasete s test snimkama arhivirane su u trezoru, pa se ispitivanja mogu ponoviti. U dva mjeseca napravljene su tri generacije test snimki, da bi se dobile najbolje snimke pogodne za ispitivanje parametara. Mjerenja rezultata ponovljena su 10 puta i uzeta je njihova srednja vrijednost. 106 Hrvatski filmski ljetopis 15/1998. Nulti color barr signal Mjerni ure|aj automatski mjeri svaki rezultat 32 puta, a podesili smo ga tako da svaki rezultat mjeri 74 puta. Posebno su o~itane tzv. nulte vrijednosti odnosa signal/{um i frekventnog opsega, za generator signala (oznaka vrijednosti G) i signal propu{ten kroz videoure|aje bez snimanja na kasete (oznaka vrijednosti E/E). Osim mjerenja degradacije signala instrumentom, napravljena je i tzv. subjektivna procjena degradacije slike prilikom transfera sadr`aja. Izvr{ena su dva tipa mjerenja koja najbolje pokazuju degradaciju signala: a) Mjerenje frekventnog opsega. Za tu namjenu generatorom TV signala proizvedeni su tzv. paketi signala razli~ite frekvencije (multi burst i snimljeni na Betacam kasetu). Degradacija signala transferom prouzro~iti }e smanjenje frekventnog opsega i smanjenje rezolucije slike. b) Mjerenje odnosa signal/{um na kopijama signala bjelog polja (flat field). Degradacija signala transferom prouzro~it }e gubitak snage signala, rast {uma u slici, boji i smanjiti stabilitet slike u reprodukciji. Rezultat ispitivanja degradacije signala mjerenjem frekventnog opsega Usporedna tabela pokazuje rezultate mjerenja gubitka frekventnog opsega signala od nultog testa signala frekventnih paketa (G), signala ure|aja (E/E) i gubitka signala mjerenih na svim kopijama generacija od 1 do 14. Ispitivanje pokazuje da se do 14 generacije u migraciji sadr`aja izgubi oko 50% frekventnog opsega i to najvi{e u visoko frekventnom podru~ju (od -0.65 dB u prvoj generaciji, do -4.43 dB u 14 generaciji, a znatno manje u nisko frekventnom podru~ju (od -1.03 dB u prvoj generaciji, do -2.76 dB u 14-oj generaciji). Porastom {uma smanjuje se rezolucija slike (o{trina) i saturacija boja.
- Page 56 and 57: KULTURNA POLITIKA Jo{ko Maru{i} Stu
- Page 58 and 59: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 60 and 61: LJETOPISOV LJETOPIS Vjekoslav Majce
- Page 62 and 63: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 64 and 65: Umrli Hrvat. film. ljeto., Zagreb /
- Page 66 and 67: FESTIVALI/PRIREDBE Jurica Pavi~i} T
- Page 68 and 69: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 70 and 71: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 72 and 73: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 74 and 75: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 76 and 77: U @ARI[TU: DOMA]E PREMIJERE Damir R
- Page 78 and 79: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 80 and 81: REPERTOAR Filmski repertoar * Uredi
- Page 82 and 83: DALEKI RO\ACI 2 / LES COULOIRS DU T
- Page 84 and 85: Reno), te znatno istaknutiji elemen
- Page 86 and 87: ali rijetko kad oni uspijevaju zaob
- Page 88 and 89: Pakleni udar PAKLENI UDAR / KNOCK O
- Page 90 and 91: Predsjedni~ke la`i Hrvat. film. lje
- Page 92 and 93: edatelja Paula Andersona bila razlo
- Page 94 and 95: REPERTOAR VIDEOPREMIJERE * Uredio:
- Page 96 and 97: Gnjavatorica Njen otac, Alexander (
- Page 98 and 99: SUVREMENI TRENDOVI Jurica Pavi~i} D
- Page 100 and 101: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 102 and 103: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 104 and 105: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Uvod Svi aud
- Page 108 and 109: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 110 and 111: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Kre{imir Mik
- Page 112 and 113: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 114 and 115: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 116 and 117: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 118 and 119: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 120 and 121: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 122 and 123: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 124 and 125: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 126 and 127: PORTRET Irena Paulus Bio-filmografs
- Page 128 and 129: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 130 and 131: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 132 and 133: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 134 and 135: PORTRET Irena Paulus Orgulja{ u fil
- Page 136 and 137: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 138 and 139: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 140 and 141: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 142 and 143: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 144 and 145: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 146 and 147: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 148 and 149: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 150 and 151: Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god.
- Page 152 and 153: Dokumentarni filmovi Hrvat. film. l
- Page 154 and 155: SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU Rober
Hrvat. film. ljeto., Zagreb / god. 4. (<strong>1998</strong>.), br. <strong>15</strong>, str. 103 do 108 Bubenik, B. : Degradacija video izvornika...<br />
Nulti multi burst signal (frekventni paket) Degradirani signal frekvencijskog opsega 14. generacije<br />
zbog energetske (demagnetizacije) i kemijske promjene nosa~a<br />
i aktivnog sloja.<br />
Nisu mi poznata znanstvena istra`ivanja trajnosti videodokumenata,<br />
niti ispitivanja njihove sposobnosti transfera podataka<br />
kopiranjem.<br />
Iz prakse TV arhiva HRT-a poznata nam je neo~ekivana relativno<br />
visoka stabilnost videodokumenata od 2 in~a, jer su<br />
reproducibilni i oni najstariji iz 1963. godine.<br />
No, u uporabi videodokumenata korisnici se ~esto `ale na<br />
lo{u kakvo}u slike kopija. Zbog toga sam odlu~io ispitati pona{anje<br />
videodokumenata u migraciji sadr`aja s jedne generacije<br />
dokumenata na drugu, tj. transfer podataka kao u geneti~kom<br />
razmno`avanju.<br />
Obzirom da tehnologija ne raspola`e postupcima genetskog<br />
kontroliranog preno{enja informacija o~ekivali smo da }e<br />
eksperiment pokazati, kako }e se u svakoj slijede}oj generaciji<br />
dokumenta umno`avati svi gubici u transferu i da }e se<br />
odnos signal/{um mijenjati u korist {uma.<br />
Ispitivanje degradacije AV-dokumenta migracijom sadr`aja<br />
s generacije na generaciju<br />
Svrha ispitivanja je pona{anje videodokumenata u migraciji<br />
sadr`aja, iz jedne generacije u drugu generaciju, tj. transfer<br />
podataka kao u geneti~kom kopiranju.<br />
Ispitana je degradacija dva videoformata:<br />
— VHS format (amaterski video)<br />
— Betacam SP (komponentni, analogni format)<br />
A) Ispitivanje degradacije signala u generacijskom<br />
kopiranju na VHS<br />
Ispitivanje je realizirano u suradnji s ing. Milivojem Sr{om iz<br />
slu`be pripreme i kontrole INDOK-a. Napravljeno je u prosincu<br />
1996. godine. Ispitivana je kvaliteta slike i tona 10 generacija<br />
presnimljenog materijala. Kao uzorak upotrebljen je<br />
TV-test. Procjena degradacije slike vr{ena je tzv. subjektivnom<br />
metodom, tj. promatranjem slike bez mjerenje ure|ajima.<br />
Dobiveni rezultati ispitivanja slike su sljede}i:<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>15</strong>/<strong>1998</strong>.<br />
1. Nulta generacija TV-test signala snimljena je s emitiranog<br />
TV programa.<br />
2. Prva generacija presnimke: manji gubitak o{trine slike,<br />
zasi}enje i kontrast boje, vrlo mali gubitak.<br />
3. Druga generacija presnimke: Uo~ljiv gubitak o{trine slike,<br />
boje se po~inju razlijevati, ali jo{ zadovoljavaju u pogledu<br />
gubitka zasi}enja i kontrasta.<br />
4. Tre}a generacija presnimke: velik gubitak o{trine slike,<br />
tako da se stvaraju smetnje kod gledanja. Boje su postale<br />
pastelne, razlijevaju se oko 1 cm izvan polja u kojem se<br />
nalaze. Javlja se i manja deformacija slike na donjoj tre}ini<br />
ekrana.<br />
5. ^etvrta generacija presnimke: isto kao u prethodnoj generaciji<br />
ali ja~e izra`eno.<br />
6. Peta generacija presnimke, slika je gotovo potpuno neo{tra,<br />
boje su potpuno izbljedile mogu se jo{ samo razaznati<br />
na ekranu.<br />
7. [esta generacija presnimke: Slika potpuno neo{tra, boje<br />
se me|usobno mije{aju, prelijevaju jedna preko druge. Jedino<br />
se jo{ mogu uo~iti bijela, siva i crna boja.<br />
8. Sedma generacija presnimke: Slika potpuno neo{tra, deformirana<br />
je na srednjem dijelu ekrana, intenzitet boja<br />
povremeno slabi, tako da slika postaje crno-bijela.<br />
9. Osma generacija presnimke: Velika deformacija slike preko<br />
~itavog ekrana. Polja u kojima su se nalazile boje imaju<br />
pilasti oblik veli~ine »zuba« 2 do 3 cm. Slika je potpuno<br />
izgubila boju.<br />
10. Deveta generacija presnimke: jo{ se samo nazire obris<br />
slike TV-testa uz potpunu deformaciju i bez boje.<br />
Ispitivanje tona kroz devet generacija presnimki pokazuje da<br />
se intenzitet i artikuliranost nisu nimalo promijenili ni u posljednoj<br />
devetoj generaciji.<br />
Zaklju~ak:<br />
Degradacija slike se doga|a ovim slijedom:<br />
— nestabilnost, deformacija i na kraju gubitak boje<br />
— smanjenje o{trine slike (rezolucije)<br />
— nestabilnost kontrole slike, titranje i raspad slike.<br />
105