Dobro nam dosli - Osnovna škola Strožanac
Share Embed Flag
Download ePaper

Dobro nam dosli - Osnovna škola Strožanac

Dobro nam dosli - Osnovna škola Strožanac Dobro nam dosli - Osnovna škola Strožanac

os.strozanac.podstrana.skole.hr
from os.strozanac.podstrana.skole.hr More from this publisher
29.12.2012 Views

Laura Bagarić<br />

Tina Bešlić<br />

Mihovil Brajičić<br />

Tomislav–Mihael Buljan<br />

Filip Ćapin<br />

Antea Čagalj<br />

Marija Čagalj<br />

Marija Ćosić<br />

1.c<br />

Ira Barunčić<br />

Jerko Bešlić<br />

Filomena Božiković<br />

Andrea Brajičić<br />

Ivana Đerek<br />

Zvonimir Galić<br />

Mija Granić<br />

Stela Jonjić<br />

1.e<br />

2<br />

Mate Džaja<br />

Matea Gačić<br />

Marina Grbeša<br />

Melani Grcić<br />

Mario Jovanović<br />

Ivo Kolobarić<br />

Tomislav Kovač<br />

Antonio Malenica<br />

Josip Jukica<br />

Mateo Kavelj<br />

Antonio Kolovrat<br />

Erisa Krasniqi<br />

Kristina Lovrić<br />

Luka Lukač<br />

Ante Marinović<br />

Dominik Nakić<br />

Mia Milardović<br />

Dino Petričević<br />

Bože Radoš<br />

Mladen Šarac<br />

Ivan Vuletić<br />

Učiteljica:<br />

Zdravka Kožul<br />

Josip Puljak<br />

Nino Stapić<br />

Leonardo Ružić<br />

Lana Šarac<br />

Luka Vuko<br />

Branimir Živaljić<br />

Učiteljica:<br />

Irena Barić<br />

1.a<br />

1.b<br />

Tin Barbić<br />

Ana Buće<br />

Goran Čagalj<br />

Lucija Čokolić<br />

Petra Jovanović<br />

Luka Jukić<br />

Toni Jurić<br />

Bruno Kohout<br />

Karmen Marić<br />

Jakov Marić<br />

Stipana Mišić<br />

Ivan Bartulović<br />

Martina Bekavac<br />

Marin Čorić<br />

Stipe Jelić<br />

Ivana Jukić<br />

Josipa Kljenak<br />

Karlo Koludrović<br />

Maja Kožul<br />

1.d<br />

Ana Maria Andrić<br />

Karla Barišić<br />

Paula Božiković<br />

Filip Ćurković<br />

Ivo Jovanović<br />

Pavao Jurčević<br />

Ana Krajina<br />

Antonijo Lončar<br />

<strong>Dobro</strong> <strong>nam</strong> <strong>dosli</strong><br />

Lea Mladin<br />

Franka Mandić<br />

Edi Prekpalaj<br />

Ante Puljiz<br />

Viktoria Perković<br />

Barbara Šakić<br />

Tea Šarčević<br />

Luka Šimić<br />

Učiteljica:<br />

Marijana Žižić<br />

Eva Ljubičić<br />

Marijan Prgomet<br />

Stacy Provenzano<br />

Luka Roso<br />

Matej Rubić<br />

Dario Ružić<br />

Luka Skoko<br />

Ante Šarić<br />

Duje Lovrić<br />

Ivan Matković<br />

Nikolina Pavić<br />

Lovro Pavić<br />

Antea Petričević<br />

Ante Petričević<br />

Luka Pleić<br />

Duje Radanović<br />

Pavao Šušnjar<br />

Nikolina Vilić<br />

Gabrijela Vukšić<br />

Nediljko Žaja<br />

Učiteljica:<br />

Sanda<br />

Luetić – Bobanac<br />

Nikola Ruić<br />

Maria Sikavica<br />

Željka Vuković<br />

Jelena Vrbatović<br />

Ivan Zovak<br />

Učiteljica:<br />

Kristina Živković<br />

Dragi čitatelji!<br />

Zasićeni i okruženi raznim negativnostima današnjeg pomodarskog<br />

društva, odlučili smo ovogodišnju „Peruniku“<br />

započeti „Bijelom kronikom“, odabranim pričama koje nas,<br />

svaka na svoj način, bude iz uljuljkane udobnosti svakodnevnog<br />

života.<br />

Vođeni krilaticom: „Ne mogu spasiti cijeli svijet pa ni one<br />

koje z<strong>nam</strong>, ali odnekud moram početi“, učenici (e) 8. c razreda<br />

organizirali su humanitarnu akciju pod nazivom „Pružimo<br />

ruku prijateljstva“, koju smo vjerno zabilježili bljeskom<br />

fotoaparata.<br />

U prašini i buci građevinskih radova uspjeli smo sačuvati<br />

potrebni mir, priklanjajući se spoznaji da ništa na zemlji ne<br />

traje vječno.<br />

Koliko se veselimo novom ruhu Škole, saznat ćete iz razgovora<br />

s Ravnateljicom.<br />

Njegujući stalne rubrike unijeli smo i neke nove: „Filmski<br />

kutak“, „Bonton“ i „Jezični savjetnik“ te proširili rubriku<br />

„Enigmatika“ novim sadržajem, pitalicama i zagonetkama.<br />

Nadamo se da ćete s užitkom čitati najnoviji, šesnaesti po<br />

redu, broj „Perunike“.<br />

Uredništvo<br />

Marija Šitum - ravnateljica<br />

Davorka Karadjole - pedagoginja<br />

Marija Musić, Katica Vrbatović, Milica Ćićerić,<br />

Zrinka Dodig, Helena Božić i<br />

Antonieta Bućan – učiteljice<br />

Ana Arambašić – knjižničarka<br />

Novinarska skupina<br />

Viktorija Botić, 7. e<br />

Antonija Anić, 7. e<br />

Josipa Grgić, 7. e<br />

Nina Rešetar, 7. e<br />

Naslovna stranica<br />

Tihana Jerončić, 7.c<br />

Grafičko oblikovanje<br />

Marko Dragun<br />

Tisak:<br />

Profil d.o.o.<br />

Pozdravlja Vas uredništvo!<br />

Sadržaj:<br />

Perunika<br />

<strong>Dobro</strong> <strong>nam</strong> došli ........................................... 2<br />

Dragi čitatelji .................................................. 3<br />

Intervju s ravnateljicom ............................... 4<br />

Bijela kronika ................................................. 5<br />

Intervju s pedagoginjom .............................. 6<br />

Filmski kutak .................................................. 7<br />

<strong>Dobro</strong> došli .................................................... 8<br />

Dan jabuka ................................................... 10<br />

Dan sjećanja ................................................. 11<br />

Sveti Nikola .................................................. 12<br />

Božić ............................................................. 13<br />

Dan zaljubljenih ............................................ 14<br />

Maškare ......................................................... 15<br />

Uskrs ............................................................. 16<br />

Nastava ......................................................... 18<br />

Finka Fi ......................................................... 25<br />

Jezični savjetnik .......................................... 28<br />

Rezultati natjecanja ..................................... 29<br />

Godišnja doba ............................................. 30<br />

Zavičajne slike .............................................. 34<br />

Moji bližnji ................................................... 36<br />

U ozračju vjere ............................................. 38<br />

Mudre izreke ................................................ 40<br />

Bonton za mlade ......................................... 41<br />

U virtualnom svijetu ................................... 42<br />

Ekskurzija ..................................................... 44<br />

To je čudo, pomalo ludo ............................ 46<br />

Enigmatika ................................................... 48<br />

Strip ............................................................... 49<br />

Osmaši .......................................................... 51

Razgovarali smo ...<br />

4<br />

Intervju s ravnateljicom<br />

Marijom Šitum<br />

Poštovana ravnateljice, veseli<br />

nas nova, ljepša, veselija, funkcionalnija<br />

školska zgrada. Što ona<br />

Vama znači?<br />

Puno mi znači jer poslije trideset<br />

šest godina konačno ćemo dobiti normalne<br />

uvjete za rad u dvije smjene.<br />

Kada se očekuje završetak radova?<br />

Završetak radova očekuje se sredinom<br />

kolovoza.<br />

Provode li se mjere opreza tijekom<br />

izvedbe radova?<br />

Da, zamolila sam naše djelatnike da<br />

prilikom ulaska u školsku zgradu budu<br />

uz djecu, i radi odgojnoga čina i radi<br />

sigurnosti, i da budu uz njih prilikom<br />

izlaska na veliki odmor i odlaska kućama.<br />

Kako će <strong>škola</strong> izgledati kada<br />

bude dovršena?<br />

Već se vidi da će biti lijepa, imat<br />

ćemo veliku dvoranu za priredbe, imat<br />

ćemo i veliku knjižnicu na katu, napravit<br />

će se i lift za djecu s posebnim potrebama,<br />

bit ćemo svi presretni kada<br />

radovi završe i <strong>škola</strong> zablista.<br />

Kada se završi nadogradnja škole,<br />

hoće li se nastava i dalje održavati<br />

u tri smjene ili će ih biti manje?<br />

Sljedeću školsku godinu planiramo<br />

raditi u dvije smjene. Nastava će počinjati<br />

u osam sati, školski će sat trajati<br />

četrdeset pet minuta, a veliki odmor<br />

20 minuta.<br />

Hoće li se u školi napraviti još<br />

dvorana?<br />

Planira se rekonstrukcija postojeće<br />

dvorane, zasad će se sanirati dio koji<br />

prokišnjava.<br />

Jeste li razmišljali o novomu<br />

parku u kojemu bi učenici provodili<br />

svoje slobodno vrijeme?<br />

Viktorija Botić i Antonia Anić, 7.e<br />

VESELIMO SE NOVOM<br />

RUHU ŠKOLSKE ZGRADE<br />

Pristupit ćemo uređenju okoliša i vrta,<br />

radit ćemo korak po korak.<br />

Jeste li razmišljali o školskim<br />

uniformama za učenike i što kažete<br />

o tome?<br />

Mislim da bi to bilo lijepo, konzultirat<br />

ćemo vas i vaše roditelje, mislim<br />

da bi bilo dobro da se uvedu.<br />

Kada završite ovaj veliki posao,<br />

koji će biti Vaši sljedeći prioriteti?<br />

Moj sljedeći prioritet bit će izgradnja<br />

još jedne, nove škole na području<br />

Podstrane jer smo mi velika općina i<br />

zaista <strong>nam</strong> je potrebna još jedna <strong>škola</strong>.<br />

Za kraj, imate li što poručiti našim<br />

učenicima?<br />

Budite dobri, budite pravi ljudi, a<br />

sve će ostalo doći uz to.<br />

Zahvaljujemo Vam što ste izdvojili<br />

vremena za nas, želimo Vam<br />

daljnji uspjeh u radu!<br />

Spasiti<br />

tuđe živote ne mareći<br />

za sebe, pomoći nepoznatomu<br />

čovjeku u nevolji, biti pošten kada nitko<br />

ne očekuje ili cijeli život posvetiti pomaganju<br />

drugima. Odabrala sam neke priče koje,<br />

svaka na svoj način, promoviraju<br />

najljepše i temeljne ljudske<br />

vrijednosti.<br />

Brat i sestra<br />

uletjeli u plamen<br />

Usprkos velikomu strahu mališani su reagirali vrlo prisebno.<br />

Zahvaljujući ? uspjeli su spriječiti obiteljsku tragediju.<br />

„U školi nas zezaju. Kažu da će nas, ako plane kod njih, zvati<br />

da im spašavamo kuću“, pričaju Karlo (13) i Petra (11) Crneković.<br />

Krajem rujna bili su sami kod kuće u Keleminovcu, kraj<br />

Sv. Ivana Zeline. Brat i sestra osjetili su dim koji je dopirao<br />

iz dječje sobe. Petra je otvorila vrata i vatra je suknula prema<br />

njoj. Preplašen, ali priseban Karlo joj je rekao da ode po<br />

pomoć. „Petra je odjurila do susjeda nazvati roditelje i vatrogasce,<br />

a ja sam uzeo crijevo s vodom i polijevao vatru dok<br />

nisu došli vatrogasci“, kaže Karlo.<br />

Brza reakcija mališana spriječila je da se vatra proširi na<br />

cijelu kuću. Izgorjela je dječja soba. Požar su prouzročile neispravne<br />

instalacije.<br />

Brinu za bolesnu i<br />

ostavljenu djecu<br />

Kako nisu mogli imati biološke djece, Lončarevi iz Poličnika<br />

odlučili su udomiti djecu. Posljednja je u nizu romska djevojčica<br />

s tumorom na mozgu.<br />

Obitelj Lončar čula je za djevojčicu koja s jedva punoljetnim<br />

ocem živi u siromaštvu u baraci na šibenskomu smetlištu. Sažalili<br />

su se nad njenom sudbinom i ponudili se da joj pomognu<br />

kao udomitelji. Tri su joj puta liječnici operirali mozak i izvadili<br />

četvrtinu tumora. Svaki drugi dan odlazi u Zadar na fizikalnu<br />

terapiju. Gospođa Lončar kaže da je presretna sa „svojih“ petero<br />

djece. Imaju pravo udomiti još jedno dijete. Žele pomoći<br />

djetetu koje beskrajno treba ljubav i brigu.<br />

Nesebična obitelj ljubav daje bezuvjetno, a biološki roditelji<br />

djece uvijek mogu doći po svoju djecu i vratiti ih kući.<br />

Nakon 14 mjeseci<br />

Crnoga labradora Salija, nakon punih četrnaest mjeseci u<br />

talibanskomu zarobljeništvu, na kraju su, za sitan novac, otkupili<br />

američki vojnici. Labrador Sali, australski vojni pas specijaliziran<br />

za traženje mina, proveo je pravu odiseju na svomu<br />

prvom zadatku u ratnom Afganistanu. Talibani su psa odveli<br />

plemenskomu vođi Mullahu Hamdullahu koji ga je odlučio zadržati<br />

kao svoga ljubimca. Odlučio je predati Sabija za 10.000<br />

dolara, ali na kraju je otkupljen besplatno. Sabiju se osmjehnula<br />

sreća i oslobođen je.<br />

Bijela kronika<br />

Skupljaju papir<br />

da prehrane obitelj<br />

U pet godina, otkako skuplja stari papir, Ivana Uglješić<br />

(14) iz Starih Mikanovaca kraj Vinkovaca sakupila je<br />

150 tona papira i time postala rekorderka, ali i hrvatska<br />

heroina kada je 2006. dobila nagradu Ponos Hrvatske.<br />

Papir je počela skupljati iz nužde jer ima obitelj s<br />

petero malodobne braće i sestara, a oni žive skromno,<br />

podstanari su. Tako je većinu zarađenoga novca stavila<br />

na štednu knjižicu i <strong>nam</strong>ijenila ga svomu fakultetskom<br />

obrazovanju, kojega joj roditelji neće moći priuštiti svojim<br />

malim plaćama. Ivana ipak ponešto kupi braći i sestrama,<br />

a uštedjela je i za ekskurziju. Kaže da joj je bilo<br />

jako teško na početku, svi su je zadirkivali i govorili joj da<br />

to čini zato što je siromašna.<br />

Papire obično skuplja subotom jer tada nema nastave.<br />

“Sada mi u skupljanju papira pomažu seke, Sara (11) i<br />

Tea (9). Usput skupljamo i plastične boce. U školi su nas<br />

prestali zezati“, kaže ova odlična učenica osmog razreda.<br />

Darovali su auto<br />

siromašnoj obitelji<br />

Na svoj rođendan Ivica Knežević (55) iz Gline pronašao<br />

je suprugu Ivanku (40) kako sjedi za kuhinjskim stolom<br />

i plače. Čitala je u „24 sata“ o obitelji Dragić iz Erduta. Srce<br />

joj se, kaže, slamalo od tuge.<br />

S troje bolesne djece pješice pa autobusom Dragićevi<br />

odlaze liječniku u tridesetak kilometara udaljeni Osijek.<br />

Kneževići imaju sedmero djece, no Ivanka je predložila<br />

Ivici da Dragićima daruju njezin Fiat Uno. Osjećala je od<br />

početka da taj auto nije za nju i da ga treba pokloniti obitelji<br />

kojoj je potrebniji. „Ovoga smo put dobili priliku pomoći<br />

nekome i opet bismo to napravili“, zaključila je Ivanka.<br />

Spasili bebu<br />

Ako postoje anđeli čuvari, onda je među njima i veseli<br />

bračni par Vlado i Ksenija Crkvenac.<br />

Sredinom listopada, na putu prema Hrvatskomu zagorju,<br />

spasili su četveromjesečnu bebu koja se nalazila u<br />

prevrnutomu automobilu.<br />

To im nije prvo herojsko djelo, dijete koje je pretrpjelo<br />

teške ozlijede zbog pada s prvog kata kuće spasili su još<br />

prije dvadeset godina. Nekoliko godina nakon tog događaja<br />

pronašli su bosonogo djetešce kako u pidžami luta<br />

zagrebačkom Ilicom.<br />

Nedugo poslije sudbina im je poslala još jedno dijete<br />

u zagrljaj. Ta su djeca danas već odrasli ljudi, a njihovi<br />

spasitelji kažu kako bi bez ikakvih dvojbi opet jednako<br />

postupili. Jer za njih nema većega bogatstva od sretna djetetova<br />

osmijeha.<br />

Nina Rešetar, 7. e<br />

4 5<br />

5

Razgovarali smo ...<br />

6<br />

Davorka Radetić-Karađole, školska pedagoginja<br />

Hvala vam što ste pristali na<br />

ovaj razgovor, zanimaju nas vaši<br />

savjeti za učenje i ponašanje. Biste<br />

li <strong>nam</strong>, za početak, rekli je li vam<br />

posao pedagoginje obogatio život i<br />

na koji način?<br />

Posao školske pedagoginje, kojeg<br />

s puno ljubavi obavljam, već dvadeset<br />

dvije godine mnogo je obogatio moj<br />

život. Učenici su osnova i smisao rada<br />

škole i pedagoga. Pratim njihovo odrastanje<br />

od trenutka polaska u školu do<br />

završetka osmogodišnjega školovanja,<br />

kada su već momci i djevojke.<br />

Kako vi doživljavate nas učenike?<br />

Prvenstveno vas doživljavam kao<br />

djecu, sa svim problemima koje nosite,<br />

s vašim radostima, s vašim željama<br />

i težnjama. Jako vas volim i to mi daje<br />

krila i snagu da idem naprijed. Vaše<br />

odrastanje budi mi nadu u budućnost<br />

ove zemlje.<br />

Jeste li zadovoljni učenicima<br />

naše škole?<br />

Učenicima naše škole jako sam<br />

zadovoljna. Ovo je dobra i kvalitetna<br />

<strong>škola</strong> u kojoj se poštuje rad i disciplina.<br />

Svakoga sam dana među vama i mogu<br />

vas pohvaliti, tjelesnog nasilja nema.<br />

Biste li <strong>nam</strong> dali nekoliko savjeta<br />

za uspješnije učenje i savladavanje<br />

školskih obveza?<br />

Savjetujem vam da rasporedite<br />

vrijeme u danu i odredite vrijeme za<br />

učenje. Živite u doba utjecajnih medija<br />

koji vam odnose puno vremena.<br />

Previše se vremena provodi koristeći<br />

Facebook i računalne igre, tada vam<br />

ne ostaje dovoljno vremena za učenje.<br />

Trebate biti organizirani, pokušati<br />

imati vrijeme i za učenje i za igru.<br />

Koliko je važno truditi se biti<br />

dobar učenik i uljudno se ponašati?<br />

Oduvijek je bilo osnovno načelo<br />

da se učenici međusobno moraju poštivati<br />

i uljudno ponašati. Danas djeca<br />

ne znaju kako se ponašati u određe-<br />

Davorka Radetić-Karadjole, školska pedagoginja u društvu mladih novinarki<br />

DJECA SU NAŠE<br />

NAJVEĆE BOGATSTVO<br />

nim situacijama. Često se događa da se<br />

učenici u školi ponašaju kao da su na<br />

ulici, služeći se jezikom ulice. Gubi se<br />

važnost ustanove škole. Obrazovanje<br />

je jako bitno, znanje je moć. Upravo<br />

zbog toga neophodno je školovanje<br />

završiti što boljim uspjehom.<br />

Što je uzrok nasilnomu ponašanju<br />

među učenicima?<br />

Uzrok je nasilnomu ponašanju<br />

među učenicima društvo, okruženje u<br />

kojem se nalazimo. Putem medija izloženi<br />

smo nasilnim prizorima. Takve<br />

stvari djeci često postaju normalne.<br />

Uzrok nasilju mogu biti računalne igre<br />

u kojima se prikazuju nasilni i krvavi<br />

obračuni. Djeca igranjem takvih igara<br />

često znaju izgubiti dodir sa stvarnošću,<br />

ne razlikuju virtualni od pravog<br />

svijeta.<br />

Na koji način mi možemo utjecati<br />

na učenike problematična ponašanja?<br />

Na njih moramo svi utjecati i možemo<br />

svi utjecati. Samo zajedničkim<br />

utjecajima možemo djelovati na takve<br />

učenike. Ukoliko se primjeti nasilje, svi<br />

Antonija Anić i Viktorija Botić, 7.e<br />

trebamo reagirati! Treba svakodnevno<br />

u svomu razredu raditi na međusobnom<br />

razumijevanju i toleranciji.<br />

Što smatrate opasnostima i izazovima<br />

suvremenoga društva za<br />

nas mlade? Kako im se možemo<br />

oduprijeti?<br />

Izazovi su jako veliki: alkohol, droga,<br />

narkotici, kockanje. Oduprijeti im<br />

se možemo upravo znanjem, odgojem<br />

i poštivanjem određenih pravila, kažimo<br />

NE svim ovisnostima! Oduprijeti<br />

im se možemo ako slijedimo put k<br />

svomu životnom cilju.<br />

Što biste <strong>nam</strong> poručili za kraj?<br />

Poručila bih vam da su djeca naše<br />

najveće bogatstvo. Treba ih voljeti<br />

onakve kakvi jesu, treba im pokazati<br />

da su <strong>nam</strong> važni i da su prisutni u<br />

našim životima. Vama bih poručila da<br />

učite, rekla sam već da je znanje moć.<br />

Obrazujte se i ostvarite najviše što<br />

možete.<br />

Hvala vam na susretljivosti i korisnim<br />

savjetima, želimo vam uspjeh u<br />

daljnjemu radu.<br />

Josipa Grgić,7.e<br />

Avatar je američki znanstvenofantastični<br />

film iz 2009. godine, čiji<br />

je scenarist i redatelj James Cameron.<br />

U glavnim su ulogama Sam Worthington,<br />

Zoe Saldana, Sigourney Weaver,<br />

Michelle Rodriguez i Stephen Lang.<br />

Epska se priča odvija godine 2154.<br />

na Pandori, izmišljenom svijetu u dalekom<br />

planetarnom sustavu. Ljudi su<br />

pristigli na Pandoru kako bi iskorištavali<br />

njene izvore vrijednih minerala,<br />

čemu se protive domoroci NaVi, čije<br />

se poimanje svijeta zasniva na suživotu<br />

s prirodom. Kako bi se približili domorocima,<br />

skupina znanstvenika genetičkim<br />

inženjerstvom stvara tzv. avatare<br />

tijela naizgled jednaka Navijima,<br />

ali daljinski upravljani ljudskim umom.<br />

Naziv dolazi iz hinduističke filozofije<br />

prema kojoj riječ avatar označava<br />

silazak ili inkarnaciju božanskog bića<br />

(Boga) na Zemlju u obliku životinje,<br />

čovjeka ili nekog drugog bića.<br />

Cameron je na filmu radio od<br />

1994. godine. Trebao ga je snimiti<br />

nakon „Titanica „ te bi se film pojavio<br />

1999. godine, ali tehnologija nije<br />

dostigla njegove zamisli. Cameron je<br />

u suradnji s lingvistima osmislio jezik<br />

Navija te je 2006.godine dovršio sce-<br />

narij. Planirao je dva nastavka filma.<br />

Avatar je kombinacija igranog i računalnog<br />

animiranog filma. Snimljen<br />

je u dvodimenzijskoj i trodimenzijskoj<br />

tehnici i inačici, te u IMAX 3D<br />

tehnologiji. Budžet filma službeno<br />

je 237 milijuna USD, dok neovisne<br />

procjene govore o 280-300 milijuna,<br />

plus 150 milijuna promotivnih troškova.<br />

Avatar se smatra svojevrsnom<br />

revolucijom u kinematografiji, zbog<br />

razvitka 3D tehnologije i stereoskopskog<br />

načina snimanja kamerama<br />

posebno izrađenima za potrebe produkcije<br />

filma.<br />

Film je premijeru doživio 10. prosinca<br />

2009. u Londonu, a 18.prosinca<br />

Filmski kutak<br />

AVATAR<br />

u SAD-u. Požnjeo je veliki uspjeh kod<br />

publike i kritike. U svijetu je prvog vikenda<br />

Avatar zaradio oko 232 000 000<br />

dolara. Nakon 17 dana prikazivanja<br />

postao je film koji je najbrže premašio<br />

milijardu dolara zarade. Osvojio je dva<br />

Zlatna globusa (za najbolji film i dramu)<br />

i dvije nominacije (najbolja glazba,<br />

pjesma). Osam je puta nominiran<br />

za nagradu BAFTA (najbolji film, režija,<br />

fotografija, montaža, glazba, produkcijski<br />

dizajn, zvuk, vizualni efekt) i<br />

devet puta za Oscara (najbolji film, režija,<br />

scenografija, fotografija, specijalni<br />

efekt, zvuk, montažu zvuka, glazbu i<br />

montažu).<br />

6 7<br />

7

Priredba u cast najmladih ...<br />

8<br />

Školski pano likovno osmislila Antonieta Bućan<br />

Kiša<br />

Nebo je sivo kad počne kiša.<br />

Kapi kiše postanu biseri.<br />

Luka Vuko, 1.d<br />

Kad se dva oblaka spoje nastane grom.<br />

Mateo Kavelj, 1.d<br />

Kiša je zdrava.<br />

Kiša je zdrava. Kad kiša pada, jako grmi.<br />

Ante Marinović, 1.d<br />

Baš je lijepo šetati po kiši i loviti kapljice.<br />

Ira Barunčić, 1.d<br />

Kiša je potrebna za livadu, cvijeće i stabla.<br />

Sjajna je kao biserje.<br />

Erisa Krasniqi, 1.d<br />

<strong>Dobro</strong> došli<br />

Mažuretkinje su plesale u čast najmlađih<br />

PRVI ( 1. C ) RAZRED O…<br />

ČITANJU I PISANJU<br />

Čitanje je kao igra i hobi. Pisanje je kao zabava.<br />

Gabrijela Vukšić<br />

Čitanje je veliko znanje. Pisanje je kao blago.<br />

Ivana Jukić<br />

Čitanje je pričanje. Pisanje je igra slova.<br />

Čitanje je kao odmor. Pisanje je kao učenje.<br />

Maja Kožul<br />

Luka Roso<br />

Čitanje je kao priča za laku noć. Pisanje je kao<br />

pismo najboljoj prijateljici.<br />

Leonarda Štrkalj<br />

Čitanje je kao bajke u glavi. Pisanje je kao čarolija slova.<br />

Eva Ljubičić<br />

Čitanje je kao radost. Pisanje je kao sreća.<br />

Ivan Bartulović<br />

Čitanje je kao razgovor. Pisanje je kao sjećanje.<br />

Marin Čorić<br />

Josipa Kljenak, 1.c<br />

Proljeće<br />

Došlo je proljeće. Šuma je dobila zeleni šal. Ptice su se vratile s<br />

toplog juga. Medo se probudio iz zimskog sna.<br />

Jelena Vrbatović, 1.e<br />

Večeras će se održati proljetni bal. Na taj bal će doći šumski stanovnici<br />

i proljetno cvijeće.<br />

Željka Vuković, 1.e<br />

Posvuda raste cvijeće. Šumske životinje plešu proljetni bal.<br />

Karla Barišić, 1.e<br />

Zašto volim proljeće?<br />

Ja volim proljeće zato što me prekrasno sunce svojim nježnim i<br />

toplim zrakama grije.<br />

Zato što mirisno cvijeće poziva pčelice i leptiriće.<br />

Zato što prekrasne šarene boje ukrašuju prirodu.<br />

Nikolina Pavić, 1.e<br />

8 9 9<br />

Proljeće<br />

Stiglo proljeće, sunce grije jače. Cvijeće<br />

niklo i latice podiglo.<br />

Potočić juri kao da se nekud žuri.<br />

Ivo Kolobarić, 1.b<br />

Volim rolati s prijateljicama.<br />

Marija Čagalj, 1.b<br />

Veselim se novom životu kojeg će moja<br />

mama donijeti na svijet.<br />

Lara Bešlić, 1.b<br />

Uskrs<br />

Veselim se Uskrsu i uskrslom Isusu.<br />

Mia Milardović, 1.b<br />

Uskršnju košaricu izradili su učenici 1.d<br />

Voda<br />

Čista voda je izvor života.<br />

Ne zagađuj vodu jer u čistoj vodi je život.<br />

Josipa Kljenak, 1.c<br />

Marina Grbeša, 1.b<br />

Bože Radoš, 1.b<br />

Izradili učenici 1. e razreda

Obiljezili smo ...<br />

10<br />

Jabuka iz porodice ruža<br />

Dana 20.10.’09. obilježili smo Dan jabuka u našoj školi.<br />

Na satu prirode razgovarali smo o brojnim zanimljivostima<br />

vezanim za ovaj, tako sočan, voćni plod.<br />

Pa primjerice:<br />

-stablo jabuke može biti do 12 m visoko, s razgranatom<br />

krošnjom koju izgrađuju jajoliki listovi,<br />

-jabuku koristimo za raznu upotrebu: sokovi, kolači, jela,<br />

zimnice i još mnogo toga,<br />

-u svibnju cvate blijedo ružičastim i bijelim cvjetovima,<br />

a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti<br />

jabuke,<br />

-jabuka je iz porodice ruža,<br />

-svježe jabuke plivaju jer 25% njihova volumena čini zrak,<br />

-u Starome zavjetu se spominje kao drvo dobra i zla,<br />

-najveća ikad ubrana jabuka težila je 1416 grama, a ušla je<br />

u Guinessovu knjigu rekorda,<br />

-jabuka je simbol besmrtnosti,<br />

Pomologija je znanost koja se bavi proučavanjem uzgoja<br />

jabuka,<br />

Učenici izlažu svoje radove<br />

-idealno je sredstvo za čišćenje srebrnine<br />

-u vreću krumpira stavlja se jedna jabuka kako bi spriječila<br />

klijanje<br />

- vjeruje se da su porijeklom iz jugozapadne Azije, negdje s<br />

obronaka Himalaja, odakle su se širile dalje po svijetu.<br />

-u jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E,<br />

BI, B2, B6<br />

DAN JABUKA<br />

Učenice su predstavljale svoje uradtke<br />

-prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne,<br />

srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke,<br />

-po obliku se dijele na okrugle, šiljate, plosnate, rebraste,<br />

bez rebara, s dubokom ili plitkom čašicom,<br />

-dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene,<br />

žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne,<br />

hrapave i masne jabuke,<br />

-jabuka je među najrasprostranjenijim vrstama voća;<br />

osvježavajuća, kiselo-slatkog okusa i svojstvene arome,<br />

-kao zdrava <strong>nam</strong>irnica trebala bi se svakodnevno<br />

konzumirati.<br />

Nadamo se da ćemo u istom društvu uživati i sljedeće<br />

godine u Danu jabuka.<br />

Naše preporuke: najmanje 1 ili 2 puta na dan jesti<br />

jabuku.<br />

Katarina Perišić i Karla Vrkić, 5. e.<br />

Učenici(e) 4. b razreda s učiteljicom Sanjom Brakus<br />

na gozbi zdrave hrane<br />

Školski pano<br />

Uredila: Antonieta Bućan<br />

Vukovar<br />

Razrušen cijeli je bio,<br />

i u ratu sve izgubio.<br />

Za grad se svoj borio,<br />

i slobodu dobio.<br />

Hrabrost je imao,<br />

život svoj je žrtvovao.<br />

Za svoju domovinu.<br />

Stella Jovanović, 4.a<br />

U znak sjećanja zapalili su svijeću<br />

Dan sjecanja ...<br />

Donji red: s lijeva na desno; Marija Vuković, Marin Bošnjak, Kristina Baban i Ante Radović<br />

Gornji red: s lijeva na desno; Marijana Bešker, Danijela Rogulj, Luka Latković i Ema Vlašić<br />

Hrvatska je riječ<br />

koju naučih od majke<br />

Hrvatska je osmijeh na mom licu, ali i suza u oku.<br />

Hrvatska je zemlja mukotrpne i slavne prošlosti.<br />

Hrvatska je prostrana slavonska ravnica.<br />

Hrvatska su gorski vrhovi.<br />

Hrvatska je čisto, modro more.<br />

Hrvatska je ponos u mom srcu.<br />

Hrvatska je jezik kojim govorim.<br />

Hrvatska su moji prijatelji.<br />

Hrvatska su svi hrvatski velikani.<br />

Hrvatska su svi hrvatski branitelji.<br />

Hrvatska su svi Hrvati, a Hrvati su ljudi dobrog srca<br />

spremni na žrtvu za domovinu.<br />

Nikolina Amižić, 8.c<br />

10 11 11

Obiljezili smo ...<br />

12<br />

Sveti Nikola<br />

u našoj školi<br />

Školski pano uredila: Antonieta Bućan<br />

Učenice 2. a razreda izvedbom plesa oduševile su prisutne<br />

učenike i učitelje<br />

Marija Marijanović, 3.d<br />

DAN SV. NIKOLE<br />

Fotografija s priredbe<br />

Antonela Džaja<br />

Čestitka svoj djeci svijeta<br />

Draga djeco,<br />

želim vam čestit i blagoslovljen Božić. Nek’ vam<br />

život bude prožet srećom, smijehom i otkrivanjem<br />

novih spoznaja. Poštujte znanje i gomilajte ga u sebi<br />

jer ono <strong>nam</strong> otvara sva vrata u svijetu. Nemojte ove<br />

praznike potratiti na kompjutorske igrice i gledanje<br />

televizora, već uživajte u bogatstvu obiteljskog zajedništva,<br />

u slavlju Spasiteljevog rođenja, u njegovanju<br />

svoje vjere i iskazivanju pažnje i ljubavi prema<br />

najmilijima. Ako ste u ovoj godini mnogo griješili,<br />

pokušajte nešto naučiti iz tih grešaka, zamolite<br />

Boga za oprost i obećajte, i Bogu i sebi da ćete nastojati<br />

ne ponoviti ih. Svu tjeskobu i nervozu, koju<br />

<strong>nam</strong> svakodnevni život donosi, nadvladajte, i u ove<br />

božićne dane blagostanja budite puni ljubavi i razumijevanju<br />

prema svojoj okolini. Te vam želje od<br />

srca želi vaša prijateljica,<br />

Daniela.<br />

Daniela Rogulj, 8.b<br />

Renato Marić-Banje, 3.d<br />

Božićna priča<br />

Približava <strong>nam</strong> se Božić, a s njim i završetak prvog<br />

polugodišta. Dan prije Božića je Badnjak. Navečer,<br />

zajedno s obitelji, odlazim na polnoćku. Koračajući<br />

prema crkvi, osjetim hladnoću zraka, i svečanu tišinu.<br />

Ulazeći vidim da je crkva prepuna ljudi. Oko mene<br />

stoje ozarena i smirena lica. Djeca su radosna i nestrpljivo<br />

čekaju ponoć. S uzbuđenjem slušam svećenika<br />

i crkveni zbor. Kraj oltara svjetlucaju jaslice kao u<br />

Betlehemu one davne noći. Izlazim van, još uvijek je<br />

hladno, ali oko mog srca je toplo i veselo. U zraku se<br />

osjeća mir i tišina. Ljudi jedni drugima čestitaju Božić,<br />

Isusovo rođenje. Na Božić je cijela obitelj na okupu.<br />

Tada se ljudi zbližavaju i bar na trenutak zaborave<br />

svoje probleme jer tih dana Bog nas još više poziva<br />

da pratimo Njegove staze ljubavi, istine, opraštanja i<br />

poštovanja.<br />

Josip Kelava, 6. d<br />

Svjetlo u štalici<br />

vidi se izdaleka.<br />

Tišina vlada.<br />

Božićna priredba<br />

12 13 13<br />

Teo Ljubičić, 7.e<br />

BOŽIĆ<br />

“Dva kralja i Marija”<br />

Kao anđeli<br />

pahulje lebde,<br />

tamnim nebom.<br />

Viktorija Botić, 7.e<br />

Učenici 4. b

Obiljezili smo ...<br />

14<br />

Jesam li zaljubljena?<br />

Sve je uobičajeno, sunce izlazi i zalazi, kiše padaju,<br />

izmjenjuju se jugo i bura. Ali na vrata moga srca je pokucao<br />

ON. Pokucao je i bez imalo oklijevanja ušao. Srce<br />

se uzburkalo, uznemirilo. Zakucalo brže. Čekalo je njega.<br />

Toga dana oglasilo se zvono i moje se srce ispunilo.<br />

Došao je neprimjetno. I moj život okrenuo naopačke, a<br />

moju glavu uzdignuo u oblake. Od tada me često muči<br />

jedna misao: „Jesam li zaljubljena?“ Odgovor je: DA! A<br />

sve što ću vama reći je; u školskoj klupi kao u toplom<br />

gnijezdu je moja ljubav!<br />

Marija Car, 6.c<br />

Ljubav<br />

Valentinovo<br />

Danas je Valentinovo, najljepši dan,<br />

kad momak i cura iziđu van.<br />

To je dan kad zaljubljeni jedno drugo vole,<br />

i kad se za ljubav mole.<br />

To je dan,<br />

najljepši na svijetu,<br />

kad se brige ostave za sjetu!<br />

Stella ]ovanović, 4.a<br />

Anica: Zdravo Ivane!<br />

Ivan: Zzz…dravo Anice!<br />

Anica: Zašto si pocrvenio?<br />

Ivan: Pa … pa, ja te volim!<br />

Anica: A zašto si mi stavljao tintu u torbu i<br />

podmetnuo dvije lijeve cipele?!<br />

Ivan: Lud sam za tobom Anice!<br />

Anica: Hm… Pa što?<br />

Ivan: Hoćeš li se udati za mene ?<br />

Anica : Ne, haha …možda !<br />

A<strong>nam</strong>aria Jerončić, 3.d<br />

LJUBAV<br />

Ljubav je lijepa.<br />

Ona spaja dvoje ljudi.<br />

Kad si zaljubljen, ne treba se sramiti.<br />

Ljubav te zbunjuje, ali ipak je dobra.<br />

Zauzme ti cijelo srce pa te hvata jeza.<br />

DAN ZALJUBLJENIH<br />

Zanimljiva veljača<br />

Veljača je mjesec zaljubljenih. Među školskim prijateljima i<br />

susjedima se javljaju nove simpatije. I ja željno iščekujem novi<br />

školski dan da ponovno vidim svoju simpatiju.<br />

Osim što nas muče slatke ljubavne brige, razmišljamo o<br />

odabiru ovogodišnjeg kostima za maškare. Hoćemo li se maskirati u<br />

princezu ili da se na trenutak pretvorimo u vražićka?<br />

Kroz veljaču nas zabrinjavaju te slatke brige, a na kraju nas<br />

svojim šarenilom vesele prve proljetnice.<br />

Josipa Bartulović, 2.c<br />

Luka Roso, 1.c<br />

Jerko Pamuković, 4.b<br />

Što prvašići<br />

misle o ljubavi<br />

Ljubav su momak i cura.<br />

Ljubav je snaga.<br />

Ljubav je poklon.<br />

Ljubav je kad su se Martin i Martina<br />

zaljubili, i o tome se šuti.<br />

Ivana Jukić, 1.c<br />

Za mene je ljubav radost i snaga.<br />

Gabrijela Vukšić, 1.c<br />

Za mene je ljubav voljeti svoje roditelje<br />

i brata.<br />

Eva Ljubičić, 1.c<br />

Ljubav su za mene cvijeće i pokloni.<br />

Stipe Jelić, 1.c<br />

Ljubav je voljeti drugoga.<br />

Stacy Provenzano, 1.c<br />

Obiljezili smo ...<br />

Učenici 3. d razreda<br />

Učiteljica Zdravka Kožul s djecom u školskom atriju<br />

Maska zoro<br />

MAŠKARE<br />

Vražićak Zoro jako je strašan. Njegovi<br />

rogovi su crveni, oči ljubičastozelene,<br />

a zube trebate samo vidjeti …<br />

žuti su kao da ih nije prao stoljećima.<br />

Po obujmu lica mislim da se najeo<br />

puno zloće, nekako mi je čudan. Ima<br />

široka usta iz kojih izlaze nevjerojatne<br />

rečenice.<br />

Strašno izgleda njegovo lice, ali se<br />

samo nasmijem, jer z<strong>nam</strong> da je on samo<br />

maska, koja bi nas trebala zabaviti.<br />

Dea Kljaić, 4.d<br />

14 15<br />

Nagrađeni učenici<br />

Školski pano; Uredila: Antonieta Bućan<br />

15

Obiljezili smo ...<br />

16<br />

Školski pano uredila je nastavnica likovne kulture Antonieta Bućan<br />

Prigodni svijećnjak<br />

USKRS<br />

Pružimo ruku prijateljstva<br />

Bliži <strong>nam</strong> se uskršnje vrijeme. Vrijeme ljubavi,<br />

odricanja i suosjećanja.<br />

Vrijedne ruke učenika osmog c izradile su prigodne<br />

ukrase čijom kupnjom pomažete našu humanitarnu<br />

akciju usmjerenu dječjem odjelu KBC-a<br />

„Firule” i posjet Domu za starije osobe u Strožancu.<br />

U ovo vrijeme korizme ne smijemo zaboraviti<br />

naše bližnje, njihove boli i patnje.<br />

Pružite i Vi ruku prijateljstva!<br />

Nastavnica Marija Madunić,<br />

razrednica 8. c razreda<br />

Učenici 8. c razreda izrađuju<br />

prigodne gipsane pisanice<br />

VIII.c<br />

16 17<br />

Pisanice<br />

„ Ne mogu spasiti cijeli svijet,<br />

pa ni one koje z<strong>nam</strong>,<br />

ali odnekud moram početi.”<br />

Uskrsnu kako je rekao<br />

Uskršnji aranžmani<br />

Naše vrijedne aktivistice<br />

Na Veliki petak posjetili smo dom za starije osobe Sunce u Strožancu. Ponijeli smo poklone za<br />

umirovljenike te ih svojim dolaskom razveselili.<br />

17

Nastava<br />

18<br />

U samostanu Sestara franjevki od Bezgrješne<br />

Mladi povjesničari iz OŠ „<strong>Strožanac</strong>“ pod vodstvom<br />

profesorice Eme Gorete posjetili, su na poziv vjeroučiteljice<br />

s. Klare Pavlović, samostan Sestara franjevki od Bezgrješne<br />

u Podstrani, u povodu njihove proslave 25. godišnjice<br />

dolaska u naše mjesto i župu.<br />

Sestre franjevke ne samo da su <strong>nam</strong> otvorile vrata samostana<br />

već i vrata svoga srca. Kada smo stigli pred samostan,<br />

pokazale su <strong>nam</strong> Dječji vrtić „Brat sunce“, gdje smo se prisjetili<br />

svojega djetinjstva i nezaboravnih dana provedenih<br />

u tom vrtiću. Sestre su nas provele kroz samostan te nas<br />

ukratko upoznale sa svojim radom u proteklih 25 godina<br />

Povijesna grupa<br />

otkada su u Podstrani. Upijali smo svaku njihovu riječ koja<br />

<strong>nam</strong> je govorila da se životne teškoće mogu prebroditi jedino<br />

snagom molitve. Duh ćemo osnažiti trenutcima mira,<br />

sabranosti i molitve. Svojim iskustvom, strpljivošću, radom<br />

i mudrošću koju su stjecale godi<strong>nam</strong>a, ukazale su <strong>nam</strong> na<br />

istinske životne vrijednosti. Sestre su nas naučile da ne klonemo<br />

ni u najtežim trenutcima života. Usmjerile su nas u<br />

pronalaženju pravog ovozemaljskog puta.<br />

Zato želimo zahvaliti svim sestrama na gostoljubivosti,<br />

a ponajviše s. Klari.<br />

Marija Vuković, 8. b<br />

Ispred samostana Sestara franjevki od Bezgrješne<br />

Hrvatski jezik<br />

Jedan dan u školi u Sydneyu<br />

Škole u Sydneyu su više uređene nego u Splitu. Moja<br />

<strong>škola</strong> je bila veoma velika i u njoj je bilo preko petsto<br />

učenika.<br />

Učenici su bili iz raznih zemalja svijeta. Nitko se nije<br />

tukao ni svađao, svi su bili pošteni jedani prema drugima.<br />

Učitelji su također bili iz raznih krajeva svijeta i drugačije<br />

su se odijevali i učili nego učitelji/ce u Splitu . Učitelji su<br />

nosili kratke hlače i čarape do koljena, trenerke, patike,<br />

pletene šešire i kape svaki dan. To me vrlo iznenadilo.<br />

A još više me iznenadilo kada sam saznala da ću morati<br />

nositi školsku uniformu. Ljeti sam nosila kratku haljinu<br />

sa zeleno-bijelim kockicama, crne cipele na bijele čarape<br />

i zelenu kapu sa školskim simbolom. A zimi zelenu haljinu,<br />

zelene hulahopke, crne cipele i zelenu kapu. Djeca<br />

nižih razreda su sjedila na podu i po cijeli dan crtali i<br />

bojali. Djeca viših razreda su učili množenje, dijeljenje,<br />

razlomke, geografiju Australije, itd., sve odjedanput.<br />

Nisu trebali nositi olovke, bilježnice, knjige ni bojice<br />

jer bi sve imali u školi. Učenici se nisu trebali bojati ispita<br />

i ocjena jer nisu postojale.<br />

Sve me to jako iznenadilo. Ali nakon par dana sam se<br />

navikla na sve te njihove zakone i poštivala ih.<br />

*Učenica Ivona Šantić nedavno je završila peti razred u Sydneyu, a od<br />

sljedeće godine pohađat će našu Školu.<br />

Svađa među riječima<br />

Nediljko Žaja, 1.c<br />

Jednog jesenskog dana izbila je svađa između imenice<br />

i pridjeva. Dok je sjedio na kamenu, pridjevu se pridružila<br />

imenica govoreći kako je ona važnija i pametnija i da ima<br />

više prijatelja. Pridjev nije želio da ga imenica smatra manje<br />

vrijednim rekavši joj da bi ona bez njega bila dosadna<br />

i ogoljela... Svađa je potrajala. Na kraju su shvatili da ne<br />

mogu jedno bez drugog, da bi rečenice i priče bez njih<br />

bile dosadne i nezanimljive.<br />

Dora Vuko, 5. d<br />

Svađa riječi<br />

18 19<br />

Nastava<br />

Iva Vuletić, 4.d<br />

Svađali se glagol i imenica.<br />

„Ja sam važna, ja sam najljepša, o meni se govori u rečenicama”,<br />

rekla je imenica.<br />

„Ali ja sam važniji, ja sam temeljni vršitelj, zar se možeš sa<br />

mnom uspoređivati?”<br />

Svađu čuo pridjev i umiješao se: „Ma, što si vi umišljate, bez mene<br />

bi rečenice bile dosadne. Ne biste znali kakvo je što, čije je što i od<br />

čega je što.”<br />

„Tko se svađa, tko se dere, o čemu raspravljate?“ - pitao je veznik.<br />

Glagol mu objasnio, pa se i veznik umiješao: ”Bez mene bi riječi<br />

bile nepovezane, ja sam glavni. Prilog došao pa se u raspravu uključio:<br />

”Ha, ha, ha... Oko čega se vi svađate. Bez mene ne biste znali gdje,<br />

kada i kako se radnja odvija“.<br />

Došao prijedlog pa rekao: ”Gdje biste vi bili bez mene? Bez moje<br />

pomoći ne biste znali ništa“.<br />

S vrha brda uskliknuo je uzvik: „Oj, ej riječi, pa mene ste zaboravili.”<br />

Riječi se posvađale, žestoka svađa je nastala. Čuo svađu dječak<br />

Marko pa ih sve u jednu prekrasnu rečenicu sastavio.<br />

Anđela Beroš, 5. d<br />

Dino Jovanović, 2.b<br />

19

Nastava<br />

20<br />

TERENSKA<br />

NASTAVA<br />

Od izviđačkog doma Kreševo brdo<br />

krenuli smo u smjeru juga. Zbog neplodne<br />

zemlje raste nisko raslinje. Stali<br />

smo kraj stare kruške kojoj je deblo<br />

Kreševo brdo<br />

oštećeno. Barba Zoran <strong>nam</strong> je sve<br />

slikovito opisao. Prešli smo otprilike<br />

udaljenost od 1,5 km, bez stajanja, hodajući<br />

20-ak minuta. Kad smo došli do<br />

vidikovca, vidjeli smo planine: Biokovo,<br />

Omišku Dinaru i Mosor. Zemlja je<br />

mnogo plodnija u dolini. Vidjeli smo<br />

Terenska nastava<br />

Mosor<br />

naselja: Kreševo polje, Katune i Šestanovac,<br />

te kanjon rijeke Cetine. Kad<br />

smo se vraćali u dom, vidjeli smo prirodni<br />

zdenac.<br />

Bilo je jako zabavno. Po meni, ovo<br />

je bio najbolji izlet.<br />

Tina Buće, 3.b<br />

Nastavnica matematike Suzi Radović objašnjava djeci<br />

što je četvorni metar.<br />

Engleski jezik<br />

The happiest day in my life<br />

The happiest day in my life was when my brother was<br />

born.<br />

When my mother called us, she was talking about my<br />

new baby brother. l was so excited and l couldn’t talk. l<br />

wanted to see him to make sure that he was real. My father<br />

and me went to the hospital and there l was, running<br />

to see my brother, and when l saw him, l kissed him.<br />

That was the happiest day of my life.<br />

Nikolina Pavić, 7.a<br />

The saddest story<br />

of my life<br />

When l lost my dad l was three years old.<br />

He died in March, 1999. In April was my birthday.<br />

My only wish for that birthday was that<br />

my dad came back. That is still my only wish.<br />

Then in June my brother was born. My<br />

mum gave him my dad’s <strong>nam</strong>e. I was growing<br />

up and during that time l realized that my dad<br />

would never come back.<br />

Julija Lazić, 7.b<br />

Matematika<br />

20 21<br />

Nastava<br />

Veselje nakon održanog sata matematike u školskom atriju<br />

New school year<br />

The new school year has started. l am<br />

so happy that l can see all of my friends<br />

again.<br />

There is also a new pupil. His <strong>nam</strong>e<br />

is Albano. He is a bit goofy. And plump.<br />

Well, that’s all l can say about him. Some<br />

changed their clothing style, some changed<br />

their hair, and some changed their<br />

character. The wimpy Luka has become<br />

more loud and rude. Jure started to use<br />

big amounts of hair gel, and Ante started<br />

wearing leather jackets. Me, l started<br />

bringing Gormiti figures to school. They<br />

make me lucky. And smart. And brave.<br />

But not only the boys changed, some<br />

of the girls changed, too. But l would<br />

spend all of the paper if l started counting<br />

changes. The only thing that has not<br />

changed about my friends is that they are<br />

my friends. And l like that.<br />

Well, that is pretty much everything l<br />

can say about the new school year. l am<br />

sure it will be funny.<br />

Petar Mamić, 7.b<br />

21

Nastava<br />

22<br />

GEFÜNDEN<br />

Ich ging im Walde<br />

So für mich hin,<br />

Und nichts zu suchen,<br />

Das war mein Sinn.<br />

Im Schatten sah ich<br />

Ein Blümchen stehn,<br />

Wie Sterne leuchtend,<br />

Wie Äuglein schon.<br />

Ich wollt es brechen,<br />

Da sagt’ es fein:<br />

Soll ich zum Welken<br />

Gebrochen sein?<br />

Ich grubs mit allen<br />

Den Würzlein aus,<br />

Zum Garten trug ich’s<br />

Am hübschen Haus.<br />

Und pflanzt es wieder<br />

Am stillen Ort;<br />

Nun zweigt es immer<br />

Und blüht so fort.<br />

Johann Wolfgang von Goethe<br />

Sat medicinske<br />

pomoci<br />

Pronađen<br />

Pođoh u šumu<br />

Onako za sebe,<br />

I ništa tražit,<br />

To mi bi na umu.<br />

U hladovini vidjeh<br />

Cvjetić kako stoji,<br />

Poput zvijezda sjaj,<br />

Poput očiju lijep.<br />

Htjedoh ga ubrati,<br />

A on mi lijepo odgovori:<br />

Zar ćeš me ubrati<br />

Samo da uvenem?<br />

Njemacki jezik<br />

Iskopah ga sa svim<br />

Njegovim korjenčićima,<br />

Odnesoh ga u vrt<br />

Do divne kuće.<br />

Posadih ga opet<br />

Na tihom jednom mjestu;<br />

I tako će u vjekove cvasti<br />

U gra<strong>nam</strong>a i cvatu.<br />

Medicinska sestra<br />

vješto je zavila ranu<br />

Prevela s njemačkog: Lara Pavić, 4. a<br />

Ranjenom prijatelju zaustavili smo<br />

krvarenje<br />

Priroda<br />

Prigodni plakat Učenice su poučno izlagale o štetnosti pušenja i<br />

konzumiranja opojnih droga<br />

Razredni sat<br />

Razigrane niti, učenici 5. a razreda<br />

22 23<br />

Nastava<br />

23

Nastava<br />

Predstavljanje općine Podstrana u hotelu<br />

Le Meridian Lav u organizaciji Udruge Artorius<br />

Svjetski dan voda 22. ožujka<br />

Mladi povjesničarisudjelovali<br />

su u<br />

čišćenju okoliša<br />

rijeke Jadro<br />

24<br />

Antika u Podstrani<br />

Povijesna grupa Finka Fi, projekt 5.a<br />

Učenice Ema Vlašić i A<strong>nam</strong>arija Tomaš u ulogama Rimljanki<br />

Rijeka Jadro u Solinu<br />

Ne budimo im zapreka<br />

Pročitavši lektiru, ponijele su nas ljepota i važnost ideja<br />

djela. Zavoljeli smo Finčicu, zaigrali se i zabilježili njezine<br />

tragove u <strong>nam</strong>a.<br />

Metaforična je to priča o životu priljepčice Finke Fi i<br />

njezine brojne priljepačke obitelji. Kao svaka znatiželjna<br />

djevojčica, Finka je željela napustiti rodnu stijenu zagrljenu<br />

morem i upoznati svijet, dokučiti životne zagonetke. Usprkos<br />

opasnim Rukama i njihovim smrtonosnim prstima, nije<br />

se prepustila strahu. Vjerovala je da jedni drugima ne bi<br />

trebali biti prijetnja, da mora, sunca, neba i tajanstva ima<br />

u izobilju za svih. Nije oklijevala, krenula je na putovanje<br />

svoga života, Ruke joj, ne razmišljajući o svojim djelima,<br />

kao bezbroj puta do tada, nisu dopustile da se vrati u okrilje<br />

svoga okupanoga i osunčanoga doma, ali njezini ideali<br />

nepokoreno slijede odabranu stazu.<br />

Ne budimo im zapreka!<br />

Učenici 5. a<br />

O priljepcima<br />

Priljepci su životinjice koje žive u moru. Neki ljudi smatraju<br />

ih puževima, a neki školjkama. Iako nalikuju objema<br />

životinjama, imaju više obilježja školjke.<br />

Kućica im je neobičnoga izgleda jer je more oblikuje.<br />

Podsjeća nas na stožac, malena je. Slabo su im izražena radijalna<br />

rebra, a po duljim su simetrični. Boja im kućice varira,<br />

ali je najčešće kamenosivocrnkasta. S unutarnje strane<br />

imaju sedefasti sloj, pa im je i boja takva. Promjer priljepaka<br />

maksimalno je 7 centimetara, a težina 15 grama. Na Jadranu<br />

žive priljepci promjera 3-4 centimetara i težine oko 5 grama.<br />

Žive isključivo na kamenoj podlozi. Čvrsto su prilijepljeni<br />

za kamen. Rijetko, ali se mogu naći na 10 metara dubine.<br />

Gdje ima jakih udarnih vjetrova, priljepci ne žive. Žive u<br />

čistim i bistrim vodama. Ne smeta im što za vrijeme oseke<br />

ostanu na suhom. Zbog tolike priljubljenosti za kamen ne<br />

mogu presušiti. Hrane se algama pužući po kamenu, ali se<br />

vraćaju na svoju „poziciju”.<br />

Vađenje priljepaka aktivnost je koja se može provoditi<br />

čitave godine. Za vrijeme oseke lako ih je skinuti s kamena.<br />

Za vađenje priljepaka potreban je oštar predmet, primjerice<br />

nož. Imaju skoro istu boju kao i njihovo životno boravište.<br />

Priljepci su jestivi puževi, ali nisu najkvalitetnije jelo. Meso<br />

im je tvrđe i osrednjega okusa. Od njih se može praviti rižot.<br />

Oni priljepci koji žive u izuzetno čistom mora, mogu<br />

se jesti sirovi.<br />

Osim za jelo, koriste se i kao mamac u ribolovu. Ali tek<br />

će ih proždrljivije ribe zagristi, začudo, nisu im zanimljivi.<br />

Priredio: Ivan Mihanović, 5.a<br />

Onečišćenje mora<br />

S plavog stajališta<br />

Život se razvio u moru, nastavio na kopnu, a danas<br />

ljudi koji žive na tom istom kopnu, uništavaju<br />

ljepotu mora i ugrožavaju život u njemu. More onečišćavaju<br />

na različite načine. U njega se slijevaju onečišćene<br />

rijeke, kanalizacije, otpadne vode. Veliki prekooceanski<br />

brodovi prevoze morem opasan teret,<br />

česti su ekološki incidenti izlijevanja nafte u more.<br />

Tako ugibaju brojne životinje, a ljepota se podmorja<br />

uništava. Neodgovorni ljudi na dno mora bacaju<br />

krupni otpad: stare gume, istrošene hladnjake, perilice,<br />

uništene bicikle... Od toga obolijevaju ribe koje<br />

mi jedemo, a time i mi sami. Morska obala često služi<br />

kao odlagalište smeća, pa uz obalu možemo vidjeti<br />

limenke i plastičnu ambalažu koja se godi<strong>nam</strong>a<br />

neće raspasti.<br />

Zbog naše neodgovornosti stradavaju ribe, školjke,<br />

rakovi i na kraju mi i naš dom.<br />

Priredila: Dijana Jurko, 5. a<br />

Prima: Finka Fi<br />

Riba ugiba u moru, jer je zagađeno naftom.<br />

Draga Finko Fi!<br />

Ja sam Nino i jedan sam od Ruku. Ne želim te<br />

povrijediti, nego ti reći da mi Ruke nismo sve zle.<br />

Baš mi je žao što si umrla. Da sam te ja otrgnuo,<br />

stavio bih te u akvarij i čuvao. Otišla si na nebo<br />

među zvijezde, a ja ću te svake večeri tražiti svojim<br />

teleskopom!<br />

Doviđenja, Finko Fi, i laku noć!<br />

Šalje: Nino Brakus, 5. a<br />

24 25<br />

25

Finka Fi, projekt 5.a<br />

26<br />

Razgovarali smo s Finkom Fi<br />

Dobar dan, ja sam novinarka zabavne emisije „Pričanje<br />

sa zvijezdama”. Oprostite zbog povećala, bez<br />

uvrede, ali mnogo ste manji nego što vas knjiga koja<br />

nosi vaše ime opisuje. No za one koji nisu čitali knjigu,<br />

molim vas, recite svoje ime.<br />

Kao prvo, dobar dan! Moje je ime Finka Fi, i za one koji<br />

me ne znaju, dolazim iz priljepačke obitelji Brzi Su.<br />

Moram vas pitati, z<strong>nam</strong> da to nije pitanje za dame,<br />

ali recite mi koliko vam je godina.<br />

Upravo tako, to nije pitanje za dame, ali rado ću vam<br />

odgovoriti. Meni je...godina.<br />

Stvarno? Po vašem stasu to se ne bi dalo naslutiti.<br />

Molim Vas recite mi koliko ste visoki i široki te koliko<br />

ste teški.<br />

Koliko pitanja...No idemo jedno po jedno. Ja sam visoka<br />

5 mm, a široka, na žalost, 8 mm. Moram na dijetu! l teška<br />

sam jedan veliki, teški miligram.<br />

U redu, a u koji razred idete?<br />

Ja? Ja idem u 6.razred Osnovne priljepačke škole.<br />

<strong>Dobro</strong>, a možete li mi nešto reći o vašem životu u<br />

slobodno vrijeme?<br />

Ja po cijele dane volim samo gledati krajolik i maštati<br />

kako ću jednoga dana proputovati cijeli svijet.<br />

Pa, vama je život dosta lagodan, ali moram vas pitati<br />

jedno, ujedno i zadnje pitanje za ovu emisiju, kako<br />

se zove greben na kojemu živite te na kojoj se morskoj<br />

dubini nalazi?<br />

Moj se greben zove Ježurko, jer je dosta bodljast i krut,<br />

baš kao morski ježinac. Ježurko se nalazi na dubini od pola<br />

PRIMA: FINKA FI<br />

GREBEN JEŽURKO<br />

BAJKOVITO MORE<br />

metra. No većina priljepaka živi pri vrhu grebena, tj. Ježurka.<br />

<strong>Dobro</strong>, hvala vam Finka za ovaj razgovor, sada<br />

vas moram pozdraviti.<br />

Molim te, zovi me samo Finka, nikako vi.<br />

<strong>Dobro</strong>. Doviđenja, Finka Fi!<br />

ŠALJE: DIJANA JURKO, 5.a<br />

Bok, Finka,<br />

ja sam tvoja prijateljica Dijana. Javljam ti da ću te posjetiti za tri dana. Lijepo mi je družiti se s tobom, igrati se i<br />

pričati priče.<br />

Prošli put jako mi se svidjela tvoja priča o morskim valovima. Rekla si mi da je svako predvečerje s morske pučine u<br />

tvoju uvalu dolazio veliki Južni Val. Prolazio je kraj grebena i morskih hridi nošen snagom vjetra samo da bi vidio svoga<br />

najboljeg prijatelja. Tamo ga je čekao Sjeverni Val koji se bjelasao od sreće i ponosno ljuljuškao na zadnjim zrakama<br />

Sunca. Drugi valovi, i južni i sjeverni, bili su ljubomorni na njihovo prijateljstvo. Razdvajali su ih, gurali, nisu dopuštali<br />

da se približe jedan drugome. A oni su se uporno šetali morskom pučinom, sastajali se u uvali i pričali doživljaje.<br />

Onda je došao jak vjetar i donio oluju. Valove je tjerao po moru, nosio ih do obale i razbijao o kamenje. Ali prijateljstvo<br />

je bilo jače. Drago mi je da su se ta dva prijatelja skrila pod kamen na kojemu ti živiš, i da ti svaki dan šapuću<br />

pjesmu mora. Zato se ne boj da ću te uzeti s kamena jer z<strong>nam</strong> da uživaš u svome domu i da se tu najbolje osjećaš.<br />

Vidimo se ubrzo i radujem se tvojoj novoj morskoj priči. Bok!<br />

Napisala: Ema Alerić Ilustrirala; Antonella Barić, 5.a<br />

26 27<br />

27

Jezicni savjetnik<br />

28<br />

Poštovani čitatelji,<br />

donosimo vam izbor riječi koje možemo zamijeniti hrvatskom riječju.<br />

Adaptacija- srlat. adaptatio-prilagođivanje<br />

Administrator- lat. administrator-službenik<br />

Adresirati- njem. adressieren-nasloviti<br />

Afekt-lat. affectus-uzbuđenje<br />

Afirmacija- lat. affrimatio-priznanje<br />

Agencija-lat. agentia-zastupstvo<br />

Agilan- lat. agilis-okretan<br />

Agrar- lat. ager-zemljoposjed<br />

Agresor- lat. aggresar-napadač<br />

Akcija- lat. actio-djelovanje<br />

Ambasada- fran. ambassade-veleposlanstvo<br />

Amnestija- grč. amnestia-zaborav<br />

Amputacija- lat. amputatio-odrezivanje<br />

Analiza- grč. analysis-raščlanjivanje<br />

Apoteka- grč. apotheke-ljekarna<br />

Bagatelizirati- njem. bagatellisieren-obezvređivati<br />

Badava- tur. badava-uzaludno<br />

Bagatela- tal. bagattella-sitnica<br />

Bager- nizz. bagger-rovač<br />

Bankrot- tal. banca rotta-propast<br />

Biblioteka- grč. biblion- knjižnica<br />

Bista- fran. buste- poprsje<br />

Biznis- eng. business- posao<br />

Biznismen- eng. businessman- poslovnjak<br />

Blefirati- njem. bliuffieren- varati<br />

Briljirati- njem. brillieren- sjati<br />

Centar- lat. centrum- središte<br />

Cenzura- lat. censura- nadzor<br />

Ceremonija- lat. caeremonia- obred<br />

Cirkulacija- lat. circulatus- kolanje<br />

Civil- lat. civilis- građanin<br />

Čavao- tal. chiavello- klinac<br />

Česma- tur. cesme- izvor<br />

Čistka- rus. čistka- pospremanje<br />

Čoban- tur. čoban- pastir<br />

Čokot- tur. čotuk- lozin trs<br />

Čorba- tur. čorba- juha<br />

Ćakula- tal. ciacole- brbljanje<br />

Ćikara- tal. cicara- čašica<br />

Ćoša- tur. kose- kut<br />

Debakl- fran. cebacle- propast<br />

Datum- lat. catum- nadnevak<br />

Debata- fran. debat- rasprava<br />

Definicija- lat. definitio-određenje<br />

Diskusia- lat. discussio-rasprava<br />

Diskutabilan- lat. discutabilis-nesiguran<br />

Priredili: učenici 7.b i 7.c<br />

Nastavlja se!<br />

Gradsko natjecanje u nogometu<br />

Zlato i pehar<br />

Nogometna ekipa OŠ <strong>Strožanac</strong> osvojila je na Gradskom natjecanju u<br />

malom nogometu prvo mjesto.<br />

Gornji red, s lijeva na desno: Luka Latković, Dražen Vuko, Tomislav Ćićerić i Mirko<br />

Šakić i mentor Ivica Vitaić. Donji red, s lijeva na desno: Branimir Galić, Josip Bašić, Ante<br />

Terzić, Martin Matić i Ivan Tomić<br />

Nagrađeni su zlatnom medaljom i peharom.<br />

Rezultati natjecanja<br />

ZUPANIJSKO<br />

NATJECANJE<br />

Matematika:<br />

Vedran Bašić, 6. d<br />

Mentor: Imelda Božić<br />

Ana Strikić, 7.d<br />

Jelena Bartulović, 7.b<br />

Mentor: Suzi Radović<br />

Učenica Ana Strikić osvojila<br />

je 1. mjesto na Gradskom<br />

natjecanju, a na Županijskom 5.<br />

28 29<br />

Biologija<br />

Ivona Bandov, 8.d<br />

osvojeno 4. mjesto<br />

Mentor: Marija Madunić<br />

Njemački jezik<br />

Jelena Čulo, 8. a<br />

osvojeno 5. mjesto<br />

Kristina Baban, 8. b<br />

Marvin Đikić, 8. d<br />

Mentor: Marijo Krajinović<br />

Pobjednici natjecanja stekli su pravo nastupa<br />

na Regionalnom natjecanju kao predstavnici<br />

grada Splita gdje su osvojili brončanu<br />

medalju (3. mjesto).<br />

Učenici OŠ <strong>Strožanac</strong> redovito sudjeluju u<br />

Marjanskoj štafeti i Proljetnom krosu.<br />

Na Gradskom natjecanju u košarci osvojili<br />

su 4. mjesto.<br />

Čestitamo!<br />

29

Godisnja doba<br />

30<br />

Osluškujem kišu<br />

Već danima neprestano osluškujem kišu. Ona pada,<br />

pada i pada i nikako ne odustaje. Samo lije, lupka, šuška<br />

i pljušti.<br />

Ah, ta kiša .. . Gura sunce od nas i prekriva ga sivim<br />

šuštavim Plaštem. Ne dopušta mu pristup, a ono samo<br />

šutljivo Čeka kada će se kiša ispadati. Tužna je kiša i usamljena<br />

jer je ne vole ni djeca ni odrasli. Kupila je novo<br />

ruho pa ga je ovih dana htjela pokazati.<br />

Kišno novo ruho je prozirno i šuštavo. Voljela bih<br />

kad bi kiša odgrnula svoj šuštavi plašt, povukla se u svoje<br />

odaje i malo odspavala.<br />

Marija Car, 6.c<br />

JESEN U MOM KRAJU<br />

Ustanem iz kreveta, protrljam oči i bacim pogled<br />

kroz prozor. Tmurno kišovito vrijeme. Pogled<br />

mi odluta na obližnje brdo. Raskoš boja. Jesen je<br />

svojim kistovima obojila već pomalo ogoljela stabla.<br />

Lišće jesenjih boja tužno je padalo na vlažno<br />

tlo. Na strujnim žicama mokre ptičice promrzlo su<br />

cvokotale, spremajući se na dugački put u toplije<br />

krajeve. Tada još jednom pogledam oko sebe i doživim<br />

svu ljepotu jesenjih boja.<br />

Blagi mi osmijeh ukrasi lice.<br />

Dea Kljaić, 4.d<br />

Jesenski list mi priča<br />

Stigla je jesen. Izišli smo vani i<br />

sjeli ispod vrbe. Jedan list je počeo<br />

svoju priču.<br />

„U proljeće sam počeo rasti. U<br />

kasno proljeće već sam bio velik i zelen.<br />

Kad je došlo ljeto, svima je trebao<br />

hlad. Ljudi su sjedali ispod stabla<br />

na kojemu sam rastao. Osjećao<br />

sam se ponosno. Doživljavao sam i<br />

strašan strah. Jednom je prema meni<br />

išao crv. Sreća moja, doletjela je ptica<br />

i zgrabila ga.<br />

Kad je došla jesen, stalno je puhao<br />

vjetar. Strepio sam hoće li me<br />

otpuhnuti. Ali, još se držim!”<br />

Zahladilo je. Morali smo poći.<br />

„Bog i vidimo se sutra!” viknuo<br />

je list.<br />

A sutra, sutra ga nije bilo.<br />

Tina Buće, 3.b<br />

JESEN U MOM KRAJU<br />

Sada je u mom kraju jesen. Vjetar neprestano puše, a ponekad<br />

padne i kiša.<br />

Dok vjetar puše, šareno lišće pleše svoj jesenski ples. Sakupi<br />

se na ulici, uhvati za ruke i pleše.<br />

Kada pada kiša, jesenski ples se odgađa, jer je lišće mokro<br />

i teško. Po grmlju i gra<strong>nam</strong>a ostaju kapljice koje sjaje kao dijamanti<br />

i dragulji. Stabla se njišu, a cvijeće je uvenulo i tužno.<br />

U svakom vrtu ima opalih latica koje čine male šarene mrlje u<br />

jesenskom sivilu. Nebo <strong>nam</strong> šalje maglu, pa se sve vidi kao kroz<br />

tmurne naočale. Jesen je u mom kraju jako pusta, kao i ulice<br />

kojima caruje.<br />

Iva Vuletić, 4.d<br />

Magdalena Vuković, 7.c<br />

JESENJA SLIKA<br />

Jednog jutra kada sam se probudila<br />

vjetar je fijukao, a kiša padala.<br />

Vjetar je raznosio sve pred sobom.<br />

Savijao tanko brezovo stabalce.<br />

Na stabalcu je bilo zlatno lišće<br />

niz koje su klizile kišne kapi. Nebo<br />

je postajalo sve tmurnije, kao da se<br />

priprema veliko nevrijeme. Na brezinom<br />

stabalcu lišće je sve više otpadalo<br />

zbog snažnog vjetra. Došlo<br />

je nevrijeme. Breza je bila mlada i<br />

neiskusna, a grane tanke, pomislila<br />

sam da će je vjetar odnijeti zajedno<br />

s njezinim otpalim lišćem. Nakon<br />

nevremena vidjela sam brezu…<br />

Breza je prošla prvo nevrijeme i<br />

hrabro ga je pobijedila.<br />

Matea Papković , 6.d<br />

BREZA U SNJEŽNOM<br />

OGRTAČU<br />

U gustoj šumi raste lijepa breza. Deblo joj<br />

je vitko, a kora glatka. Brezine grane su tanke, a<br />

krošnja joj je gusta. Zimi breza bude prekrivena<br />

snježnim ogrtačem. Danju je obasjava sunce<br />

svojim zlatnim zrakama, a noću mjesec svojim<br />

srebrnim sjajem. Na brezi često svraćaju kos,<br />

vrabac i vrana. Volim ju gledati kad je odjevena<br />

u snježni ogrtač.<br />

Mislav Šiško, 4.b<br />

Laura Minigo, 4.d<br />

BREZA U SNJEŽNOM<br />

OGRTAČU<br />

Mala se breza u šumi nakosila.<br />

U zimski ogrtač snijegom se ogrnula.<br />

Grane su joj tanke kao i ona cijela ,<br />

Nema više ptica pa je nevesela.<br />

Sunce je obasjava danju<br />

Kao i mjesec noću…<br />

Ta breza u sebi viče:<br />

Snijega više hoću!<br />

I vjetar je njiše, čas lijevo, čas desno,<br />

Ona šušti i malo joj je tijesno.<br />

Jako je lijepa i služi za zrak.<br />

Ja mislim da je voli svak.<br />

Jerko Pamuković, 4.b<br />

Godisnja doba<br />

Ante Čagalj, 2.d Stipe Jelić, 1.c<br />

30 31<br />

31

Godisnja doba<br />

32<br />

Ja sam sunce<br />

Zovem se Sunce. Živim na nebu.<br />

Družim se s vjetrovima, oblacima i kišom.<br />

Najčešće razgovaram s nebom i<br />

olujama. Obožavam se igrati sa svojim<br />

zrakama.<br />

Putujem preko cijelog svijeta. Uvečer<br />

odlazim iza brežuljaka, na moje tajno<br />

mjesto gdje se najbolje odmaram.<br />

Karmen Dumičić, 3.a<br />

Prvaši Suncu<br />

Sunce je za mene svjetlo jer divno sjaji<br />

na nebu.<br />

Luka Skoko, 1.c<br />

Sunce je kao velika vr uća kugla.<br />

Karlo Koludrović, 1.c<br />

Sunce je kao veliko svjetlo. Sjaji se.<br />

Maja Kožul, 1.c<br />

Sunce je kao najljepše blago.<br />

Ivana Jukić, 1.c<br />

Sunce je kao dragulj koji sjaji na nebu.<br />

Josipa Kljenak, 1.c<br />

Sunce je kao vatra vr uće i sjajno.<br />

Pavao Šušnja, 1.c<br />

Sunce je kao žar.<br />

Ivan Bartulović, 1.c<br />

Lucija Katavić, 2.b<br />

Viktorija Botić, 7.e<br />

SUNCE, MOJ NESTAŠNI PRIJATELJ U<br />

IGRI<br />

Jednog lijepog ljetnog dana otišla sam na more. Plaža je<br />

bila puna. Sunce nas je peklo svojim blještavim, svjetlucavim<br />

zrakama. Svi smo bili veseli.<br />

Odjednom čujem tihi glasić koji me zove. Čujem svoje<br />

ime, ali ne vidim nikoga. Pogledala sam prema Suncu i vidjela<br />

kako izgovara moje ime. Odjednom sam se našla na mekanom,<br />

bijelom oblaku. Bila sam jako zbunjena. Mislila sam da<br />

sanjam. Odjednom osjetim nečiju toplu ruku na svome ramenu.<br />

Okrenula sam se i ugledala Sunce. Ono je bilo veliko<br />

i blještavo, imalo je prekrasan žuti osmijeh i krupne zelene<br />

oči. Bilo je nevjerojatno veselo. Skupila sam hrabrosti i upitala<br />

ga:”Je li ovo san”?, a ono mi je odgovorilo: ”Ne, ovo<br />

nije san. Ovo je svijet ljubavi, mira, dobrote i prijateljstva.<br />

Ušla si u njega zahvaljujući svojoj mašti! Ako želiš pođi sa<br />

mnom da ti pokažem moj svijet. ”Naravno, pristala sam. Pa<br />

tko bi propustio avanturu sa Suncem. Tada smo moj prijatelj<br />

Sunce i ja krenuli u nezaboravnu avanturu. Prvo smo išli<br />

na piće, onda u luna park. Mogla bih nabrajati još sto godina,<br />

ali ni tada ne bih mogla nabrojiti gdje smo sve bili! Na kraju<br />

Sunce me je pozvalo na čaj u svoj dom. Išli smo malim,<br />

uskim puteljkom i tako došli do kuće. Sunčev dom nije bio<br />

običan stan, niti obična kuća. To je bio bijeli mekani dvorac<br />

napravljen od deset tisuća oblaka!<br />

Otvorila sam oči i našla se na plaži. Ništa se neobično nije<br />

događalo. Tada sam shvatila da je ova avantura moja mala<br />

tajna koju ću zauvijek pamtiti!<br />

Marija Car, 6. c<br />

Podloga: Danijela Rogulj, 8.b<br />

Živjeti kraj mora<br />

Svako moje buđenje donosi<br />

novi pogled na more.<br />

Vidim otoke u daljini, brodove<br />

koji plove, ribare sa svojim<br />

kočama te barke koje se ljuljaju<br />

na svom vezu u lučici. Ljeti vidim<br />

i kupače jer se plaža nalazi<br />

ispred moje kuće.<br />

Sretna sam što imam takav pogled<br />

i što mogu uživati u njemu.<br />

Sara Troković, 4.b<br />

Godisnja doba<br />

Ja sam duga<br />

Ja sam duga. Nastajem poslije kiše. Puna sam<br />

različitih boja. Svaki dan se igram sa svojim najboljim<br />

prijateljima - Sunčicom i Oblakom. Mnogo<br />

se smijemo jer oni mogu svakog nasmijati svojim<br />

šalama. Kad Sunčica i ja ozbiljno razgovaramo o<br />

nečemu, dođe oblak i nasmijava nas. Ako odemo<br />

iznad planina i on nas slijedi.<br />

Nikolina Grizelj, 3. a<br />

Pozivnica proljeću<br />

Drago proljeće,<br />

pozivam te da što prije dođeš jer želim tople<br />

dane, a ne kišu i hladnoću.<br />

Dođi s toplim danima, cvrkutavim pticama i<br />

lijepim proljetnicama.<br />

Mi, djeca, želimo se igrati vani i ne želimo<br />

biti u kući!<br />

Dođi, što prije!<br />

Jelena Škarica, 3.d<br />

32 33<br />

Anita Erceg, 6.d<br />

33

Zavicajne slike<br />

34<br />

Bakin kruh<br />

Svaki put kada osjetim ugodan miris iz kuhinje, z<strong>nam</strong><br />

da baka opet nešto lijepo sprema.<br />

Jednom sam došao baš kad je počela mijesiti tijesto<br />

za kruh. Sve je bilo spremno. Baka je uzela veliku drvenu<br />

žlicu i uronila je u brašno. Polako je dolijevala vodu<br />

i brašno se polako pretvaralo u mekano tijesto. Pokreti<br />

njenih ruku bili su vješti i skladni. Držanje njenog tijela<br />

kao da je govorilo o važnosti spremanja kruha. Baka je<br />

bila smirena i potpuno posvećena svom poslu. Radost<br />

sam vidio na njenom licu kad je stavila tijesto na podlogu<br />

za pečenje. Ponosno je pokazivala i divila se još<br />

neispečenom kruhu.<br />

Kad je kruh bio gotov, ushićeno me pozvala da vidim<br />

kako je lijepo ispečen. Osjetio sam da je baka ponosna<br />

na učinjeni trud. Tek kad sam probao kruh,osjetio sam<br />

svu ljubav i trud koji je baka uložila. Kruh je bio mekan<br />

i ukusan. Žuto bijela korica hrskala mi je pod zubima.<br />

Cijela je kuća bila ispunjena mirisom kruha iz kojeg<br />

je strujala i bakina ljubav prema <strong>nam</strong>a djeci.<br />

Vlade Vlašić, 6.c<br />

Mjesto s puno dobrih ljudi<br />

Živim u mjestu <strong>Strožanac</strong>. To je vrlo lijepo mjesto.<br />

Smjestilo se između brda Perun i Jadranskog mora.<br />

Imamo luku za male brodove. Pokraj moga mjesta<br />

teče rijeka Žrnovnica. Ona se ulijeva u more pa <strong>nam</strong> je<br />

more ljeti hladnije.<br />

<strong>Strožanac</strong> je malo mjesto s puno dobrih ljudi.<br />

Ana Gačić, 2. d<br />

Moja voljena luka<br />

Moja Podstrana raširila je svojih sedam malih mjesta duž<br />

Jadranskog mora.<br />

Volim njene zelene šume i brdo Perun koje je nadvisuje.<br />

Lijepo je živjeti u njoj.<br />

Uvijek se nešto zbiva i događa.<br />

Cestom neumorno jure automobili i ostala vozila.<br />

Ne bih je mijenjao ni za jedan grad svijeta.<br />

To je moja voljena luka.<br />

Nikola Kapić, 2. d<br />

U mom kraju<br />

Pivac stoji na guvnu,<br />

vitar ganja lepušinu,<br />

a rodiak ovce.<br />

Kroz ponistre se čuje miris važola,<br />

a iz konoba vonj suvog mesa.<br />

U svakoj kući po petsto litara vina<br />

i pedeset litara rake.<br />

Katkad se babe nakrešu,<br />

al’ za volan opet sidaju.<br />

Glavna pisma je ganga<br />

pa se pridvečer čuje:<br />

Oja noja, goj se mala moja!<br />

Mateo Banić, 7.d<br />

Lara Smolić<br />

Pohvala materinskom jeziku<br />

Zvone, tutnje, riču,<br />

riči koje padaju iz mojih usta<br />

i sviraju najlipšu sinfoniju.<br />

Uživam u ton zvuku,<br />

teplo mi je u srcu<br />

i razliva se u meni<br />

jubav.<br />

Jubim te jeziku didova,<br />

ti moćno oružje judi.<br />

Volin tvoju mekoću iz materinih usta.<br />

Zvone, tutnje, riču<br />

riči jake i meke,<br />

neumorne i besmrtne riči,<br />

riči moga jezika.<br />

Marin Brzica, 7. d<br />

KUĆA MOGA DJEDA<br />

Na proplanku malom,<br />

jedna lijepa kuća<br />

u osami stoji.<br />

Bijelih zidova,<br />

crvenoga krova,<br />

ne da se vremenu.<br />

Okružena zelenilom<br />

i toplinom zavičaja<br />

čuva uspomene jedne obitelji.<br />

Svježi seoski zrak<br />

čisti joj obraze,<br />

mir vlada njome.<br />

Koliko je naraštaja upoznala,<br />

koliko je veselih trenutaka<br />

sačuvala.<br />

Sada kao da je vrijeme<br />

stalo, ostala je tišina,<br />

a djedova kuća vjerno čuva<br />

priče, događaje, uspomene.<br />

Zavicajne slike<br />

34 35<br />

Ivana Roso, 6.b<br />

MOJ ZAVIČAJ<br />

Moj pogled<br />

u daljinu seže,<br />

gdje plavetnilo neba<br />

s morem se<br />

stapa.<br />

Sunce se ogleda<br />

u kapljicama<br />

koje blistaju<br />

poput dijamanata.<br />

Zeleni borovi<br />

u moru se kupaju,<br />

a pijesak pod bosim<br />

nogama škripi najljepšu<br />

pjesmu koraka<br />

nestašne dječice.<br />

Marija Bajić, 6.b<br />

KUĆA MOGA DJEDA<br />

Kad sam bila mala,<br />

često bih s djedom pred kućom stala.<br />

Pričao mi je djetinjstvo svoje, o životu svom,<br />

kako je rukama sebi izgradio dom.<br />

Od bijelog kamena i morskog žala<br />

od žuljevitih ruku moga djeda<br />

obiteljska kuća je rasla.<br />

Danima, godi<strong>nam</strong>a gradio je dom<br />

kako bi ga ostavio potomstvu svom.<br />

Svakim danom kuća je bivala veća,<br />

a u očima moga djeda sjala je sreća.<br />

Kada više raditi nije mogao,<br />

s ponosom je u kuću gledao.<br />

Djed nije žalio što mu se bliži kraj<br />

jer je unučadi svojoj napravio raj.<br />

Marija Božiković, 6.b<br />

35

Moji bliznji<br />

MAJCI<br />

Moja mama je blaga i lijepa kao cvijet.<br />

Nježna je kao latica i topla kao sunce.<br />

Nediljko Žaja, 1.c<br />

Moja mama je ljubav. Kada je gledam osjećam<br />

mir i tišinu.<br />

36<br />

Moja mama<br />

Ivana Jukić, 1.c<br />

Moja mama se zove Marina. Njena kosa je<br />

zlatna poput sunca, oči su joj smeđe, a usne crvene<br />

poput ruže. Kad sam tužan, grle me najmekše<br />

i najnježnije ruke na svijetu. Vesela je i<br />

rijetko se ljuti. Moja mama ima velik trbuh, ali<br />

ne zato što je debela, nego zato što ima bebu.<br />

Ona je najljepša žena na svijetu.<br />

Petar Gavran, 2.a<br />

Roko Brstilo, 3.a<br />

Šalji dalje...<br />

U hodniku đaci zuje, učitelji uz njih bruje.<br />

Dječaci se tuku i za uši vuku.<br />

Jedan vara, drugi šara.<br />

Učiteljice - mučiteljice tu su da nas uče, a ne da nas<br />

muče.<br />

Cijeli dan se piše, napisano briše.<br />

A naš Duje papiriće šalje i stalno viče: „Šalji dalje...”.<br />

Filip Kelava, 5.e<br />

Moj tata<br />

Moj se tata zove Marin. On ima 45 godina. Po zanimanju je<br />

stolar.<br />

Ima tople plave oči, silovit glas i sijedu kosu. Vrlo je dobar<br />

i pošten čovjek. Katkada se zbuni, ali to nije bitno! Ponekad<br />

subotu provedemo u sječi drva. Igramo se u slobodno vrijeme<br />

društvenih igara. Zajedno gledamo rukometne utakmice.<br />

Imamo dobar odnos, pun poštovanja i razumijevanja.<br />

Jelena Škarica, 3.d<br />

Moja mama<br />

Moja mama zove se Ivana. Ima 28 godina. Niska je i<br />

mršava. Ima usku glavu i dugu plavu kosu. Oči su joj plave<br />

kao nebo, a usne crvene kao ruža. Oko vrata nosi ogrlicu s<br />

privjeskom u obliku srca. Danas je odjenula crnu majicu i<br />

plave hlače. Na nogama su joj čizme s visokom potpeticom.<br />

Na ruci ima tri prstena koja joj je poklonio moj tata. Nokte<br />

na rukama je ukrasila zvjezdicama. Moja mama je dobra i<br />

draga.<br />

Lara Kegalj, 2.a<br />

Himna razredu<br />

Volim biti u razredu svom, svakog dana veselim se tom.<br />

Drago mi je u razredu biti, to ne želim baš nikome kriti.<br />

Cika, graja svaki dan, kao da je neki san.<br />

Nastavnici svi se trude, od nas stvorit prave ljude.<br />

Poseban smo razred mi, pridružite se <strong>nam</strong>a svi.<br />

Moji bliznji<br />

36 37<br />

Peti de<br />

Volimo se zezati kada treba učiti.<br />

Najdraža je <strong>škola</strong> <strong>nam</strong>a kada je ljeti zaključana.<br />

Svima <strong>nam</strong>a sunce grije kada <strong>nam</strong> se peja smije.<br />

Nestašni iako smo đaci postat ćemo jednom genijalci.<br />

Dora Vuko, 5.d<br />

Anđela Beroš, 5.d<br />

Šareno cvijeće<br />

Moj razred je šareno cvijeće<br />

i nitko to ne smije da niječe.<br />

Vesela mi smo dica<br />

nasmijanih uvik lica.<br />

Mia Laušić, 5. d<br />

Ante Lalić, 3.a<br />

Moji prijatelji<br />

Matej je pametan,<br />

Mate se tuče, a<br />

Bruno Marinu za pletenicu vuče.<br />

Valentino mene cijelo vrijeme živcira, a<br />

Renato me razveseli kada imitira.<br />

Lovre je snažan,<br />

Dino je cool, a<br />

Karla stalno pije Red Bull.<br />

Ljubo Ivanda, 5. e<br />

Ponos škole<br />

Hodnicima hitro jure<br />

na satove tjelesne kulture.<br />

Svi smo složni kao braća<br />

što dajemo, uvijek <strong>nam</strong> se vraća.<br />

Prijatelji svi smo pravi,<br />

marljivi smo kao mravi.<br />

Mi smo ponos naše škole,<br />

učitelji svi nas vole.<br />

Nas dvadeset sedam<br />

Dvadeset sedam sa mnom je njih,<br />

najbolji razred smo od svih.<br />

Petar Puljak, 5.d<br />

Svih mogućih ima nas vrsta:<br />

od veselih i niskih,<br />

do mudrih i bistrih.<br />

Tea Lucija Ivić, 5.e<br />

37

U ozracju vjere<br />

38<br />

Isus je naš prijatelj<br />

Isus je s <strong>nam</strong>a u svakom trenutku našeg<br />

života. Iako ga mi tjelesno ne vidimo, vjerujemo<br />

daje prisutan među <strong>nam</strong>a i da zna sve<br />

naše misli, bile one tužne ili sretne. Isus <strong>nam</strong><br />

je prijatelj kojeg možemo pronaći i u svome<br />

razredu, prijatelj u kojega se možemo pouzdati,<br />

prijatelj koji će čuvati naše tajne i neće ih<br />

nikome otkriti. Isus će nas utješiti kada smo<br />

tužni, savjetovati kada ne z<strong>nam</strong>o što učiniti,<br />

on će <strong>nam</strong> nastojati pomoći na bilo koji način<br />

samo kako bismo mi bili sretni, jer naša je sreća<br />

i njegova sreća. Kada smo mi sretni, i Isus<br />

je sretan, a kada mi tugujemo i Isus tuguje.<br />

Mislim da <strong>nam</strong> je Isus pravi prijatelj koji će<br />

<strong>nam</strong> pomoći steći mnoga prijateljstva, učiniti<br />

naš život boljim, pomoći <strong>nam</strong> osigurati budućnost,<br />

voditi nas pravim putem jer Isus je<br />

Put, Istina i Život i slušajući Njega i Njegovu<br />

riječ nikada nećemo skrenuti s puta i naći se u<br />

opasnosti kada budemo morali birati između<br />

dobra i zla.<br />

Sara Milinović, 7.d<br />

Isuse, dođi, u naša srca<br />

Već sedam godina moj razred i ja dijelimo sve<br />

dobro i loše što <strong>škola</strong> sa sobom nosi. Još uvijek rado<br />

se prisjetim prvog dana škole i ne dozvoljavam sebi<br />

da zaboravim sva ona divna dječja lica puna čuđenja<br />

i sreće što su došli u školu. Iako smo bili nestašni,<br />

svaki naš pogled, pokret disao je istinom i dječjom<br />

nevinošću. I pitam se gdje je nestao onaj pogled djeteta?<br />

Tražim ga u svima <strong>nam</strong>a, ali tuga u mome srcu<br />

znak je da nailazim na laž i mržnju. Da, onda prije<br />

sedam godina u mome razredu živio je Isus u srcima<br />

nas djece, a danas ga pokušavam pronaći, makar<br />

u pojedincima. Svakodnevne svađe, ljubomora među<br />

djevojkama, tuče na odmoru pokazuju da <strong>nam</strong> je<br />

potrebna pomoć, savjet, razgovor. I zato, Isuse, ako<br />

me čuješ, dođi, svrati u moj razred, uđi u naša srca<br />

i učini da nikad ne prestanemo biti djeca koja vole i<br />

žele biti voljena.<br />

Ana Terzić, 7.a<br />

Isus među <strong>nam</strong>a<br />

Isus je sve lijepo u našem životu, sve čemu se radujemo. Ipak, katkad<br />

se pitam je li među <strong>nam</strong>a i u mom razredu. Nekada pokazuje svoju<br />

prisutnost time što smo svi veseli, nema nikakvih loših vibracija, jednostavno<br />

- svi smo prijatelji, ali katkad smo kao na ratnom polju; živčani i<br />

agresivni jedni prema drugima.<br />

Iz toga mogu zaključiti daje Isus prisutan u mome razredu samo<br />

kada Mu mi to dopustimo, kada Mu prepustimo jedno mjesto u klupi i<br />

dozvolimo da nas obasja toplinom i srećom.<br />

Nikolina Kapić, 7. d<br />

Isusova sam učenica<br />

Kada se ujutro probudim, zahvalim se Bogu za život i zdravlje,<br />

jer ima mnogo bolesne i gladne djece koja svakodnevno umiru.<br />

Isusu pokazujem da ga volim tako što pomažem sestri u pisanju<br />

domaće zadaće, mami u spremanju ručka i redovito čistim svoju<br />

sobu. U nadmetanju i svađi uvijek popustim drugom. Bože, ponekad<br />

te teško pratim u tvom putu. Neću odustati!<br />

Ema Alerić, 5. a<br />

Hvalospjev Stvorova<br />

Pjesma Stvorova koju je sveti Franjo ispjevao na času svoje smrti, bila je, i, ostaje<br />

kroz stoljeća nadahnuće mnogim umjetnicima, pjesnicima…<br />

Učenici šestih razreda OŠ <strong>Strožanac</strong> s nastavnicom hrvatskoga jezika, Katicom<br />

Vrbatović, interpretirali su Pjesmu Stvorova, koja ih je potakla da i oni napišu svoju.<br />

Hvala Ti,<br />

Gospodine<br />

Hvala Ti, Gospodine,<br />

na suncu koje nas grije.<br />

Hvala na mjesecu<br />

koji <strong>nam</strong> se smije.<br />

Hvala na moru,<br />

pticama, cvijeću.<br />

Hvala za mir,<br />

ljubav i sreću.<br />

Hvala Ti, Gospodine,<br />

na roditeljima, bratu i sestri.<br />

Hvala na obitelji, prijateljima<br />

i životu koji me veseli.<br />

Hvala što zbog Tebe<br />

ničeg se ne bojim.<br />

Hvala na svemu.<br />

Hvala što postojim.<br />

Hvala Ti,<br />

Gospodine<br />

Nikolina Bakota, 6. c<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za zrak koji udišemo.<br />

Hvala Ti za vedro plavo nebo,<br />

za srebreni mjesec,<br />

svjetlucave zvijezde,<br />

za žarko sunce,<br />

za svaku kap kiše.<br />

Hvala Ti,<br />

za modro Jadransko more,<br />

za bistre rijeke i brze potoke,<br />

za svaku biljku,<br />

za vlati travke.<br />

Hvala, za sve ljude na zemlji,<br />

za moje prijatelje,<br />

Hvala za moju obitelj.<br />

Gospodine, hvala Ti<br />

za dar života!<br />

Petra Jurišić, 6. c<br />

sv. Franjo Asiški<br />

U ozracju vjere<br />

Hvalospjev Stvorova<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

što si mi podario<br />

život i obitelj koja me voli<br />

i brine se za mene.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

na bezbrižnim ptičicama<br />

koje svojim pjevom<br />

obogaćuju i uveseljavaju<br />

svaku dušu.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za sva bića<br />

bez kojih bi svijet bio<br />

prazan i ne bismo<br />

mogli živjeti.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za sva dobročinstva,<br />

za moje drage i<br />

bezbrižne prijatelje bez<br />

kojih bih bila<br />

usamljena.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

na našim majkama,<br />

bez kojih ne bismo<br />

došli na ovaj svijet.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

na svakoj dragocjenoj<br />

kapljici vode jer<br />

ona znači život.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za svaki tračak<br />

svjetlosti koji <strong>nam</strong><br />

daje toplinu, sigurnost<br />

i nadu.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za sve svećenike<br />

koji ponizno šire<br />

Tvoje vjeru i<br />

pomažu potrebnima.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

za svaku ružicu, svaki cvijetak i<br />

dragocjeno bilje<br />

jer ono je<br />

izvor života.<br />

Hvala ti, Gospodine,<br />

na svemu što si stvorio,<br />

što <strong>nam</strong> uvijek opraštaš<br />

i uvijek <strong>nam</strong> se<br />

iznova darivaš!<br />

38 39<br />

Nikolina Lalić, 6. D<br />

39

Mudre izreke<br />

40<br />

Poštovani čitatelji,<br />

donosimo vam desetke maksima koje su oblikovale um i svjetonazor mnogih generacija koje žive po njima.<br />

<strong>Dobro</strong> ih pročitajte i nastojte bar neke primijeniti u svojem životu. Ovaj su izbor za vas načinili sedmaši<br />

naše škole.<br />

Ako djetelina leži uz ružu, i onda će mirisati kao ruža.<br />

Ako ne želiš zakasniti, ne čekaj one koji za tobom idu, i nemoj juriti one koji su pred tobom.<br />

Ako priroda hoće lijevo, ne idi desno.<br />

Biti odrastao znači suočiti se s preprekama, a ne izbjeći ih!<br />

Bogastvo je lijep sag kojim se, često, prekrivaju prljavi zidovi.<br />

Bol je jedina bez zavisti.<br />

Bolje je “ne” u pravo vrijeme, nego “da” u nevrijeme.<br />

Bolje je na pravom putu šepati, nego na pogrešnom jahati.<br />

Bolje malo riječi, a mnogo srca, nego mnogo riječi, a malo srca.<br />

Brak dolazi poslije ljubavi, kao što dim nastaje poslije plamena.<br />

Briga prije vremena, briga na vrijeme i briga nakon toga: dvije su suvišne.<br />

Daj onako kako bi želio primati, primaj onako kako bi želio davati.<br />

Dobri ljudi su sreća na ovom svijetu!<br />

Gdje nedostaje ljudi, treba da sami budemo ljudi.<br />

Glasnije kukaju oni koji zaista manje tuguju.<br />

Glava se poznaje po jeziku.<br />

Govori, da te vidim.<br />

Greška debela kao vlas, odvuče od cilja stotinu milja.<br />

Grubost se često kajala, blagost nikada.<br />

Kome nije oprošteno, taj ne zna ni opraštati!<br />

Najsretniji je onaj čovjek koji je sretnima učinio najviše drugih ljudi!<br />

Nasmij se kada se javljaš na telefon. Sugovornik će tad osjetiti tvoje prijateljstvo.<br />

Ne grizi ruku koja te hrani.<br />

Ne pilaj granu na kojoj sjediš.<br />

Ne trudi se znati sve da ne bi u svemu postao neznalica.<br />

Ne valja biti toliko šaljiv da ne načiniš sebe smiješnim.<br />

Nitko nije sasvim obrazovan prije nego što nauči šutjeti.<br />

Ovnovi i volovi se vežu za rogove, a ljudi za riječ.<br />

Po pravilu se smatra da je sposoban vladati samo onaj koji nije vladao.<br />

Pomozi onome koji nosi teret, a ne onome koji ga spušta pored tebe.<br />

Poštuj sebe i ostale i budi odgovoran za svoje postupke!<br />

Primati je lijepo, davati uzvišeno!<br />

Saveznik, prijatelj ili neprijatelj.<br />

Što je u državi bolja glazba, bolja će biti i država.<br />

Što više prijatelja, to manje doušnika.<br />

Treba gasiti požar, ali svoju volju treba gasiti brže nego požar.<br />

Treba najviše poštovati ono što je najstarije, a zaklinjati se onim što se najviše poštuje.<br />

Treba znati biti i ostati čovjek.<br />

Učini što je Bog učinio: postani čovjek!<br />

Veličina ne označava i vrijednost, jer bi, inače, ogroman kamen bio vrjednji od dijamanta.<br />

Veseo čovjek je kao sunce: kud god ide, osvjetljava!<br />

Više može srdžba za tren pokvariti, nego razum za dan ispraviti.<br />

Voli da bi bio voljen.<br />

Živi tako da bi svojim poznanicima bilo dosadno kad umreš.<br />

Život je crtež bez gumice za brisanje.<br />

Učenici 7. b i 7. c razreda<br />

NA PUTU<br />

Moram li putovati?<br />

Niti jedan čovjek ne mora nužno uraditi nešto protivno<br />

svomu htjenju. Ima dovoljno razloga zašto ti ne<br />

bi želio/željela otići na ekskurziju ili na izlet.<br />

Lako se može dogoditi da jedan izlet, pogotovo višednevni,<br />

bude pretežak za tebe i džep tvojih roditelja.<br />

Nije sramota to reći organizatoru putovanja. Možda će<br />

ti on ponuditi pomoć. Mnoge škole i udruženja imaju<br />

pričuvni novac kojim potpomažu takva putovanja.<br />

Što moram spakirati ?<br />

Ne moraš o tome previše brinuti. Potrebno ti je<br />

čisto donje rublje, čarape, pidžama, ručnici, pribor za<br />

higijenu, to znaš i sam. Ponesi još i dodatne cipele i<br />

hlače za promjenu, vestu za slojevito odijevanje kako<br />

bi se mogao svlačiti ako je previše toplo. Ne zaboravi<br />

kabanicu ili kišobran. I to je to! A zasigurno će ostati<br />

mjesta i za knjigu, CD i fotoaparat. Uživaj!<br />

NA ULICI<br />

Moram li vratiti ono što nađem?<br />

Da. Kad nešto izgubiš, ti si radostan zbog postupka<br />

poštenog nalazača. Ako poznaješ vlasnika, možeš<br />

osobno otići do njega. Ako je vlasnik nepoznat, onda<br />

ćeš predmet predati tamo gdje ima najviše vjerojatnosti<br />

da se vlasnik može pronaći. U školi ćeš dati nastavniku<br />

ili domaru, u autobusu ćeš dati vozaču ili ćeš odnijeti u<br />

policijsku postaju.<br />

U JAVNOM PRIJEVOZU<br />

Moram li ustupiti mjesto<br />

u autobusu starijim<br />

osobama?<br />

To bi, doista, trebao učiniti,<br />

ne samo starijim osobama<br />

nego svima onima kojima<br />

stajanje u autobusu pričinjava<br />

više teškoća nego tebi. To može biti invalid, mlada<br />

žena s kakvim teretom ili majka s djetetom.<br />

Trebaš ponuditi mjesto i od toga jednostavno ne<br />

odustaj. Ne trebaš se čuditi ako zahvalnost izostane,<br />

što nije časno. Ako izostane zahvalnost, u prvoj sljedećoj<br />

prigodi ponovno pokaži svoju susretljivost.<br />

Moram li svima dati prednost?<br />

Ne svima i ne uvijek: zašto bi neki zdrav, jak, nepoznat<br />

čovjek trebao imati prednost u odnosu na tebe?<br />

Ali vrlo je učtivo, i prije svega praktično, pustiti da putnici<br />

koji napuštaju vlak ili autobusu izađu prije nego<br />

što ti uđeš u vozilo. Guranje je neprijatno, netaktično,<br />

često bolno.<br />

CIGARETE<br />

Bonton za mlade<br />

Odlične su, kažu mnogi,<br />

čak i odrasli. Mnogi ljudi<br />

manje puše zbog okusa<br />

duhana, a više zbog utjecaja<br />

drugih. To je „šik“,<br />

misle oni, i tome se prepuštaju.<br />

A mlađima je uzbudljivo<br />

raditi nešto što je zabranjeno.<br />

Kad djevojka ili mladić pokazuje da se usuđuje,<br />

tajno ili čak javno, raditi nedopuštene stvari, može time dobiti<br />

poene u svome društvu.<br />

To je za mnoge vrlo, vrlo važno, mnogo važnije od roditeljske<br />

zabrane ili upozorenja liječnika da je pušenje nezdravo.<br />

A opasnost od ovisnosti? Ah! Ja sam dovoljno jak da<br />

mogu prestati u svako doba! Vjerojatno si već i sam to pomislio.<br />

Jedno je sigurno: većina ljudi precjenjuje snagu svoje volje,<br />

i to kod svake vrste stimulansa, bilo da je riječ o duhanu<br />

ili alkoholu, bilo o kanabisu, ecstasyju ili o nečemu još gorem.<br />

Jer početi je lakše nego prestati. Budi mudar i procijeni<br />

sam!<br />

U ŠKOLI<br />

Što mogu uraditi kada nešto ne razumijem?<br />

Mnogo toga. Možeš promijeniti mjesto sjedenja da bi<br />

bolje pratio nastavu. Možeš savjesnije raditi svoje zadaće,<br />

što ti je dobra priprava za nastavu. Možeš se naći sa svojim<br />

kolegama iz razreda kako biste učili zajedno. Možeš i svoje<br />

roditelje ili stariju braću i sestre upitati za savjet. Možeš<br />

nakratko uzeti dodatne sate da bi nadoknadio propušteno<br />

gradivo. Možeš ignorirati sve navedeno, zato što ti je to<br />

odviše mučno, ali budi pošten: zar nije mučnije zauvijek biti<br />

izvan tijeka zbivanja?<br />

Kako se obratiti nastavniku za pomoć?<br />

1. Navedi problem.<br />

2. Priopći što razumiješ.<br />

3. Tomu dodaj što ti još nedostaje.<br />

4. Zahvali na objašnjenju.<br />

Nema svrhe praviti se da si razumio. Ne ustručavaj<br />

se postavljati potpitanja. I ako nastavnik bude nestrpljiv ili<br />

nejasan, možeš reći da si možda razumio, možda ne precizno,<br />

zamoli opetovano objašnjenje.<br />

Kad samo jednom primijeniš ovaj model, osjetiti ćeš<br />

uspjeh. Možeš ga pripisati sebi-uspio si !<br />

Priredila: Nina Rešetar, 7.e<br />

40 41<br />

41

U virtualnom svijetu<br />

42<br />

U virtualnom<br />

svijetu<br />

To je kao kad uđeš u hodnik iz kojeg<br />

vode dvoja vrata. Jedna vrata vode<br />

u virtualni svijet, a druga u knjižnicu.<br />

Vrata virtualnog svijeta su veliki šareni<br />

ekran na kojem se neprestano izmjenjuju<br />

primamljivi natpisi s animiranom<br />

pozadinom: „Upravljaj svojim najdražim<br />

herojem i obrani svijet ”. S druge<br />

strane vrata knjižnice su obična, drvena,<br />

smeđa, neobećavajuća...<br />

Virtualni nas svijet izgrađuje i oblikuje,<br />

nažalost, na potpuno pogrešan i<br />

neperspektivan način. Možemo li uopće<br />

formirati vlastite stavove? Ne podcjenjuje<br />

li naše znanje i sposobnosti?<br />

Često mi se dogodi da sjednem za<br />

računalo. Ne z<strong>nam</strong> što bih radio. Igrice<br />

mi se ne igraju, na Facebook mi se<br />

ne ide, ali svejedno nešto me privlači<br />

kad pogledam u taj naizgled „veseli”<br />

animirani svijet, kad me zaskoči tisuću<br />

pop-up prozorčića s natpisima...<br />

Marin Budimir, 8.d<br />

Sada sve više mladih živi uživljen u<br />

virtualni svijet, svijet igrica i ne osjećaju<br />

da gube vrijeme.<br />

Dopisujemo se, čujemo, gledamo<br />

fotografije, ali <strong>nam</strong> nedostaje istinski<br />

pogled koji će <strong>nam</strong> reći je li netko tužan<br />

ili sretan. I ne možemo zagrliti i<br />

utješiti osobu s kojom kontaktiramo<br />

jer gubimo pravu sliku te osobe. Postajemo<br />

otuđeni. Ne možemo vidjeti<br />

izraz lica, oči, nestaje iskrenosti. Previše<br />

govorimo, a malo toga kažemo.<br />

Anita Guć, 8.d<br />

U kutu male, slatke, sunčane sobe<br />

koja nalikuje mnogim drugim tinejdžerskim<br />

sobama, vrijeme na tren<br />

stane kad sjednem u svoju već nakrivljenu,<br />

škripavu stolicu i otvorim<br />

svijet čarolije, zemlju čuda i uzbuđenja,<br />

napetosti. Svakim pritiskom miša,<br />

prolaze me trnci. Iz svoje pidžame na<br />

cvjetiće i ružičastih čupavih papučica<br />

ulazim u lik princeze ratnice. Svjetlost,<br />

pa tama. Nekoliko sekundi dijeli me<br />

od tri ili četiri sata uzbuđenja i zaluđenosti<br />

igricom.<br />

Vinka Juričić, 8.d<br />

Na Facebooku i okolo njega<br />

(Mama postavlja stol. Ručak je gotov, ali<br />

nikoga nema za stolom. Ulazi djed.)<br />

DID: A di su dica? Još ih nisan vidija<br />

od jutros.<br />

MAMA: Ovaj tjedan idu popodne<br />

u školu. Doma su, sad ću ih pozvati.<br />

(Otvara kuhinjska vrata i zove.) Mira,<br />

lva! Ručak je gotov! Nećete imati dovoljno<br />

vremena ako ne požurite. Autobus<br />

vas neće čekati.<br />

DID: Ma vidiš ti kako je njih teško<br />

odvojit od knjige. Ovakav in je bija<br />

i otac. Samo da mu je bilo učit i čitat.<br />

Mater ga je morala uvik dva put zvat da<br />

dođe na obid. I to njega komu je tribalo<br />

reć jedan put za poslušat.<br />

MAMA: lva i Mira imaju puno obveza<br />

i sve dospiju. U školi su odlične,<br />

ali vremena su se promijenila...Previše<br />

vremena provode na Facebook-u.<br />

DID: Di to?<br />

MAMA: Pa na Facebook-u.<br />

DID: A kako to na Facebook-u kad<br />

su uvik doma, u školi ili na treningu?<br />

MAMA: Ma objasnit će vam one<br />

bolje nego ja. To vam je otprilike kao<br />

kad je Stipe doma, a ali opet kao da<br />

i nije. Gleda utakmice na televizijisportski<br />

ponedjeljak, sportska srijeda,<br />

sportska nedjelja... Znate već-Manchester<br />

United i Real Madrid ili Chelsea i<br />

Barcelona. Uopće me ne čuje kad mu<br />

Ja nisam ovisan o računalnim igricama.<br />

Iako sam ih prijašnjih godina<br />

često igrao, poslje njih osjećao sam<br />

se loše i mamurno i zaključio da mi<br />

to nije potrebno. Danas poslije škole<br />

neću igrati računalne igrice niti gledati<br />

televiziju, nego učiti i poslije ići na<br />

trening. Osjećam da mi je to potrebno<br />

i z<strong>nam</strong> da činim pravu stvar ne gubeći<br />

svoje dragocjeno vrijeme. Najveći je<br />

problem što se u virtualnom svijetu<br />

ostaje prekomjerno dugo. Mislim da<br />

za sebe mogu reći da nisam previše<br />

izložen otuđenom svijetu zabave, svijetu<br />

odvojenim od stvarnoga.<br />

Dražen Vuko, 8.d<br />

S godi<strong>nam</strong>a sve manje koristim računalo.<br />

Jednostavno sam shvatio da mi<br />

smeta i da mi je promijenio život na<br />

gore. Igre nas najviše sputavaju u sazrijevanju,<br />

u svijetu igrica sve je moguće:<br />

voziti, razbijati, ubijati kao od šale.<br />

Bolje je uživati u životu i gledati svijet<br />

bistro, svojim očima.<br />

Petar Jurić, 8.d<br />

što kažem i nisam sigurna da me primjećuje,<br />

pa stanem ispred televizora i<br />

kažem: ”Tko će ići djeci na primanje” ili<br />

„Morali bismo ići u kupnju”.<br />

DID: I tako ti bidna čekaš nesportski<br />

utorak ili još bolje petak za ić u spizu.<br />

E, e. I ja ti volin gledat nogomet, a prije<br />

san ga i igra. A šta ćeš, moja nevista! Sad<br />

drugi igraju, a ja gledan. Sve lipo, lako iz<br />

fotelje ili s kauča. Ma je isto bilo puno<br />

lipše igrat! A Stipe još zna zaigrat balun<br />

s prijateljin?<br />

MAMA: Da, ali čini mi se sve rjeđe.<br />

Svako malo nekoga uhvati išijas ili ima<br />

kakve „neodgodive obveze.”<br />

(Dolaze Mira i Iva)<br />

IVA, MIRA: Bog dida, Bog mama!<br />

MIRA: Što to tako lijepo miriše?<br />

IVA: Baš sam ogladnila.<br />

DID: A na Facebook-u nima ništa<br />

za pojist?<br />

(Iva, Mira i mama se smiju)<br />

IVA: A dida, bit će da ti je mama napunila<br />

glavu o štetnosti medijskih utjecaja<br />

na mlade i o otuđenju u obitelji i u<br />

društvu.<br />

MIRA: Mama ti je pravi ekspert,<br />

a izvor znanja su ti opet mediji. Znaš,<br />

dida, kad ono zasjednu u vrijeme kad ih<br />

samo domaćice prate, psiholozi, pedagozi,<br />

roditelji i profesori...<br />

DID: Oho, da nismo malo pretjerali<br />

u načinu. Mene su naučili poštivat<br />

starije, i roditelje i učitelje. Ne daj Bože<br />

da se ko u selu požalija na mene ocu i<br />

materi. Samo, u ona vrimena je bilo lakše<br />

odgajat dicu, ali je opet bilo teško živit,<br />

školovat ih...<br />

IVA: Mamu bi trebalo prvu preodgojit’<br />

kad je riječ o medijima.<br />

MIRA: Ti, mama, sve preozbiljno<br />

shvaćaš. Ja te svako malo zateknem kako<br />

se mrštiš i ljutiš pa bi ovom odgovorila<br />

ovo, a onom rekla ono, zamišljena si i<br />

odsutna duhom.<br />

IVA: Mi smo puno izloženiji, ali imamo<br />

posve drugačiji stav. Više se igramo,<br />

ne uzimamo puno toga tako za ozbiljno.<br />

Šalimo se, zafrkavamo.<br />

MAMA: A meni se opet čini da sam<br />

u stvarnom svijetu, kakav god on bio,<br />

sve usamljenija. Bilo je lijepo kad ste se<br />

igrale u dvorištu.<br />

DID (Gleda kroz prozor.): A di su<br />

dica? Prija je ovdi vrvilo ka u košnici.<br />

Palo mi je napamet da mi je nedavno,<br />

zaozbiljno, moj prijatelj Ante reka<br />

da mediji mogu pojist informaciju; on<br />

ti je znaš puno pametan. A ja san mu<br />

odgovorija da neće pojist moje vrime, a<br />

bome ni živce. Ali da je vrag odnija šalu<br />

vidin po tome šta ne mogu vidit žive<br />

duše u selu kad je kakova serija ili se važne<br />

face, onako, junački karaju. l to ti se<br />

zove megdan.<br />

Ma opet mi niste rekle di ja taj Facebook.<br />

MIRA: Nije di je nego što je.<br />

DID: Ajde, ajde nemojte me lovit za<br />

rič. Sve što je, je valjda negdi.<br />

IVA: A Facebook je jedna društvena<br />

mreža, samo ti, dida, ne možeš u njega<br />

lako ući jer ne znaš šifre.<br />

DID: Da mriža! A jel ono šifre ka za<br />

otvorit kasu, sef, ka u krimićima?<br />

(Iva, Mira i mama se smiju.)<br />

MAMA: To su vam šifre za zatvoriti<br />

knjigu i otvoriti profil.<br />

DID: Koji sad profil?<br />

IVA: Lipi moj dida, ti si mene puno<br />

toga naučio, a ako baš hoćeš s <strong>nam</strong>a na<br />

Facebook ja ću ti objasniti postupak. Vidjet<br />

ćeš uopće nije teško.<br />

DID: S vam i svukud, samo ako vi<br />

još oćete sa svojin didon.<br />

MIRA: Mi smo uvik bili kompa. l<br />

ti si stvarno najbolji dida na svitu! Evo<br />

ovako! ldemo na računalo, izađemo na<br />

Google.<br />

DID: Aha, to mi je poznato.<br />

IVA: Upišemo Facebook.<br />

DID: To je znači to; neka rič, moglo<br />

bi značit face kao faca, lice, a book je<br />

knjiga.<br />

MIRA: Dida, faca si. Sve kužiš.<br />

DID: Uvik bija, e da ti mala znaš kad<br />

je dida bija mlad...<br />

MIRA: I onda upišeš ime, prezime i<br />

e-mail i tome dodaš šifru.<br />

IVA:Upišeš još sve podatke o sebi:<br />

braću, sestre ako želiš, u koju školu ideš,<br />

koliko godina imaš, gdje živiš, gdje si<br />

rođen...<br />

DID: Pa je li ti to pametno stavljat<br />

tako svoje podatke na internet?<br />

IVA: Tako to rade svi.<br />

DID: Ali to još ne znači da je samo<br />

zbog toga i dobro jer „tako to svi rade”.<br />

MIRA: Možeš reći i političko opredjeljenje,<br />

bračno stanje i onda staviš<br />

svoju sliku... Ali to se ne mora.<br />

DID: I onda?<br />

IVA l MIRA: I onda si na Face-u.<br />

DID: Sa cilon familijon, pa te mater<br />

zove na obid, obid se ladi, a tebe nima<br />

za stolon.<br />

MIRA: A onda stvaraš grupe, tražiš<br />

prijatelje, stavljaš video, slike, komentiraš<br />

tuđe. Biraš i stavljaš glazbu.<br />

DID: Nu me, nu me i nu moje glave...<br />

(Pjeva).<br />

IVA: Objavljuješ status...<br />

DID:Šta ti je to status?<br />

MIRA: Što ti je trenutno na umu,<br />

što radiš.<br />

DID: Da ja tebe, mala, pitan šta ti<br />

je na umu i šta radiš šta bi ti meni rekla,<br />

onako u facu, u lice, a da se ne dopisujemo<br />

preko Facebook-a?<br />

IVA: Evo, ako baš hoćeš, dida me<br />

pila.<br />

DID: I šta još prije nego me naljutiš?<br />

IVA: Zaljubila sam se...<br />

DID: Oho, čuješ li, nevista?<br />

DID: Pa moraju li to baš svi drugi<br />

znat? Tribala bi to bit tajna. Ajde, ovo<br />

da te dida pila kako-tako. Ali to su ti<br />

osjećaji, mala. To triba čuvat za sebe i za<br />

najbliže prijateljice s kojima si, reka bi,<br />

stvarno dobra, a ne u mriži...<br />

IVA: Ali ovako sam zanimljvija, popularnija.<br />

DID: Ali još mi nisi odgovorila na<br />

pitanje što radiš.<br />

IVA: Ništa.<br />

MAMA: Kako ništa kad razgovaraš<br />

s didom.<br />

MIRA: Dosađujem se.<br />

DID: A ja san mislija da je ovo baš<br />

zanimljiv razgovor.<br />

IVA: Ma znaš ,dida, to su ti dva najčešća<br />

odgovora pa ja to samo onako...<br />

DID: Dobar van je taj vaš Facebook!<br />

MAMA: Društvena mreža...<br />

DID: Ne dan se ja lako ulovit u tu<br />

mrižu, ali opet sitija san se da bi to moglo<br />

poslužit za nešto o čemu san već davno<br />

mislija. Je li van otac kad spominja barba<br />

Franka?<br />

MAMA: Onoga iz Amerike čiju fotografiju<br />

imamo u albumu? Staru, staru<br />

fotografiju, negdje iz tridesetih.<br />

IVA, MIRA: Nikad čula.<br />

DID: A di ćete čut za svoje kad se<br />

morate dopisivat s cilin sviton!<br />

Toga je barba Franka mizerija potirala<br />

u svit ka i mnoge prije i posli njega. A<br />

bismo li mi priko tih vaših mriža mogli<br />

doć do njega, njegovoga potomstva?<br />

MIRA i IVA: Ajmo probat’ dida, ti<br />

govori podatke, a mi ćemo pisat’.<br />

MAMA: Ajme, ohladit će se ručak,<br />

zakasnit ćete u školu!<br />

DID: Dida će njih odvest u školu,<br />

oli nisu zaslužile. Koliko san ja danas<br />

naučija, a mislija san da ih moran dobro<br />

ošpotat!<br />

Ova scenska igra nastala je<br />

na satu slobodnih aktivnosti u<br />

siječnju i veljači.<br />

Učenici su izabrali temu<br />

i odlučili o izboru pristupa.<br />

Najprije smo nadugo i naširoko<br />

raspravljali. Likove smo<br />

već imali iz naših prethodnih<br />

dramskih tekstova. Svoju upućenost<br />

i neupućenost, različitost<br />

stavova s obilježjima generacijskog<br />

sukoba iskoristili<br />

smo kako smo znali i umjeli.<br />

Stvarajući ovaj tekst dobro smo<br />

se zabavili.<br />

Članovi grupe: Marija<br />

Bajić, Mihaela Budimir, Marija<br />

Božiković, Anteo Buljan,<br />

Dragica Malenica, Lea Mladinić<br />

i Ivana Roso.<br />

Voditeljica: Marija Musić<br />

42 43<br />

43

Ekskurzija<br />

44<br />

Osvrt na ekskurziju<br />

Napokon je došao dugoočekivani četvrtak. Posljednje<br />

sam sitnice ugurala u već preteški kovčeg i<br />

krenula prema školi. Pozdravili smo se s roditeljima i<br />

uputili prema prvom odredištu naše ekskurzije – Smiljanu.<br />

Putom smo se islikavali i ludirali. Kad smo obišli<br />

rodno mjesto Nikole Tesle, krenuli smo prema našem<br />

hotelu ’’Park’’ u Našicama. Uslijedila je večera te iza nje<br />

najsavršeniji dio svakog dana. Pjevali smo i plesali daleko<br />

od očiju naših roditelja. Drugog smo dana upoznali<br />

metropolu Slavonije, grad Osijek. Nakon razgledavanja<br />

jezgre grada, uputili smo se prema Kopačkom ritu. Pogledali<br />

smo film o ritu i krenuli u obilazak. Nakon obilaska<br />

uslijedio je EKO ručak, zatim povratak u hotel,<br />

večera te ponovna zabava u disko klubu. Trećeg smo<br />

dana obišli Đakovo, konje lipicance, Vukovar i Ovčaru.<br />

U posjetu našem herojskom gradu, suze se nisu mogle<br />

suspregnuti. Posjetili smo i spomen dom te na Ovčari<br />

zapalili svijeću i pomolili se. Nakon ručka u samom<br />

centru Vukovara te slobodnog vremena uslijedila je i<br />

posljednja noć u Slavoniji. U disku je, kao i svake večeri,<br />

bilo nezaboravno. Po povratku u sobu spremili<br />

smo stvari u kovčege i čekali sutrašnji dan povratka.<br />

Nakon doručka i odjave iz hotela krenuli smo prema<br />

glavnom gradu Hrvatske – Zagrebu. Poslije obilaska<br />

jezgre grada ručali smo u restoranu preko puta Zagrebačke<br />

katedrale. Nakon objeda vratili smo se u autobus<br />

i uputili se prema našoj Dalmaciji, našem Splitu. Putem<br />

smo se zaustavili na odmorište ’’ Macola ’’ te oko 21.00<br />

sat stigli u zagrljaj naših najmilijih. Ovo su bila četiri<br />

nezaboravna dana koje će svatko ponaosob zauvijek<br />

pamtiti.<br />

Anđela Silva Medvidović, 7.a<br />

Rodna kuća Nikole Tesle<br />

Dvorac Pejačević<br />

Ljepota slavonske ravnice<br />

Osječka katedrala<br />

44 45<br />

26.4.2010.<br />

U zoološkom vrtu<br />

Dragi dnevniče!<br />

Evo pišem ti nakon dolaska s ekskurzije! Ne mogu ti opisati<br />

koliko mi je bilo super. Ovo putovanje neću nikada zaboraviti.<br />

Proputovali smo skoro cijelu Slavoniju, a prije toga smo<br />

posjetili Smiljan – mjesto gdje se rodio Nikola Tesla. Bilo je<br />

jako zanimljivo kad smo na projekcijskom platnu gledali film<br />

o Tesli. Kupila sam razglednicu i slikala njegovu rodnu kuću.<br />

Začuđujuće mi je bilo kad sam u busu (na odlasku iz Smiljana)<br />

razgovarajući mobitelom, otkrila da se izbrisalo dosta slika iz<br />

fotoaparata, a to je vjerojatno zbog pojačanih radio valova. U<br />

Đakovu sam mnogo naučila o konjima lipicancima, u Osijeku<br />

sam se upoznala s gradom kojeg do tada još nisam poznavala.<br />

U Vukovaru je bilo tužno i sjetno. Sam ugođaj je bio težak<br />

za naša srca. Na Ovčari smo se pomolili za sve pokojne duše<br />

poginule na tom mjestu. Od tamo smo otišli mirni, razmišljajući…<br />

Svake večeri smo išli u disko. Cure su se prije polaska dugo<br />

iščekivale. Plesalo se do ponoći i dalje. Zadnji dan u Zagrebu<br />

upoznala sam voditelja iz emisije ’’Večera za 5’’ pa smo se<br />

Anđela i ja slikale s njim. Ne mogu ni prebrojati koliko slika<br />

imam na fotoaparatu i mobitelu. Kad smo se vozeći u autobusu<br />

približavali Podstrani, vodič je za nas otpjevao jednu<br />

pjesmu i zaželio da se svi zaljubimo. Poslije njega smo svi zajedno<br />

zapjevali i veselili se. Došli smo u zagrljaj svojih najdražih<br />

i sretno se vratili u svoje domove jer kako bi rekao vodič :<br />

’’ Kod kuće je najljepše’’ .<br />

Tvoja Gloria<br />

Gloria Ugrin, 7.a<br />

45

To je cudo, pomalo ludo<br />

46<br />

Balerina patka<br />

Jednoga dana kiša je točila<br />

balerina patka, noge je smočila.<br />

Išla je pješice po kišnom gradu,<br />

starog je patka vukla za bradu.<br />

Nije se obazirala na auta zvuk,<br />

nego se cijela savila u luk.<br />

Kraj nje je stala nezgodna krava<br />

našoj se patki smučila kava.<br />

Karlo Noah Paut, 3.e<br />

Stipe Barišić, 3.c<br />

Lucija Kalavić, 2.b<br />

LAV l MIŠ<br />

Jedan mali miš,<br />

hrabar je bio i<br />

uvijek, jedan san snio.<br />

San je njegov bio:<br />

s kraljem životinja<br />

otići na pivo.<br />

l to se,<br />

jednoga dana zbilo,<br />

miš i lav popili su pivo!<br />

Zvonko Križanović, 2.b<br />

Moj kućni ljubimac<br />

Imao sam papagaja. Zvao se Špiro.<br />

Bio je crven, s velikim plavim repom.<br />

Nestašan je bio, znao bi često sletjeti<br />

na akvarij s ribicama i piti vodu iz<br />

njega. Znao mi je šetati po rukama.<br />

Ponekad bi se popeo na moje rame i<br />

kljuckao mi uho. Volio je bacati stvari,<br />

kljuckati mi sličice i mamine račune.<br />

Meni je to bile zabavno.Mama i<br />

tata su ga poklonili jer je pravio štetu<br />

po kući. Nedostaje mi.<br />

Toni Minigo, 2.d<br />

Mačka uči lajati<br />

Mačka uči, uči i nikako da nauči.<br />

Po cijeli dan se čuje:<br />

“Mijau, vau, Mijau, vau“.<br />

To lajanje mi ne ide u glavu!<br />

Rebecca Barunčić, 3.b<br />

Mia Roščić<br />

Pudlica slikarica<br />

Jedna je pudlica, sivo-plava,<br />

slikarica bila, ona prava.<br />

Ova je pudlica živjela sama,<br />

u svojoj kućici kao prava dama.<br />

Ona je slikala do vrlo kasno,<br />

al’ joj je svako platno bilo krasno.<br />

U početku sva platna bijahu bijela,<br />

al’ je znala nacrtati što je htjela.<br />

Ako joj slika ne bi krenula,<br />

ona bi momentalno šenula.<br />

Tada bi stala trčati u krugu,<br />

i pjevati neku pjesmicu dugu.<br />

Onda bi kistom opet po slici klizila<br />

i više ne bi šizila.<br />

Svoje radove nije davala<br />

al’ ih je rado prodavala.<br />

Samo pitam<br />

Ne z<strong>nam</strong> kako,<br />

no, ipak, je tako.<br />

Zašto je zelena trava,<br />

zašto je bijela krava?<br />

To je čudo,<br />

pomalo ludo.<br />

Zašto je smeđ pas,<br />

zašto se pjeva bas?<br />

Zašto je led,<br />

leden kao sladoled?<br />

Sve se to pitam,<br />

No, ipak, samo skitam.<br />

Antonia Bartulović, 3.e<br />

46 47<br />

Mia Perišić, 3.e<br />

SUPER MARA<br />

Krava Mara, plesati je znala.<br />

Voljela se šminkati i nokte lakirati.<br />

Ponašala se kao zvijezda prava,<br />

zvali su je Super Mara.<br />

Prepoznatljiva je bila po svom šeširu,<br />

kojeg je kupila u Alžiru.<br />

Toni Perišić, 3.e<br />

Ana Vilić, 3.c<br />

47

Enigmatika<br />

48<br />

Riješite ispunjaljku da biste u prvom redu dobili naziv za druge riječi istog značenja:<br />

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.<br />

Napišite drugi naziv za ove riječi<br />

(pomoću crtica odredite koliko druga riječ ima slova):<br />

asteroid-_ _ _ _ _ _<br />

auto-_ _ _ _ _ _ _ _ _<br />

lopta-_ _ _ _ _<br />

barica-_ _ _ _ _<br />

bićerin-_ _ _ _ _ _<br />

__ __ __ __<br />

POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ,<br />

RIMLJANI, POSTAJA, GOLGOTA,<br />

KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA,<br />

VIA DOLOROSA, JERUZALEM,<br />

ČETRDESET, IVAN APOSTOL,<br />

RAZBOJNICI, PILAT, KRUNA, PAD<br />

Ž I R K L I P I L A T<br />

V I A D O L O R O S A<br />

M T Z V T A B I A S J<br />

E E B E S J O M T A A<br />

L S O R O I Ž L O M T<br />

A E J O P R N J G Z S<br />

Z D N N A A O A L I O<br />

U R I I N V S N O R P<br />

R T C K A L T I G O A<br />

E E I A V A N U R K D<br />

J Č U S I K O P L J E<br />

__ __ __ __<br />

Pripremio: Petar Mamić, 7.b<br />

POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ,<br />

1. Drugi naziv za prase.<br />

2. Drugi naziv za rub.<br />

3. Drugi naziv za zahod.<br />

4. Drugi naziv za zrcalo.<br />

5. Drugi naziv za večer.<br />

6. Glavni grad te države je Jeruzalem.<br />

7. Napišite drugi naziv za žgoljav.<br />

8. Božji sin.<br />

Vodu pije, živo nije?<br />

O: s . . . . .<br />

Koji pastir najviše ovaca<br />

ima?<br />

O: m . . . . c<br />

Zagonetke<br />

Imam kapu zelenkastu,<br />

a živim na svakom hras-<br />

O: . . . . . i . .<br />

tu. Za trenutak ili dva<br />

__ __ __ __<br />

pogodite tko sam ja?<br />

POBOŽNOST, VERONIKA, Koje voće KRIŽ, ima sjemenke<br />

O: . . . RIMLJANI, POSTAJA, iz vana? GOLGOTA,<br />

KORIZMA, KOPLJE, KALVARIJA,<br />

VIA DOLOROSA, O: JERUZALEM, . a . . . a<br />

ČETRDESET, IVAN APOSTOL,<br />

Po leđima crne, RAZBOJNICI, po PILAT, KRUNA, PAD<br />

Ž<br />

trbuhu<br />

I<br />

bijele,<br />

R K<br />

u<br />

L<br />

jesen<br />

I<br />

na jug sele. Zrakom<br />

Vstalno I lete. A D O L<br />

P<br />

O<br />

I L A T<br />

Trideset dva brata u<br />

mračnoj R O kućici. S ATo<br />

su?<br />

M T Z V<br />

Tko su one?<br />

E E B E<br />

T<br />

S<br />

A<br />

J<br />

B<br />

O<br />

I A<br />

O: . u . .<br />

M T<br />

S<br />

A<br />

J<br />

A<br />

L<br />

O: . a<br />

S<br />

. .<br />

O<br />

. . . .<br />

R<br />

.<br />

O I Ž L O M T<br />

A E J O P R<br />

ZLeti Dzrakom N N- ptica A A<br />

N<br />

O<br />

Ima J brke, G Zdjed Snije.<br />

Pije<br />

mlijeko, dijete nije. Tko<br />

A L I O<br />

je to?<br />

Unije, Rzuji, I brunda I N- ku- V S<br />

kac nije. Kad je žedan<br />

R T C K A L T<br />

benzin pije- to pogodit<br />

Eteško E nije? I A V A N<br />

N O R<br />

O: . a . . a<br />

I G O<br />

U R K<br />

P<br />

A<br />

D<br />

J Č U S<br />

O: . . . . . . . . .<br />

I K O P L J E<br />

__ __ __ __<br />

Svakog dana stotine<br />

nogu pregazi moja<br />

rebra, a ja i dalje stojim,<br />

jer ja sam?<br />

O: . e . . .<br />

Što to pripada tebi, a<br />

drugi ga koriste više od<br />

tebe?<br />

POBOŽNOST, VERONIKA, KRIŽ,<br />

Strip<br />

Arnir Perić, 8.b<br />

49

8. b<br />

Dario Alerić<br />

Bernard Augustinović<br />

Kristina Baban<br />

Tomislav Batinić<br />

Mariana Bešker<br />

Marin Bošnjak<br />

Mario Burnać<br />

Damir Čovič<br />

Toni Jakovac<br />

Antonela Jerončić<br />

Mia Jovanović<br />

Dorja Juras<br />

Helen Kaštelančić<br />

Mijo Katavić<br />

Valent Katavić<br />

Demi Kljaić<br />

Luka Latković<br />

8. d<br />

Ivona Bandov<br />

Pavao Bagarić<br />

Katarina Beroš<br />

Marin Budimir<br />

Iva Ćurković<br />

Andrea Đerek<br />

Marvin Đikić<br />

Antonela Đogaš<br />

Anita Guć<br />

Vinka Juričić<br />

Petar Jurić<br />

Josip Knezović<br />

Viktorija Kraljević<br />

Kristina Kujundžić<br />

Anja Ladikušić<br />

Roko Maleš<br />

Petar Oreč<br />

Ivan Pejković<br />

Milivoj Perišić<br />

Deni Perko<br />

Sara Piplica<br />

Mario Stipić<br />

Mirko Šakić<br />

Danica Šarić<br />

Ivan Maslov<br />

Krešimir Maslov<br />

Ivana Mustapić<br />

Kristijan Nikolić<br />

Arnir Perić<br />

Josip Pivac<br />

Ante Radović<br />

Daniela Rogulj<br />

Mišel Šimić<br />

Petra Tolj<br />

Mario Vilić<br />

Lea Vlašić<br />

Maria Vuković<br />

Razrednica:<br />

Katica Vrbatović<br />

Vanna Šiško<br />

Dražen Vuko<br />

Stjepan Vuletić<br />

Toni Vuletić<br />

Razrednica:<br />

Ivana Buće<br />

Sretno!<br />

8. a<br />

Antonia Bajić<br />

Vesna Bakota<br />

Ivana Bešlić<br />

Andrea Božiković<br />

Vlatko Božiković<br />

Ivana Buće<br />

Jure Čondić-Galinčić<br />

Paula Čule<br />

Jelena Čulo<br />

Tomislav Ćićerić<br />

Kristijan Duka<br />

Iv Dumičić<br />

Nikola Jelaš<br />

Fani Juras<br />

Duje Jurić<br />

Josip Jurić<br />

8. c<br />

Nikolina Amižić<br />

Josip Bašić<br />

Infigenija Milena Brajičić<br />

Petra Braović<br />

A<strong>nam</strong>arija Ćelić<br />

Ira Ćurković<br />

Marin Durdov<br />

Klara Erceg<br />

Doris Franić<br />

Branimir Galić<br />

Tamara Grljušić<br />

Lovre Jakulj<br />

Marko Janjiš<br />

Roko Kapić<br />

Ante Katavić<br />

Tomislav Katavić<br />

Ivana Koludrović<br />

Martin Matić<br />

Ante Terzić<br />

A<strong>nam</strong>arija Tomaš<br />

Ivan Tomić<br />

Anđela Varnica<br />

Ema Vlašić<br />

Ivan – Berto Vranješ<br />

Ivan Vuko<br />

Lara Žurić<br />

Razrednica:<br />

Ankica Cicvarić<br />

Ines Kelava<br />

Luka Krolo<br />

Hrvoje Kurobasa<br />

Tomislav Lažeta<br />

Mate Lončar<br />

Viktor Lovrić<br />

Marko Ljubičić<br />

Nena Marević<br />

Marko Mišević<br />

Josip Musić<br />

Katarina Muše<br />

Martina Pamuković<br />

Ivana Perišić<br />

Osmasi<br />

Petra Škulje<br />

Ivan Triva<br />

Ivana Vrdoljak<br />

Dino Vučko<br />

Razrednica:<br />

Marija Madunić

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!