Zbornik radova simpozija - Udruga medicinskih sestara zdravstvene ...

IV. SIMPOZIJ MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI Baška Voda, 6. - 9. listopada 2011. 

ZBORNIK RADOVA 

Sestrinske dijagnoze u procesu zdravstvene njege u kući 

Specifične primjene sestrinskih dijagnoza 

Baška Voda, 2011 

1

2 


IMPRESSUM 

UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI 

IV. SIMPOZIJ MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI 

Baška Voda, 6. - 9. listopada 2011. 

Uredilo Povjerenstvo za edukaciju Udruge medicinskih sestara 

zdravstvene njege u kući: 

Jadranka Pužarić, dipl.ms., predsjednica Povjerenstva 

mr.sc. Petar Ćosić, dopredsjednik Povjerenstva 

Vesna Mioković, prvostupnica sestrinstva 

Vesna Plavšić, prvostupnica sestrinstva 

Eva Smokrović, prvostupnica sestrinstva 

Vesna Husinec, prvostupnica sestrinstva 

Barica Hršak, predsjednica Udruge 

Grafička priprema: ALFACOMMERCE d.o.o. 

Tisak: ALFACOMMERCE d.o.o.


Drage kolegice i kolege, 

velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas na IV. simpoziju medicinskih 

sestara zdravstvene njege u kući. 

Pred Vama je zbornik radova IV. simpozija zdravstvene njege u kući. 

Svim kolegicama i kolegama hvala na vrijednim radovima i dolasku na 

ovaj simpozij. 

Velika hvala Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na pokroviteljstvu, gradu 

Baškoj Vodi i Splitsko - dalmatinskoj županiji. 

Zahvalnost za organizaciju održavanja ovoga simpozija iskazujemo i 

Zdravstvenim njegama u kući Splitsko - dalmatinske županije. 

Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući 

Barica Hršak, predsjednica 

3

4 

IV. IV. SIMPOZIJ SIMPOZIJ MEDICINSKIH MEDICINSKIH SESTARA SESTARA ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE NJEGE NJEGE U U KUĆI KUĆI Baška Baška Voda, Voda, 6. 6. - 9. - 9. listopada listopada 2011. 

2011. 

Sadržaj 

Sestrinske dijagnoze u procesu zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . . . 9 

Smanjena prohodnost dišnih puteva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 

Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj njezi u kući 

kod osoba s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 

Visok rizik za komplikacije smanjene pokretljivosti . . . . . . . . . . . . . .27 

Usporedba ordiniranih dijagnosti čko terapijskih 

postupaka u odnosu na kategorizaciju potrebne zdravstvene njege . . . . .34 

Upravljanje kvalitetom zdravstvene njege 

u Zdravstvenoj ustanovi za njegu 

i rehabilitaciju „Zorica“ - osvrt na uvođenje ISO sustava . . . . . . . . . . .43 

Sestrinske dijagnoze u palijati vnoj skrbi u zdravstvenoj njezi u kući . . . . .48 

Primjena DTP 4 u zdravstvenoj njezi u kući – prikaz slučaja . . . . . . . . . .58 

Planiranje i primjena sestrinskih dijagnoza 

nakon uvođenja DTP-a u sustavu zdravstvene njege u kući . . . . . . . . . .61 

Svijet sigurnosti (profesionalna i osobna sigurnost) . . . . . . . . . . . . . .64 

Prakti čan pristup dijabeti čkom bolesniku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66 

Previjanje opeklina hydrofi ber tehnologijom i modernim oblogama. . . . .70 

Zašti ta peristomalne kože najveća je briga ostomijskog pacijenta . . . . . .77 

Radionica: kako objekti vizirati 

i prati ti oštećenje peristomalne kože - S.A.C.S.? . . . . . . . . . . . . . . . .77


RADOVI 

5

6 


Zakonski propisi od utjecaja na sestrinsku praksu 

Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu 

(“Narodne novine” broj 57/11) 

Ljiljana Lujanac, mag. iur. 

Hrvatska komora medicinskih sestara 

Sažetak 

Sestrinstvo je u Europskoj uniji jedna od reguliranih profesija, a u Republici Hrvatskoj 

to postaje nakon donošenja Zakona o sestrinstvu 2003. godine. 

Spomenuti Zakon osigurao je osnivanje Hrvatske komore medicinskih sestara kao 

ustanove s javnim ovlasti ma, koja kroz svoje opće akte regulira sestrinsku praksu, 

a sve u cilju što bolje zašti te interesa i prava pacijenata korisnika sestrinske skrbi. 

Ovaj Zakon do sada je doživio dvije izmjene i dopune objavljene u “Narodnim 

novinama” 117/08 i 57/11. 

U ovom predavanju daje se pregled posljednjih izmjena i dopuna Zakona o sestrinstvu 

koje su stupile na snagu 02. lipnja 2011. godine, od kojih kao najvažnije 

isti čem kako slijedi. 

Ponovno je defi niran krug osoba na koje se Zakon primjenjuje, uvodi se pravo na 

priziv savjesti , defi nicija zdravstvene njege, razrađuju se kompetencije medicinskih 

sestara sukladno stečenim razinama obrazovanja te pravo na naziv. 

Važno je istaknuti da se odredbe ovog Zakona odnose i na zdravstvene radnike 

koji imaju završeno zdravstveno strukovno obrazovanje, a nisu medicinske sestre, 

ali rade na poslovima medicinskih sestara. Isti su dužni svoj daljnji rad uskladiti 

s odredbama Zakona o sestrinstvu i općih propisa donesenih na temelju ovog 

Zakona. 

Ključne riječi 

Sestrinstvo, Europska unija, Zakon o sestrinstvu, Hrvatska komora medicinskih 

sestara, izmjene i dopune, primjena, priziv savjesti , zdravstvena njega, kompetencije, 

razine obrazovanja, pravo na naziv, zdravstveni radnici


Sestrinske dijagnoze u procesu zdravstvene njege u kući 

Ustanova za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić, Osijek 

Jadranka Plužarić, dipl.med.techn. 

Sestrinska dijagnoza je, prema M. Gordon (1982.) aktualni ili potencijalni zdravstveni 

problem, koji su medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo 

sposobne i ovlaštene treti rati .Razvoj sestrinskih dijagnoza potaknut je potrebom 

defi niranja područja zdravstvene njege, kao profesionalne djelatnosti medicinskih 

sestara, odnosno potrebom razlikovanja medicine i zdravstvene njege. 

Prema bifokalnom modelu sestrinske parkse koju opisuje Carpenito (1992.) medicinske 

sestre, uz samostalne sestrinske intervencije koji proizlaze iz sestrinskih 

dijagnoza, provode i nesamostalne sestrinske postupke u suradnji s drugim profi 

lima zdravstvenih radnika koji proizlaze iz sestrinsko –medicinskih problema. 

Sestrinske dijagnoze su zaključak utemeljen na znanstvenim odrednicama pacijentovih 

problema iz zdravstvene njege, proizašao iz kriti čke analize njegovog 

ponašanja, naravi njegove bolesti i brojnih drugih činitelja koji utječu na njegovo 

stanje.(prema Fučkar,1996.) 

U procesu zdravstvene njege sestrinske dijagnoze razlikuju se po načinu formuliranja, 

vrsti podataka na osnovu kojih se dijagnosti ciraju te na planirane ciljeve 

i intervencije. Aktualne sestrinske dijagnoze opisuju problem koji je prisutan, za 

razliku od potencijalnih (visoko rizičnih) koje opisuju probleme koji nisu prisutni i 

koji će se razviti ukoliko izostanu mjere prevencije.Moguće ili vjerojatne sestrinske 

dijagnoze postavljaju se kada nema dovoljno podataka na osnovu kojih bi 

se sa sigurnošću može utvrditi potencijalni ili aktualni problem.Povoljne sestrinske 

dijagnoze koriste se u radu medicinskih sestara sa zdravom populacijom dok 

skupne sestrinske dijagnoze(sindromi) opisuju više sestrinskih dijagnoza koje su 

prisutne kod određenog stanja. 

Prema Pravilniku o načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu njegu u kući zahtjevnost 

zdravstvene njege određena je dijagnosti čko teapijskim postupcima od 

DTP1-DTP8 , pri čemu DTP1 do DTP4 označavaju područja zdravstvene njege. Dok 

su nesamostalni sestrinsko medicinski postupci u svakom DTP-u jasno navedeni, 

postupci zdravstvene njege zahtjevaju procijenu potreba, defi niranje ciljeva, planiranje 

intervencija i evaluaciju zdravstvene njege, odnosno primjenu procesa 

zdravstvene njege. 

Kako je medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva, jedina u sustavu zdravstva 

kompetentna, prema Zakonu o sestrinstvu, provoditi proces zdravstvene njege, 

7

8 


nameće se potreba sistemati zacije prvostupnice sestrinstva u djelatnosti zdravstvene 

njege u kući, kao i primjena stučnih kriterija pri određivanju razine zahtjevnosti 

za zdravstvenom njegom.

IV. IV. SIMPOZIJ MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U U KUĆI Baška Voda, 6. 6. - 9. - 9. listopada 2011. 

Smanjena prohodnost dišnih puteva 

Vlatka Mrzljak,prvostupnica sestrinstva 

Sažetak: 

Obrađujući sestrinsku dijagnozu:Smanjena prohodnost dišnih puteva kroz rad se 

isti ću osnovne informacije o istoj.Navedeni su uzroci koji dovode do smanjene 

prohodnosti dišnih puteva,medicinske dijagnoze kod kojih se najčešće pojavljuje 

ova sestrinska dijagnoza,kao i poželjni ciljevi te specifi čne sestrinske intervencije 

koje se provode u vlasti tom domu bolesnika.Velika važnost pridaje se upravo 

medicinskoj sestri/tehničaru koji provodi zdravstvenu njegu u kući i o čijoj će kvalitetno 

odrađenoj procjeni stanja bolesnika , zdravstvenoj njezi,edukaciji kako 

samog bolesnika tako i ostalih članova kućanstva te pruženoj psihičkoj podršci 

ovisiti krajnji oporavak,zadovoljstvo i sama kvaliteta života bolesnika. 

Uvod: 

Smanjena prohodnost dišnih puteva kao sestrinska dijagnoza sve je prisutnija u 

djelatnosti zdravstvene njege bolesnika u kući.Naime,medicinske sestre djelatnosti 

zdr.njege u kući skrbe za najtežu kategoriju bolesnika i sve češće uz ostale 

sestrinske dijagnoze postavljaju i navedenu.Upravo iz tog razloga uz osnovne 

informacije o samoj sestrinskoj dijagnozi;Smanjena prohodnost dišnih puteva u 

ovom radu posebno želim istaknuti i obraditi jednu od sestrinskih intervencija 

koja će se provoditi u skladu s navedenom sestr.dijagnozom i u skladu s potrebama 

samog bolesnika(stanja)-PRIMJENA KISIKA U KUĆI-OKSIGENOTERAPIJA. 

Razrada teme: 

Smanjena prohodnost dišnih puteva je opstrukcija dišnog puta koja onemogućava 

adekvatnu venti laciju odnosno protok zraka kroz traheobronhalno stablo do 

alveola. 

Najčešći uzroci su:edem sluznice,hipersekrecija te otežano iskašljavanje zbog povećane 

viskoznosti sekreta i slabosti dišnih mišića. 

Smanjena prohodnost dišnih puteva kao sestrinska dijagnoza najčešće se javlja 

kod sljedećih medicinski postavljenih dijagnoza: KOPB, astme, hipoksije, cisti čne 

fi broze, kroničnog bronhiti sa, zastojne srčane bolesti , karcinoma pluća. Vodeća 

obilježja smanjene prohodnosti dišnih puteva su: hroptanje, dispnea, tahipnea, 

gušenje i nedostatak zraka, zvukovi koji se javljaju za vrijeme disanja – „sviranje“ 

u prsima, hipersalivacija, tahikardija, bol u prsima, cijanoza, hemopti za, hemop- 

9

10 


toa, povišena tjelesna temperatura, kašalj, iskašljaj serozan,krvav..), poremećaj 

svijesti i tjeskoba. 

Vrlo je važno da medicinska sestra procijeni sposobnost samostalnog provođenja 

toalete dišnih puteve i spontanog iskašljavanja od strane samog bolesnika. 

Prema klasifi kaciji u prvom stupnju postoji prisutnost refl eksa kašlja i bolesnik 

samostalno iskašljava sadržaj. U drugom stupnju refl eks kašlja jest prisutan,ali je 

otežano iskašljavanje, što zbog povećane viskoznosti sekreta,što zbog zamora mišića. 

U trećem stupnju ne postoji refl eks kašlja prisutan je potpuni zamor mišića. 

Nakon izvršene procjene med.sestra treba provesti edukaciju bolesnika o toaleti 

dišnih puteva te mu i sama pomoći u obavljanju istog. 

Od iznimne je važnosti bolesniku dati konkretne,jasne informacije. Med.sestra 

treba objasniti bolesniku koje postupke je potrebno provoditi u svrhu smanjenja 

viskoznosti sekreta;dnevni unos tekućine u organizam 2-3 l , pokazati primjenu 

terapije aerosola(po odredbi liječnika), ukazati na važnost održavanja vlažnosti 

prostora i objasniti kako to posti ći. Ako je kod bolesnika odsutan refl eks kašlja 

ili je prisutna slabost mišića potrebno je učiniti trahealnu aspiraciju(prema standardu). 

Aspiraciju provodi med.sestra, dok u bolesnika koji su otpušteni kući to 

čini član obitelji ili sam bolesnik (naravno, ako su predhodno savladali tehniku 

pravilne aspiracije). 

Cilj svih postupaka bit će : 

- bolesnik će imati prohodne dišne puteve,disat će bez hroptanja u frekvanciji 

16-20 udaha /min. 

- bolesnik će razumijeti važnost unosa tekućine kroz 24 sata i bit će hidriran 

- bolesnik će samostalno izvoditi vježbe disanja 

- bolesnik će znati primjenjivati tehnike iskašljavanja te će samostalno iskašljavati 

sekret 

- bolesnik će biti opskrbljen dovoljnom (potrebnom) količinom kisika 

Kako bismo cilj posti gli provest ćemo potrebne intervencije koje ovise o težini 

stanja bolesnika i o uvjeti ma u kojima se bolesnik nalazi (bolnica, skrb u vlasti tom 

domu). 

Specifi čne intervencije koje je potrebno provesti ukoliko se bolesnik nalazi u vlasti 

tom domu su: 

- pružiti emocionalnu podršku i poti cati bol. na iskašljavanje i vježbe disanja 

- poti cati bol.da sjedi na krevetu/stolici 

- poti cati bol. da ustaje iz kreveta 

- pomoći kod ustajanja iz kreveta 

- poti cati bol. da provodi vježbe disanja


- pomoći bol. pri kašljanju i iskašljavanju prema standardu 

- smjesti ti bol.u visoki Fowlerov položaj 

- nadzirati stanje kože i sluznice 

- osigurati 60% - tnu vlažnost zraka 

- PRIMJENITI ORDINIRANU OKSIGENU TERAPIJU PREMA STANDARDU I PISANOJ 

ODREDBI LIJEČNIKA. 

S obzirom na činjenicu da se zdr. njega u kući provodi kod najteže kategorije bolesnika 

(maligna oboljenja-ca pluća, kopb, cisti čna fi broza...) gdje je potrebno 

primjenjivati terapiju kisikom vrlo je važna edukacija med. sestara i tehničara o 

primjeni terapije kisikom kod kuće. 

Oksigenoterapija je terapija kisikom kod koje se primjenjuje kisik u koncentraciji 

većoj od konc. kisika u zraku (21%) s ciljem sprječavanja ili smanjenja hipoksije 

tkiva. Provoditelj postupka je svaka medicinska sestra / tehničar. Oksigenoterapijom 

uspostavlja se poremećena plućna funkcija i nadopunjuje se nedostatak 

kisika. Kisik se može davati preko jednostavnih maska za kisik koje omogućavaju 

konc. kisika u udahnutom zraku u jednom intervalu od 35 - 60% kisika kod protoka 

od 5 - 10 l/min,venturi maska (u jednom intervalu od 24 - 60% kisika kod protoka 

od 2 - 15 l/min), maski visokih inspiratornih konc. s vrećicom – spremnikom za 

kisik (doseže se konc.od 60 - 95%), nosnih katetera (protok od 2 l/min omogućava 

konc. kisika u hipofarinksu od 25 - 30%). 

Koriste se jednostruki i dvostruki – binazalni kateteri. Jednostruki kateteri dugi 

oko 40 cm, savitljivi, na kraju imaju više malih rupica, stavljaju se u jednu nosnicu 

do orofarinksa ili u kanilu, obavezno se mijenjaju svakih 12h. Dvostruki kateteri 

imaju 2 izvora kisika, stavljaju se u obje nosnice,ti jekom korištenja bol. može jesti , 

piti , kašljati , kihati , koriste se kod bol. koji nisu u hiperkapniji, posti že se konc. 

kisika do 40%. Da bi terapija bila uspješna maske moraju dobro prianjati uz lice, 

a kateteri moraju biti postavljeni dovoljno duboko u nosnicu. Nosnice moraju biti 

prohodne i čiste. Ako je protok veći od 3 l i kada se kisik daje direktno u traheju 

OBAVEZNO je vlaženje kisika redesti liranom vodom. Prije svake primjene kisika 

potrebno je provjeriti ovlaživač, kuglicu regulatora kisika ,cijevi i spojeve s kateterom 

i maskom. Kisik se dozira u l/min (FiO /min). Za vrijeme primjene kisika ne 

2 

smiju se koristi ti masti i kreme za njegu lica i ruku. Za primjenu oksigenoterapije 

u kući bolesnika najčešće se koristi kućni koncentrator. 

Kućni koncentrator ovisan je o električnoj mreži, proizvodi 96% kisika, protok 

kisika namješta se venti lom. Kisik se ovlažuje u posudi s desti liranom 

vodom,cijevima se dovodi do bolesnika preko nosnog katetera, maske ili kanile. 

Vrlo je prakti čan za upotrebu jer nema troškova transporta, težak je svega oko 25 

kg, konti nuirano stvara kisik te stvara povjerenje i sigurnost korisnika. Primjenom 

koncentratora ne smanjuje se količina kisika u prostoriji. Boce s kisikom gotovo 

11

12 


se i ne koriste u kućnoj upotrebi zbog 

značajnih troškova transporta, specijalnog 

načina punjenja pod tlakom, težine 

su oko 80 kg. Veličina boce je od 2 

l, 40 l, 80 l. Velik nedostatak je što je max. trajanje 4 dana te izaziva strah,napetost 

i nesigurnost. 

LIJEČENJE KISIKOM JE DOŽIVOTNO 

Važno je održavati koncentrator, redovito čisti ti fi lter,nadopunjavati posudice s 

desti liranom vodom,mijenjati nosne kanile svakih 7 dana,držati uređaj u suhoj 

prostoriji, redovito ga servisirati te mora biti udaljen od izvora topline min. 1,5m. 

Oksigenoterapija primjenjuje se kada su vrijednosti pO 2 < 55 mm Hg, vrijednosti s 

O 2 < 88 %, KOPB, ASTMA, HIPOKSIJA, zastojne srč. polesti , cisti čna fi broza, kronični 

bronhiti s, ca pluća. Ne smije se kod pušača, alkoholičara, duševnih bolesnika te 

osoba bez osnovnih uvjeta za primjenu. Primjenu terapije kisikom određuje liječnik 

specijalist (pulmolog ili orl) 

koji na osnovu nalaza izdaje doznaku 

za pomagalo. Liječničko 

povjerenstvo Hrvatskog zavoda 

za zdr. osiguranje odobrava 

predloženu doznaku. Da bi se 

odredila potreba količina kisika 

koju je potrebno primjeniti potrebno 

je napraviti višekratnu 

plinsku analizu (PROFIL ABS-A). 

Nakon što se utvrde ukupne 

vrijednosti plinskih analiza (sa 

i bez kisika) LIJEČNIK određuje 

opti malnu količinu kisika za


doti čnog bolesnika. Nikada se ne smije 

mijenjati protok kisika bez odobrenja 

liječnika (KISIK=LIJEK), ne smijemo 

sami određivati protok kisika, ne smijemo 

primjenjivati kisik proti vno pravilima 

struke (16 - 18 sati dnevno),ne 

smijemo ga koristi ti povremeno kada 

bi to nama odgovaralo, te nikako ne 

smijemo zanemariti medikamentoznu 

terapiju koju bol. koristi . 

Uloga med. sestre/tehničara u primjeni 

kisika u vlasti tom domu je iznimno 

važna.Med.sestra u prvom redu treba 

pružati psihološku podršku bol. i ostalim 

članovima kućanstva te mora provesti 

kvalitetnu edukaciju ukućana; 

naučiti ih pravilno rukovati s uređajem, 

održavati ga, naučiti ih prepoznati znakove 

pogoršanja bolesti kako bi se na 

vrijeme poduzele potrebne intervencije,uvijek naglašavati da je obavezno držati 

se preporuke liječnika, te objasniti važnost liječenja kako bolesniku tako i ostalim 

članovima obitelji. Med.sestra obavezno radi procjenu stanja bolesnika; 

- psihofi zičkog stanja bol. (mogućnost suradnje, stanje svijesti ) 

- sluznice nosne i usne šupljine bol. 

- prohodnosti nosne šupljine bol. 

- prohodnosti dišnih puteva bol. 

- ispravnosti aparature i izvora kisika 

- prohodnosti katetera. 

Med.sestra obavezna je primijeniti STANDARDIZIRANI POSTUPAK kod PRIMJENE 

KISIKA; 

- predstaviti se,identi fi cirati bol. 

- primijeniti standard 5P za primjenu lijeka na siguran način 

- objasniti postupak,dopusti ti pitanja 

- osigurati privatnost 

- dezinfi cirati i posušiti svoje ruke 

- u ovlaživač uliti vodu između oznake MIN-MAX 

- provjeriti protok kisika 

- dati bol. papirnati ručnik da ispuše nosnice, ako ne može sam pomoći mu 

13

14 


- provjeriti cjelovitost sluznice nosa,ako je oštečena mijenjamo pristup primjene 

kisika 

- vrhove nosnog katetera namjesti mo u obje nosnice 

- kateter staviti iza oba uha i pod bradu bol.i pričvrsti ti oba kraka katetera pomičnom 

omčicom koja je na cijevi katetera 

- otvoriti izvor kisika pazeći da sredina kuglice lebdi na ordiniranoj količini protoka 

- provjeriti ispravnost sistema i proti ka 

- kod intermitentne primjene kisika kateter oprati pod tekućom vodom, posušiti 

ga, umotati u suhu, čistu kompresu i staviti u suhu posudu 

- DOKUMENTIRATI protok kisika i stanje pacijenta 

- ovlaživač svaki dan prati , dezinfi cirati , posušiti i promijeniti redesti liranu vodu 

- binazalni kateter mijenjati svakih 7 dana ili po potrebi 

- po završenoj terapiji kateter odložiti u komunalni otpad 

ŠTO SE POSTIŽE PRIMJENOM KISIKA U KUĆI? 

Produljuje se život, posti že kvalitetan život,smanjuje se period boravka u bolnici, 

a ti me i smanjuju bolnički troškovi te poziti vno djelujemo na korisnika. 

ZAKLJUČAK 

Upotreba kućnog koncentratora u velikoj mjeri poboljšava kvalitetu života samih 

korisnika, uz kvalitetno odrađenu edukaciju o upotrebi istog primarni cilj djelovanja 

med. sestre jest i prevencija. Naime, istraživanjem je dokazano da 30 % zdr. 

problema jest određeno genima, no 70 % rezultata je upravo u našim rukama. 

Preostaje nam jedno jedino rješenje, a to je da mijenjamo loše navike i vlasti ti m 

ponašanjem utječemo na kvalitetu svog života. 

LITERATURA: 

Čukljek ,S. Osnove zdravstvene njege, Zdravstveno veleučilište, Zagreb,2005. 

Fučkar, G. Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Zagreb, 1992. 

Henderson,V. Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE i HUMS, Zagreb ,1994. 

Rogić,M. Kratki vodič za medicinske sestre, HKMS, Zagreb, 2009. 

Šepec, S. Standardizirani postupci u zdravstvenoj njezi, HKMS, Zagreb, 2010. 

Mojsović , Z. Sestrinstvo u zajednici, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2007.


SESTRINSKE DIJAGNOZE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUĆI KOD 

OSOBA S INVALIDITETOM 

Ustanova za zdravstvenu njegu „Ćorluka“ 

bacc. med.tech. Lidija Ivančan 

bacc. med.tech. Heda Basara 

bacc. physio Ana Kreković 

UVOD 

U svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj dokumentaciji zastupljenost osoba s invaliditetom 

u općoj populaciji najčešće se procjenjuje u rasponu od 8 do 10 posto. 

Prema ti m procjenama broj osoba s posebnim potrebama u svijetu je oko 580 

milijuna. Najveći postotak zastupljenosti stanovništva i osoba s invaliditetom je u 

dobi od 25 - 59 godina. 

Medicinska sestra sudjeluje u svim razinama zdravstvene zašti te, stoga je ona 

uključena u sve oblike skrbi osoba s invaliditetom. Skrb može biti usmjerena na 

rano otkrivanje i sprječavanje pojave invaliditeta, odnosno na prevenciju, sudjelovanje 

u liječenju i rehabilitaciji, te pomoć u uključivanju osobe s invaliditetom 

u svakodnevni život. 

Osobe s invaliditetom žrtve su čimbenika koji su uvjetovali njihovo stanje (bolest, 

trauma, prirodno oštećenje) i utjecali na onesposobljavanje pojedinih funkcija, 

te na taj način uvjetovali otežanu integraciju u svakodnevni život i rad. Stoga sestrinska 

uloga u cjelokupnoj skrbi uključuje vješti ne usmjerene procjeni, tj. planiranju 

i provođenju zdravstvene njege kako bi intervencije bile pravilno usmjerene 

i kako bi ishod zdravstvene njege bio opti malan. 

KLJUČNE RIJEČI 

Defi nicija i uzroci invaliditeta: planiranje zdravstvene njege ;sestrinske dijagnoze 

u zdravstvenoj njezi u kući 

RAZRADA 

Osobe s invaliditetom su one osobe koje si zbog prirodnog ili zadobivenog oštećenja 

nisu u stanju osigurati vlasti tom snagom ili barem djelomičnom snagom 

odgovarajući položaj na poslu , zvanju i društvu. 

Govoreći općenito to su osobe kojima se zbog bolesti , nesreće ili loših životnih 

uvjeta njihov život tako izmijenio da nisu više sposobne uključiti se u sve oblike 

15

16 


svakodnevnog života. Tu ubrajamo osobe s geneti čkim manama koje ne dopuštaju 

normalan razvoj i djelovanje tjelesnih funkcija ili mentalnih sposobnosti i sve 

osobe kod kojih se navedeni nedostaci pojavljuju u kasnijem životu zbog različiti h 

bolesti ili nesreća. 

To su osobe koje imaju oštećenje vida, sluha, tjelesna oštećenja, duševne poremećaje 

te više vrsta oštećenja. 

Invaliditet je biološki gubitak (anatomski ili funkcionalni) na nivou organa ili dijelova 

ti jela. Funkcionalna oštećenja mogu dovesti do gubitka sposobnosti koje su 

potrebne za provođenje akti vnosti svakodnevnog života. 

Težim invaliditetom smatra se nesposobnost samostalnog kretanja čak i uz pomoć 

ortopedskih pomagala, hranjenja putem sonde ili gastrostome, nemogućnost 

samostalnog održavanja osobne higijene i obavljanja fi zioloških potreba, 

samostalnog svlačenja i oblačenja, nemogućnost primanja i pamćenja raznih informacija, 

te nesposobnosti uspostavljanja socijalnih odnosa s drugim osobama, 

što ju čini potpuno ovisnim o brizi druge osobe. 

Uzroci invaliditeta su različiti . Čimbenici koji uzrokuju oštećenja mogu biti biološki, 

psihološki, socijalni ili kombinirani. 

Glavni čimbenici su: 

Nasljednost, što uključuje prirođene greške koje se nasljeđuju autonomno recesivno, 

rana oštećenja u embrionalnom razvoju što uključuje promjene na kromosomima 

i toksična oštećenja (droga, alkohol, lijekovi, zračenja, infekcije, perinatalni 

čimbenici kao što su traume, malnutricija, infekcije uopće i zdravstveno 

stanje nakon poroda, te utjecaj okoline. Među teratogenima koji mogu ošteti ti 

fetus su: aspirin, barbiturati , dieti lsti lbestrol, isoreti noin, fenitoin, streptomicin, 

tetraciklin, talidomid, kokain, crack, heroin i metadon, LSD, marihuana, dob majke 

(maloljetnice i žene starije od 35 godina), konzumiranje alkohola, dijabetes, 

neadekvatna prehrana, fenilketonurija, pušenje, AIDS, citomegalovirus, herpes, 

toksoplazmoza, rubeola, sifi lis olovo, živa, zračenje, te poliklorirani bifenili. 

U kasnijoj životnoj dobi uzroci invaliditeta mogu biti posljedice nesreća, padova, 

trovanja, bolesti koje mogu rezulti rati oštećenjem vida, sluha, govora, oštećenjem 

lokomotornog sustava, oštećenjem SŽS-a, oštećenjem perifernog živčanog 

sustava, oštećenjem drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski, probavni, 

endokrini, kože i potkožnog tkiva i urogenitalni). 

Velik dio tjelesnog invaliditeta posljedica je trauma. Među traumatske ozljede 

spadaju frakture, dislokacije, nategnuća, uganuća, laceracije, i termička oštećenja. 

Među teže traume koje za posljedicu imaju kvadriplegiju i paraplegiju spadaju 

frakture kralježnice sa oštećenjem leđne moždine. Sa teškim posljedicama 

mogu ići i kraniocerebralne povrede koje za posljedicu mogu imati fi zički i psihički


invaliditet. Politraume, teške opekline ili smrzoti ne, te traume čija je posljedica 

amputacija ekstremiteta, mogu rezulti rati teškim invaliditetom. 

Najveći dio tjelesnog invaliditeta s kojim se medicinska sestra susreće u zdravstvenoj 

njezi u kući bolesnika je tjelesni invaliditet kao posljedica bolesti . 

U tu kategoriju spadaju razni neuromišićni poremećaji, reumatske ili muskuloskeletne 

bolesti , te oštećenje drugih organa i organskih sustava. 

Neuromišićni poremećaji su bolesti funkcije ili strukture motorne jedinice. Razlikujemo 

stečene i nasljedne bolesti motornog neurona. Stečene su: progresivna 

spinalna amiotrofi ja, amiotrofi čna lateralna skleroza i progresivna bulbarna 

paraliza. Nasljedne motornog neurona su: Kugelberg - Welanderova bolest. Karakteristi 

ka bolesti motornog neurona je propadanje aksona i živčane stanice. 

Neuromišićne bolesti zahvaćaju i motoričke jedinice. Tada govorimo o neuropati - 

jama, miopati jama i bolesti ma neuromuskularne spojnice. Kod neuropati ja mjesto 

zbivanja osnovnih promjena je mišićno vlakno, odnosno mišić, a kod bolesti 

neuromuskularne spojnice glavne promjene događaju se na sinapsi. 

Poliradikuloneuriti s (Morbus Guilan-Barre) - autoimuna bolest u kojoj su zahvaćeni 

prednji korjeni leđne moždine i spinalni živci. 

Neuropati je 

Stečene neuropati je - alkoholna i dijabeti čka neuropati ja, nasljedne neuropati jemotorne 

neuropati je, senzorne polineuropati je. 

Kompresijske neuropati je - sindrom karpalnog tunela, sindrom uklještenja nervusa 

radijalisa, ti bijalisa, ulnarisa… 

Bolesti neuromišićne spojnice - miastenija gravis. 

Bolesti mišića - miopati je - mišićna distrofi ja, miotonija, polimioziti s 

Sekundarne miopati je (infekcijske, toksične, endokrine…) 

Ektrapiramidalne bolesti - Parkinsonova bolest, tremor, distonija, ti k… 

Demijelinizacijske bolesti - Multi pla skleroza 

Cerebralna paraliza - to je grupa neprogresivnih poremećaja pokreta i položaja 

uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Uzrok je ozljeda mozga 

prije poroda, ti jekom, poroda ili ti jekom prvih godina djetetova života. Ozljeda 

oštećuje sposobnost mozga da kontroliraju mišiće koji sudjeluju pri pokretu. 

Moždani udar - posljedica tromboti čke ili tromboembolijske okluzije arterijske 

krvne žile, sa posljedičnom motoričkom ili senzomotoričkom hemiparezom s afazijom 

ili bez nje (Brinar i sur., 1996.) 

Reumatske bolesti su najčešće nepoznatog uzroka koje čine skupinu bolesti lokomotornog 

sustava: 

Upalne reumatske bolesti - reumatoidni artriti s, ankilozantni spondiliti s. 

Degenerati vne bolesti - osteoartriti si 

17

18 


Izvanzglobne reumatske bolesti - periartriti s humeroscapularis. 

Metaboličke reumatske bolesti - osteoporoza, urički artriti s. 

Među češće bolesti s kojima se medicinska sestra susreće u svom radu na terenu 

su progresivna mišićna distrofi ja i multi pla scleroza. Mišićna distrofi ja je progresivna 

nasljedna bolest koja uništava mišiće koji kontroliraju pokrete pa oni propadaju 

i slabe. Kod svih oblika bolesti je zajednička mišićna slabost i razvoj invalidnosti 

. Mišićna slabost odražava se na noge i na torzalni dio ti jela; moguće je i 

otežano gutanje i pričanje, mišićni spazmi, abnormalnosti u skeletu i kralježnici. 

Osoba koja više ne može stajati na nogama treba se koristi ti invalidskim kolicima. 

U krevetu je potrebno uspravno sjedenje da se spriječi nakupljanje tekućine u 

plućima. Dobra higijena i mjere za sprječavanje infekcije iznimno su važne. 

Potrebe osoba s tjelesnim invaliditetom ovise o težini i lokalizaciji ozljeda, njihovim 

posljedicama kao i o strukturi osobe i njezinim potrebama. 

Kao pomoć u svakodnevnom životu ponekad su potrebne razne vrste pomagala 

koja služe kao pomoć ili nadomjestak izgubljenim sposobnosti ma obavljanja 

određenih akti vnosti . Kako bi osobi s invaliditetom pomogli da ostvari svoj maksimum, 

potrebna joj je pomoć raznih pomagala. To su prije svega razne vrste 

ortopedskih pomagala. 

Tu spadaju: ortoze, proteze. Ortopedski ulošci i cipele, invalidska kolica. Štake i 

hodalice… 

Osobe s invaliditetom imaju potrebu za zdravstvenom njegom u kući. Ta potreba 

može biti kratkotrajna (neposredno iza traume) ili trajna ti jekom cijelog života 

(tetraplegije, distrofi je…). Prijedlog za zdravstvenu njegu daje liječnik opće medicine 

nakon utvrđivanja stanja korisnika. Medicinska sestra u patronaži radi procjenu 

za zdravstvenom njegom u kući i daje preporuku postupaka zdravstvene 

njege. Zdravstvenu njegu u kući provode medicinske sestre. 

Obzirom na specifi čnost rada u domu korisnika procjena kao početna faza skrbi 

medicinske sestre čini temelj za ostale postupke zdravstvene njege. Stoga je dobra 

procjena neophodna kako bi intervencije bile pravilno usmjerene i kako bi 

krajnji ishod zdravstvene njege bio opti malan. Procjena je usmjerena na tjelesne, 

psihološke , socijalne i duhovne potrebe osobe i obitelji, imajući u vidu njihovo 

zdravstveno stanje, te socijalne i ekonomske prilike. U procjeni je svakako važno 

uočavati i prepoznavati čimbenike koji pridonose, ali i one koji negati vno utječu 

na tjelesno, socijalno i psihološko blagostanje, uz uzimanje u obzir kulturnih, socijalnih, 

ekonomskih, politi čkih, okolišnih i drugih utjecaja. 

Prvobitna procjena koju sestra provodi mora uključivati kompletnu anamnezu, 

procjenu okoline, te procjenu obitelji.


Fizička procjena mora obuhvati ti sve dijelove ti jela uz posebnu pažnju sistemima 

koji su zahvaćeni onesposobljenjem i identi fi cirati nastale probleme. 

U odnosu na senzorne funkcije treba procijeniti zvučno, vizualno i kineti čko stanje 

pacijenta. 

Sestra treba zapaziti odnos bolesnika (verbalni i neverbalni) prema okolini, potrebno 

vrijeme za zadovoljavajući odgovor ili reakciju motorne akti vnosti , kao i 

mogućnost korisnika da formira misli u razvojnu cjelinu. Sestra treba procijeniti 

odnos bolesnika prema okolini, sebi i osobnim stvarima, te ponašanje bolesnika 

prema olakšanju svog problema ( povećanje osobnog sudjelovanja, akti vnosti 

koje smanjuju nervozu). 

Pojavom invaliditeta korisnik i obitelj reagiraju na krizne situacije na jedinstven 

način zavisno od njihove percepcije onesposobljenja i značenja istog za njih. Također 

reagiraju različito ovisno o mogućnosti prilagođavanja i podršci okoline. 

Sestre koje rade sa osobama s invaliditetom vrlo često se susreću s fazama neprihvaćanja 

i odbijanja invaliditeta koje ponekad traje godinama. Otvorena komunikacija 

korisnik - sestra predstavlja važan korak u uspješnosti rehabilitacije. 

U radu sa korisnikom sestra mora biti upoznata sa preprekama koje će opstruirati 

napredak procesa rehabilitacije: arhitektonske barijere, edukati vne barijere, prepreke 

u poslu, pravne zapreke osobne, te kulturološke zapreke. 

Procjena akti vnosti svakodnevnog života (postoji test u kojem pacijent izvodi 

svaku akti vnost, a sestra procjenjuje te zaključuje o stupnju ovisnosti ). Stupanj 

ovisnosti varira od samostalnog vršenja akti vnosti do potpune ovisnosti o tuđoj 

pomoći. 

Procjena obitelji uključuje zdravstveno stanje članova obitelji, odnos članova obitelji 

prema zdravlju, odnos obitelji prema zdravlju korisnika, način života (vjerski 

nazor, komunikacija…), za osobe bez obitelji - procjena dostupnosti drugih osoba. 

Procjena okoliša - potrebno je fokusirati se na uvjete u kući, arhitektonske barijere 

(uska vrata), blizina škole, trgovine, javnog prijevoza…; procjenu kuhinje i 

kupaonice (u smislu funkcionalnosti ); procjenu rasporeda namještaja, slobodnog 

prostora, požarnog izlaza… 

Postoje još procjene akti vnosti produkti vnosti i razonode (to su akti vnosti održavanja 

kućanstva, pripreme hrane, školovanje, profesionalne akti vnosti , zabava, 

hobi…). 

Promatranje je važna intervencija u procjeni pacijenta. 

Ulazeći u kuću bolesnika i pružajući usluge iz zdravstvene njege, važno je procijeniti 

tko je u obitelji osoba na koju je moguće usmjeriti najveći dio edukacije i 

podrške u skrbi korisnika. 

19

20 


Sigurnost je također primarna briga za osobu s invaliditetom i mora biti realizirana 

u kući i u okolini. 

Cilj procjene trebao bi biti nastojanja poboljšanja kvalitete i neovisnosti življenja, 

te korištenja svih dostupnih mogućnosti koje će realizirati učenjem određenih 

medicinskih tehnika, korištenjem pomagala, te korištenjem organizirane društvene 

pomoći. 

Iznimno je važna procjena moti vacije pacijenta i težnja za neovisnošću. 

Procjenom osoba s tjelesnim invaliditetom opisani su najčešći problemi s kojima 

se medicinska sestra susreće u kući bolesnika. Na temelju prepoznati h problema 

formira se sestrinska dijagnoza koja je temelj plana zdravstvene njege i provedenih 

intervencija. To su: 

SMANJENO PODNOŠENJE NAPORA 

POREMEĆAJ OSOBNOG IDENTITETA 

NEUČINKOVITO OBNAŠANJE ULOGE 

NEADEKVATNA PRILAGODBA 

PROMIJENJENI OBITELJSKI ODNOSI 

NEDOSTATNO RODITELJSTVO 

UMOR 

STRAH 

POREMEĆAJ TIJEKA MISLI 

SOCIJALNA IZOLACIJA 

OTEŽANA VERBALNA KOMUNIKACIJA 

SMANJENA POKRETLJIVOST 

VISOK RIZIK ZA OZLJEDE 

OPSTIPACIJA 

DIJAREA 

INKONTINENCIJA STOLICE 

IMPAKCIJA STOLICE 

NEUROGENI MOKRAĆNI MJEHUR 

INKONTINENCIJA MOKRAĆE 

VISOK RIZIK ZA NASTANAK INFEKCIJA MOKRAĆNOG TRAKTA 

POREMEĆAJ ELIMINACIJE URINA 

POREMEĆAJ SENZORNIH FUNKCIJA 

VISOK RIZIK ZA OŠTEĆENJE INTEGRITETA KOŽE


VISOK RIZIK ZA TRAUMU 

VISOK RIZIK ZA POREMEĆAJ RESPIRATORNE FUNKCIJE 

VISOK RIZIK ZA POREMEĆAJ PERIFERNE CIRKULACIJE 

PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA 

POTHRANJENOST 

BOL 

AUTONOMNA DISREFLEKSIJA 

POREMEĆAJ SEKSUALNE FUNKCIJE 

POREMEĆAJ TERMOREGULACIJE 

SMANJENA POKRETLJIVOST (PREMJEŠTANJE,HODANJE,PROMJENA POLOŽAJA) 

SMANJENA MOGUĆNOST KRETANJA U INVALIDSKIM KOLICIMA 

BESPOMOĆNOST 

BEZNADNOST 

NISKO SAMOPOŠTOVANJE 

POTIŠTENOST 

ANKSIOZNOST 

NEUČINKOVITO ŽALOVANJE 

NEUČINKOVITO SUČELJAVANJE 

VISOK RIZIK ZA OSAMLJENOST 

POREMEĆAJ SOCIJALNE INTERAKCIJE 

Intervencije su prilagođene specifi čnosti ma oštećenja te ciljevima koji se žele posti 

ći. Medicinska sestra prema svom stručnom znanju bira najprihvatljiviju intervenciju 

kod pacijen ta (npr. kondom kateter ili pelene…). 

Svaku intervenciju potrebno je dokumenti rati . Potrebno je u plan zdravstvene 

njege upisati eventualne osobitosti pri izvođenju intervencija. Sestrinske dijagnoze 

se evidenti raju prema PES modelu (P= problem, E= eti ologija i S= simptom). 

Evaluacija se provodi zajedno s korisnikom koji može sam ili uz pomoć obitelji prepoznati 

razloge neposti zanja zadanih ciljeva. To može biti koristan podatak medicinskoj 

sestri u revidiranju ciljeva, te ponovnom planiranju zdravstvene njege. 

ZAKLJUČAK 

Uloga medicinske sestre u procesu rehabilitacije osoba s invaliditetom određena 

je činjenicom da je medicinska sestra član rehabilitacijskog ti ma koji najviše vremena 

provodi uz pacijenta. 

21

22 


Problemi pacijenata koji proizlaze iz oštećenja središnjeg i perifernog živčanog 

sustava te individualni i holisti čki pristup njihovog rješavanja uvjetuju da medicinska 

sestra mora posti ći vrlo visok stupanj stručne komunikacije i suradnje. 

Razvojem medicine i modernog društva sve više težimo ostvarivanju najviše moguće 

kvalitete života, što znači da su postupci zdravstvene njege vrlo važna karika 

koja obuhvaća široko psihosocijalno i somatomotoričko područje života čovjeka, 

sa ciljem ponovnog uključivanaja oboljelih i liječenih u obiteljsku, socijalnu i radnu 

sredinu. 

Medicinska sestra u zdravstvenoj njezi u kući ima kompleksan zadatak planiranja 

i provođenja zdravstvene njege, postavljanja i evaluiranja ciljeva te prilagodbu 

kompletnog procesa okolini u kojoj se pacijent nalazi. 

Klasifi kacija sestrinskih dijagnoza, ciljeva i intervencija smatra se jednim od najvećih 

posti gnuća u sestrinstvu. Izrada planova zdravstvene njege te odabir prioriteta 

bolje će defi nirati rad medicinske sestre u zdravstvenoj njezi u kući i olakšati joj 

snalaženje u „moru“ problema s kojima će se suočiti dolaskom u pacijentov dom. 

LITERATURA 

Mendaš, Lj. i sur. (2003.) Zdravstvena njega u zajednici, Zagreb: Visoka zdravstvena 

škola 

Pavić, J. i sur. ( 2007.) Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama, Zagreb: 

Zdravstveno Veleučilište, studij sestrinstva 

Sedić, B. ( 2009.) Zdravstvena njega neuroloških bolesnika,Zagreb: Zdravstveno 

Veleučilište, studij sestrinstva 

Mišićna distrofi ja htt p://www. Savez distrofi čara federacije BiH.2011. 

Cerebralna paraliza htt p:// hr.wikipedia.org/wiki/cerebralna_ paraliza, 2011. 

Šepec, S. i sur. (2011.) Sestrinske dijagnoze, Zagreb: Hrvatska Komora Medicinskih 

Sestara 

DODATAK 

PRIKAZ SLUČAJA BR.1 

Pacijent F.M. iz Zagreba , rođen 1975.god.,boluje od progresivne mišićne distrofi - 

je. Kod njega su evidenti rane slijedeće sestrinske dijagnoze: 

- SMBS( sve kategorije) 

- Visok rizik za oštećenje kože 

- Visok rizik za infekciju ( bronhopneumonija i uro infekcija)


- Visok rizik za ozljede 

- Funkcionalna inkonti nencija 

- Bol 

- Umor 

- Anksioznost 

- Opsti pacija 

- Smanjena prohodnost dišnih puteva 

Dijagnoze manjeg prioriteta: promijenjeni obiteljski odnosi, poremećaj seksualne 

funkcije. 

U planiranju zdravstvene njege treba voditi računa o globalnim ciljevima: 

- Bolesnik će razumijeti uzroke problema i načine na koje mu se pomaže 

- Bolesnik će razumijeti stvarna ograničenja i biti zadovoljan posti gnuti m 

- Bolesnik će akti vno sudjelovati u planiranju i provođenju( koliko je realno) u 

provođenju zdravstvene njege 

Intervencije kod navedenih sestrinskih dijagnoza se odnose na potrebu za hranom, 

osobnom higijenom, oblačenjem, eliminacijom, smanjenjem osjećaja slabosti 

kroz racionalno korištenje energije, mjerenje vitalnih funkcija, razgovor i 

ohrabrivanje pacijenta na verbalizaciju problema, promatranje verbalnih i neverbalnih 

znakova koji upućuju na anksioznost, uključivanje obitelji u proces zbrinjavanja. 

Nužno je evaluirati posti gnuća, eventualno defi nirati nove ciljeve te po potrebi 

prilagoditi intervencije. 

PRIMJER OBRADE DIJAGNOZE: VISOK RIZIK ZA INFEKCIJU (Bronhopneumonija i 

uro infekcija) 

DEFINICIJA: Stanje u kojem je pacijent izložen riziku nastanka infekcije uzrokovane 

patogenim mikroorganizmima koji potječu iz endogenog ili/i egzogenog izvora. 

PROBLEMI: 

Visok rizik za razvoj bronhopneumonije zbog smanjene ekspanzije prsnog koša. 

Visok rizik za uroinfekciju zbog urinarnog katetera. 

CILJ: 

Spriječiti infekciju, te educirati pacijenta o postupcima spriječavanja infekcje i 

prepoznavanju znakova i simptoma infekcije. 

23

24 


INTERVENCIJE: 

- pranje ruku prema standardu 

- pomoći oprati ruke pacijentu 

- oblačenje zašti tnih rukavica 

- mjerenje vitalnih funkcija 

- prati ti izgled izlučevina ( urin mora biti makroskopski čist, svjetlo žute boje, bez 

mirisa i sedimenta); bronhalni sekret mora biti proziran i bez mirisa 

- uzimati uzorke bronhalnog sekreta i urina za bakteriološku analizu 

- održavati osobnu higijenu pacijenta prema standardu 

- provoditi vježbe disanja i iskašljavanja 

- mijenjati drenažne položaje 

- educirati pacijenta o prevenciji uro infekcija i bronhopneumonije 

- poti cati ga na konzumiranje dovoljne količine tekućine 

- po uputi liječnika uzimati uzorke krvi za laboratorijsku analizu (SE, leukociti ) 

- prati ti pojavu simptoma i znakova infekcije 

ZAKLJUČAK: 

Postoji još mnoštvo intervencija koje sestra može provoditi s ciljem suzbijanja 

infekcije, a planiraju se i provode te evaluiraju u ovisnosti o specifi čnosti stanja 

pacijenta i stupnju njegove ovisnosti .


VISOK RIZIK ZA KOMPLIKACIJE SMANJENE POKRETLJIVOSTI 

USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU – LEKIĆ, VARAŽDIN 

Vesna Husinec bacc.s. 

Kada govorimo o ljudskim potrebama možemo reći da je potreba za kretanjem 

jedna od osnovnih ljudskih potreba. Kretanjem se održavaju normalne funkcije: 

disanje, cirkulacija, probava, eliminacija, psihička stanja te socijalne akti vnosti . 

Ukoliko dođe do poremećaja kretanja pacijent na neki način postaje ovisan o 

tuđoj pomoći, a takvo stanje može dovesti do psihičkih problema. Nakon što nastupi 

stanje smanjene pokretljivosti vrlo brzo dolazi do smanjenja mišićne snage 

i tonusa mišića. Stanje smanjene pokretljivosti pogoduje gubitku kalcija iz kosti 

a ti me može doći i do osteoporoze ili do nastanka bubrežnih kamenaca. Ukoliko 

stanje mirovanja traje dulje od 24 sata može doći i do kontrakture zglobova. Daljnjim 

promatranjem pacijenta moramo prati ti dišni sustav jer produženim mirovanjem 

i neredovitom promjenom položaja može doći do nastanka pneumonije i 

plućne atelektaze. Zbog smanjene pokretljivosti također može doći do tromboze 

dubokih vena. Od najznačajnih promjena na koži koje mogu nastati kao posljedica 

smanjene pokretljivosti je dekubitus. Vrlo čest problem kod smanjene pokretljivosti 

je nastanak opsti pacije i retencije urina. Vrlo važno je prati ti i psihičko 

stanje pacijenta. S obzirom da je kretanje osnovna ljudska potreba pomoću koje 

se mogu zadovoljiti sve druge potrebe, nepokretna osoba postaje djelomično ili 

potpuno ovisna o drugoj osobi. Takvo stanje izaziva osjećaj manje vrijednosti , 

bespomoćnost, gubitak kontrole, tjeskoba, bijes i mnoga druga stanja. 

Procjena 

Da bi mogli prepoznati simptome za visok rizik za komplikacije smanjene pokretljivosti 

moramo znati prepoznati čimbenike rizika. Zbog toga je vrlo važno uzeti 

dobru sestrinsku anamnezu pri čemu treba obrati ti pažnju na promatranje bolesnika, 

te uzeti u obzir i njegove želje. Uz to je vrlo važan cjelovit uvid u bolesnikovo 

stanje uz prepoznavanje sekundarnih uzroka smanjene pokretljivosti . 

Prema „NANDA-i“ medicinska sestra dijagnozu „visok rizik za komplikacije smanjene 

pokretljivosti “ rabi u situacijama kada je zdravstvena njega usmjerena 

sprečavanju komplikacija neakti vnosti - dekubitusa, kontraktura i pneumonije. 

Defi nicija 

Visok rizik za komplikacije smanjene pokretljivosti je stanje obilježeno rizikom za 

nastanak poremećaja funkcije tjelesnih sustava zbog tjelesne neakti vnosti . 

25

26 


S obzirom da je ova dijagnoza sindrom odnosno skupna sestrinska dijagnoza ona 

obuhvaća sljedeće visoko rizične i aktualne sestrinske dijagnoze: 

- visok rizik za oštećenje kože 

- visok rizik za opsti paciju 

- visok rizik za poremećaj respiracijske funkcije 

- visok rizik za infekciju 

- visok rizik za smanjeno podnošenje napora 

- visok rizik za poremećaj periferne cirkulacije (tromboza) 

- visok rizik za oštećenje tjelesne pokretljivosti 

- visok rizik za ozljede 

- visok rizik za senzorno percepcijske poremećaje 

- bespomoćnost 

- poremećaj tjelesnog imidža 

Primjeri plana zdravstvene njege 

Visok rizik za nastanak dekubitusa u/s smanjene pokretljivosti 

Dekubitus je nekroza mekog tkiva, a nastaje zbog ishemije uzrokovane produženim 

priti skom na kožu i potkožno tkivo. Rizična mjesta za nastanak dekubitusa 

uglavnom su koštana izbočenja na kojima ima vrlo malo potkožnog tkiva. Vrlo je 

važno detaljno i cjelovito procijeniti prisutnost i veličinu svih činitelja rizika za nastanak 

dekubitusa. S ciljem cjelovite procjene rizika, mogućnosti trajnog praćenja 

i usporedbe stanja primjenjuju se skale za procjenu stupnja rizika (Knoll, Norton) 

koje sadrže popis općih činitelja rizika za procjenu njihova intenziteta i rezultati 

procjena prikazuju se grafi čki. Obje skale omogućavaju sustavnu i cjelovitu procjenu 

stanja pacijenta u/s nastanka dekubitusa, te omogućuju da različite sestre 

sklonost dekubitusu procjenjuju na osnovu isti h činitelja.


DATUM 

SESTRINSKA 

DIJAGNOZA 

21. 3. 2010 visok rizik 

za nastanak 

dekubitusa 

u/s smanjene 

pokretljivosti 

CILJEVI 

za vrijeme 

mirovanja bolesnik 

neće dobiti 

dekubitus 

SESTRINSKE INTER- 

VENCIJE 

- promatrati kožuboju, 

toplinu, 

edeme, integritet 

- promjena položaja 

svaka 2 sata 

- upotreba anti - 

dekubitalnog 

madraca 

- prehrana bogata 

vitaminima i bjelančevinama 

- rehidracija - 3 l tekućine 

dnevno 

- masaža kože, predelekciona 

mjesta 

masirati zašti tnom 

kremom 

- održavati kožu 

suhom i čistom 

- educirati bolesnika 

i obitelj o 

važnosti prevencije 

dekubitusa 

EVAULACIJA 

cilj je posti gnut 

- pacijent nije 

dobio dekubitus 

Visok rizik za nastanak pneumonije u/s mirovanja 

Život ovisi o izmjeni plinova, a način disanja utječe na kvalitetu zdravlja. Medicinske 

sestre moraju savjesno promatrati disanje, uz objašnjenje učinkovitosti , 

bolesniku trebaju demonstrirati pravilne udisaje i izdisaje, sjedeće i ležeće položaje 

koji omogućavaju najbolje širenje prsnog koša. Vrlo često nedovoljna izmjena 

plinova ne ovisi samo o neadekvatnom položaju, već može biti prisutna zbog 

stresa. Medicinska sestra odgovorna je za regulaciju temperature i vlažnosti zraka 

te odsutnost neugodnih mirisa. 

27

28 


DATUM 

21. 3. 

2010 

SESTRINSKA 

DIJAGNOZA 

visok rizik 

za nastanak 

pneumonije 

u/s mirovanja 

CILJEVI 

za vrijeme mirovanja 

bolesnik neće 

dobiti pneumoniju 

SESTRINSKE 

INTERVENCIJE 

-promjena 

položaja- preferirati 

Fowlerov 

položaj 

-provoditi vježbe 

disanja 

-prati ti kašaljintenzitet, 

vrstu, 

učestalost 

-provoditi vježbe 

iskašljavanja 

-poti cati pacijenta 

na što 

ranije ustajanjeposjedanje 

u 

kolica 

- redovito kontrolirati 

T° 

EVAULACIJA 

-cilj je posti - 

gnut- tokom 

mirovanja 

nije došlo 

do nastanka 

pneumonije 

Bespomoćnost u/s smanjene pokretljivosti 

Gubitak samostalnosti zbog smanjene pokretljivosti kod pacijenata može ostaviti 

vrlo teške psihičke promjene, osjećaj manje vrijednosti , ovisnosti o drugima. 

Zbog ti h promjena medicinska sestra mora znati prepoznati takva stanja i pomoći 

pacijentu da shvati sebe, da promijeni mišljenje o trenutnoj nesposobnosti i da 

prihvati trenutno stanje te da shvati da može biti i koristan. Što bolje medicinska 

sestra razumije probleme i što više poti če uzajamno povjerenje između pacijenata 

i obitelji, to će bolje pomoći pacijentu da prebrodi psihološke posljedice 

smanjene pokretljivosti . Ona može potaknuti i organizirati da članovi obitelji i 

prijatelji posjećuju pacijenta te da se zajedničkim akti vnosti ma uključe u pacijentovo 

zdravlje.


DATUM 

SESTRINSKA 

DIJAGNOZA 

21. 3. 2010 bespomoćnost 

u/s smanjene 


CILJEVI 

bolesnik neće 

biti bespomoćan 

SESTRINSKE 

INTERVENCIJE 

-razgovarati s pacijentom 

-pružiti mu podršku 

-napraviti plan 

akti vnost ti jekom 

cijelog dana 

-educirati obitelj 

i bolesnika o 

mogućnostima 

njegove samostalnosti 

EVAULACIJA 

-cilj je posti - 

gnut- pacijent 

nije bio bespomoćan 

VISOK RIZIK ZA POREMEĆAJ VENSKE CIRKULACIJE: 

TROMBOZA DUBOKIH VENA 

Visok rizik za trombozu dubokih vena i tromboza dubokih vena nisu izdvojeni kao 

posebne sestrinske dijagnoze. 

Trombozom se bave dvije sveobuhvatnije dijagnoze: 

- visok rizik za komplikacije smanjene pokretljivosti , pri čemu se na trombozu 

dubokih vena odnosi jedna od pojedinačnih dijagnoza – visok rizik za oštećenje 

periferne cirkulacije 

Oštećenje periferne cirkulacije 

ETIOLOGIJA TROMBOZE 

Tromboza je proces zgrušavanja krvi u krvnoj žili. Tromb najčešće čine trombociti , 

eritrociti i fi brin. 

Trombozu najčešće uzrokuju: 

Usporena cirkulacija u bolesnika čija osnovna bolest zahti jeva dugotrajno mirovanje 

u krevetu(imobilizacija, poslijeoperacijska ili postporođajna stanja) 

Stanja povećane koagulabilnosti krvi(poslije kirurških zahvata, porođaja) 

Izravna oštećenja venskog endotela 

Tromboza se može dogoditi u bilo kojoj veni, no najčešće su zahvaćene vene donjih 

ekstremiteta. 

29

30 


PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE KOD PACIJENTA S VISOKIM RIZIKOM ZA POREMEĆAJ 

VENSKE CIRKULACIJE: TROMBOZA 

PROBLEM CILJ INTERVENCIJE 

Mogućnost nastanka 

tromboze 

u/s vezi smanjene 


Zaključak 

Pacijent neće 

dobiti trombozu 

za vrijeme hospitalizacije 

Promjena položaja pacijenta 

svaka 2 sata 

Rano poslijeoperacijsko 

ustajanje 

Pasivne i akti vne vježbe 

ekstremiteta 

Vježbe dubokog disanja 

Pravilan položaj 

pacijenta u krevetu - 

podignute noge iznad 

razine srca 

Održavanje osobne 

higijene pacijenta 

Masaža ekstremiteta 

Psihička podrška kod 

ustajanja iz kreveta 

Pravilna rehidracija 

EVALUACIJA 

CILJ JE POSTI- 

GNUT. 

PACIJENT ZA 

VRIJEME HOSPI- 

TALIZACIJE NIJE 

DOBIO TROMBO- 

ZU. 

-pacijent mijenja 

položaj svaka 2 

sata 

-pacijent zauzima 

pravilan položaj u 

krevetu sa podignuti 

m nogama 

iznad razine srca 

-pacijent provodi 

vježbe disanja 

-pacijent provodi 

akti vne vježbe 

ekstremiteta 

-pacijent održava 

osobnu higijenu 

Kao član zdravstvenog ti ma medicinska sestra najviše vremena provodi s bolesnikom. 

Uspješnost prevencije komplikacija smanjene pokretljivosti ovisi ne samo


o njenoj profesionalnoj kompetenciji nego i o broju i raspoloživosti medicinskih 

sestara koje provode zdravstvenu njegu i edukaciju bolesnika. Stoga učestalom i 

pravodobnom prevencijom te pravilnim treti ranjem svakog novonastalog stanja 

povećava brže ozdravljenje pacijenata. Ukoliko ne dođe do nikakvih komplikacija, 

medicinske sestre dobivaju najveću nagradu - zadovoljstvo pacijenata, a to je 

ujedno i uspješnost provođenja zdravstvene njege. 

LITERATURA 

Fučkar, G. (1996).:Uvod u sestrinske dijagnoze, Hrvatska udruga za sestrinsku dokumentaciju 

Fučkar, G. (1995). :Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu 

Prlić, N. (1996) : Zdravstvena njega 

Henderson, Virginia - Osnovna načela zdravstvene njege 

htt p://www.hcjz.hr 

31

32 


Usporedba ordiniranih dijagnostičko terapijskih postupaka u 

odnosu na kategorizaciju potrebne zdravstvene njege 

Eva Smokrović, bacc.med.tech. 

Andreja Dragičević, ms 

Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući „Helena Smokrović“ 

091/513 9440 

Rijeka, lipanj, 2011. 

Cilj istraživanja bio je utvrditi podudarnost ordiniranih dijagnosti čko terapijskih 

postupaka (DTP) od strane liječnika opće medicine sa dijagnosti čko terapijskim 

postupcima dobivenim kategorizacijom bolesnika u zdravstvenoj njezi u kući. 

Ukupno je u istraživanju obrađeno 100 ispitanika (N=100) na području Grada Rijeke. 

Prilikom uzimanja podataka korištene su smjernice za određivanje stupnja 

zahtjevnosti zdravstvene njege u kući (kategorizacija pacijenata). Dobiveni podaci 

uspoređeni su sa nalogom za provođenje zdravstvene njege u kući, kojeg ordinira 

i ispunjava liječnik opće medicine. 

Dobivenim rezultati ma utvrđeno je slijedeće: 

Broj DTP prema kategorizaciji koji su se podudarali sa DTP ordiniranim od strane 

liječnika opće medicine pojavilo se kod 59% ispitanika (N=59). 

Broj DTP koji su bili ordinirani u man jem stupnju od potrebnog (tj. manje od kategorizacije 

pacijenata) pojavilo se kod 29% ispitanika (N=29). 

Kod 7% ispitanika (N=7) pojavilo se da su ordinirani DTP u višem stupnju od potrebnih 

(tj. više od kategorizacije pacijenata). 

Prijedlozi koji su sadržavali neku od drugih kategorija dijagnosti čko terapijskih 

postupaka pojavili su se se kod 5% ispitanika (N=5). 

Ispiti vana je i frekvencija tjednih dolazaka medicinske sestre u kuću pacijenta, a 

rezultati ukazuju da je kod 36% ispitanika (N=36) ordinirana njega samo jedan 

puta tjedno. 

Klasifi kacija bolesnika razvrstavanjem u pojedine kategorije potrebna je u sestrinskim 

istraživanjima jer omogućuje pristup podacima o bolesnikovim stvarnim potrebama. 

Ključne riječi: 

Dijagnosti čko terapijski postupak (DTP), zdravstvena njega u kući, kategorizacija 

bolesnika


UVOD 

Kategorizacija bolesnika poznata je još od vremena F. Nighti ngale, koja je prepoznala 

potrebu klasifi kacije prema potrebama za zdravstvenom njegom ti jekom 

određenog razdoblja. Kategorizacija se radi prilagođeno stanju bolesnika, a dobiveni 

podaci se koriste za izračun vremena potrebnog za zbrinjavanje jednog 

bolesnika u pojedinoj kategoriji.(1) 

Kategorizacija bolesnika u sestrinstvu znači svrstavanje bolesnika u određenu kategoriju 

prema individualnim potrebama za zdravstvenom njegom ti jekom određenog 

vremenskog perioda sa osnovnim ciljem ostvarivanja progresivne njege. 

Warstler, 1972. g 

Progresivna zdravstvena njega znači maksimalno prilagođavanje potrebama pacijenta, 

odnosno svrstavanje pacijenata u skupine prema stupnju potrebne njege, 

upotrebu određenih medicinsko-tehničkih zahvata i određene opreme te kompetencije 

medicinske sestre. 

Kriti čni čimbenici su indikatori koji predstavljaju akti vnosti koje najviše utječu na 

vrijeme utrošeno na pružanje zdravstvene njege (V. Henderson- 14 osnovnih ljudskih 

potreba, D.Orem- sustav samozbrinjavanja).(2) 

Za kategorizaciju bolesnika u zdravstvenoj njezi u kući, kao kriti čni čimbenici, koristi 

mo slijedećih šest parametra: ( tabela 1) 

Osobna higijena 

Hranjenje 

Eliminacija 

Pokretljivost 

Stanje svijesti 

Terapijski postupci 

Za svakog bolesnika ponaosob ispunjava se lista kategorizacije (tabela 1), a na 

temelju prikupljenih bodova svrstava se u jednu od četi ri kategorije NJEGA 1-4. 

(tabela 2) 

Klasifi kacija bolesnika razvrstavanjem u pojedine kategorije potrebna je u sestrinskim 

istraživanjima jer omogućuje pristup podacima o bolesnikovim stvarnim potrebama. 

33

34 


OSOBNA HIGIJENA ZAOKRUŽITI 

Uglavnom samostalan/potrebno pomagalo 1 

Ovisan u višem stupnju, potrebna pomoć druge osobe 2 

Ovisan u visokom stupnju, potrebna pomoć druge osobe i 

pomagala 

Potpuno ovisan o drugim osobama i pomagalima 4 

HRANJENJE 

Uglavnom samostalan/potrebno pomagalo 1 



pomagala 


ELIMINACIJA 

Samostalan/potrebno pomagalo 1 



pomagala 


POKRETLJIVOST 

Samostalan/potrebno pomagalo 1 



pomagala 

Nepokretan 4 

STANJE SVIJESTI 

Pri svijesti , orjenti ran u vremenu i prostoru 1 

Smeten, somnolentan 2 

Stupor 3 

3 

3 

3 

3


Predkoma, koma 4 

TERAPIJSKI POSTUPCI 

Nadzor nad samostalnim uzimanjem/primjena peroralne ili 

lokalne terapije 

Primjena peroralne terapije uz inhalaciju, lokalnu terapiju ili 

terapiju kisikom 

Primjena parenteralne terapije 3 

Primjena enteralne i parenteralne terapije 4 

UKUPNO ∑ = 

Tabela 1. Smjernice za određivanje stupnja zahtjevnosti zdravstvene njege u kući 

bolesnika 

DTP NJEGA 1 ukupan broj bodova od 6 do 8 




Tabela 2. Kategorije potrebne zdravstvene njege 

METODE RADA I CILJ RADA 

ISPITANICI 

Cilj rada bio je utvrditi podudarnost ordiniranih dijagnosti čko terapijskih postupaka 

u zdravstvenoj njezi u kući sa dijagnosti čko terapijskim postupcima dobivenim 

kategorizacijom bolesnika. Također je ispiti vana tjedna frekvencija dolazaka 

medicinske sestre u kuću pacijenta. Ispitanici su nasumce odabrani, različiti h 

dobnih i spolnih skupina te različiti h medicinskih dijagnoza. Istraživanje za ovaj 

rad provedeno je ti jekom mjeseca svibnja 2011. godine na ukupno 100 ispitanika 

(N=100), korisnika Ustanove za zdravstvenu njegu u kući „Helena Smokrović“. 

Podaci su prikupljeni individualno, prema listama kategorizacije za svakog pacijenata 

zasebno. 

1 

2 

35

36 


Dobivene vrijednosti tj. bodovi u smjernicama su zbrojeni i svrstani u pripadajuću 

kategoriju, od DTP NJEGA 1 do DTP NJEGA 4, zati m je dobiveni rezultat uspoređen 

sa DTP ordiniranim od strane liječnika opće medicine. 

UZIMANJE PODATAKA ZA ANALIZU 

Prilikom uzimanja podataka za analizu korištene su smjernice za određivanje 

stupnja zahtjevnosti zdravstvene njege u kući (tabela 1) te pripadajuće kategorije 

(tabela 2). Dobiveni podaci uspoređeni su sa nalogom za provođenje zdravstvene 

njege u kući kojeg ordinira i popunjava liječnik opće medicine. 

Dijagnoza ispitanika preuzeta je iz naloga za provođenje zdravstvene njege u kući, 

a uvedena je od strane liječnika opće medicine. 

REZULTATI 

Ukupno je u istraživanju obrađeno 100 ispitanika (N=100) na području Grada Rijeke. 

Izrađena je tablica u koju su upisane dobivene vrijednosti . Tablica sadrži 

slijedeće rubrike: 

- redni broj ispitanika 

- spol ispitanika 

- bodove prema smjernicama za određivanje stupnja zahtjevnosti zdravstvene 

njege 

- grupu kategorizacije pacijenata prema smjernicama (DTP NJEGA 1-4 ) 

- DTP NJEGA ordinirana od strane liječnika opće medicine 

- tjedna frekvencija dolazaka medicinske sestre u kuću po nalogu liječnika dijagnoza 

bolesnika 

Obradom podataka utvrđeno je da je muškog spola bilo 24% ispitanika (N=24), a 

ženskog spola 76% ispitanika (N=76).(Grafi kon 1) 

Grafi kon 1. Podjela ispitanika prema spolu


Broj DTP (NJEGA 1-4) prema kategorizaciji koje su se podudarali sa DTP ordiniranim 

od strane liječnika opće medicine pojavilo se kod 59% ispitanika (N=59). 

(Grafi kon 2) 

Grafi kon 2. DTP postupci prema kategorizaciji koji odgovaraju ordiniranim 

Broj DTP koji su bili ordinirani u manjem stupnju od potrebnog (tj. manje od kategorizacije 

pacijenata) pojavilo se kod 29% ispitanika (N=29), od toga je 11 ispitanika 

(N=11) bilo u grupi NJEGA 1 (prema kategorizaciji je bila potrebna NJEGA 2), 

18 ispitanika (N=18) je bilo u grupi NJEGA 2 (prema kategorizaciji spada u NJEGU 

3 odnosno 4). (Gafi kon 3) 

Grafi kon 3. DTP koji su ordinirani u manjem stupnju od DTP dobivenih kategorizacijom. 

Kod 7% ispitanika (N=7) pojavilo se da su ordinirani DTP u višem stupnju od potrebnih 

(tj.više od kategorizacije pacijenata). Sve njege su ordinirane kao NJEGA 

37

38 


2, a prema kategorizaciji spadaju u NJEGU 1. Nalozi koji su sadržavali neku od drugih 

kategorija dijagnosti čko terapijskih postupaka pojavili su se kod 5% ispitanika 

(N=5). Od toga su tri ispitanika (N=3) imala samo previjanje, a kod dva ispitanika 

se kombinirala NJEGA 1 sa NJEGA 2 u istom tjednu.(Grafi kon 4). 

Grafi kon 4. Usporedba svih dobivenih vrijednosti 

Ispiti vana je i frekvencija dolazaka medicinske sestre u kuću pacijenta, a rezultati 

ukazuju da je kod 36% ispitanika (N=36) ordinirana zdravstvena njega samo jedan 

puta tjedno.(Grafi kon 5) 

Grafi kon 5. Frekvencija dolazaka medicinske sestre u kuću pacijenta


Prilikom uzimanja materijala, također je utvrđena najčešća dijagnoza bolesnika 

prema Međunarodnoj klasifi kaciji bolesti (MKB). 

Sa dijagnozom I skupine (bolesti cirkulacijskog/krvožilnog sustava) bilo je 30 ispitanika 

(N=30), sa dijagnozom G skupine (bolesti živčanog sustava) bilo je 24 

ispitanika (N=24), sa dijagnozom M skupine (bolesti mišićno koštanog sustava) 

14 ispitanika (N=14), sa dijagnozom C skupine (neoplazme) 6 ispitanika (N=6), 

sa dijagnozom S skupine (ozljede) 6 ispitanika (N=6), sa dijagnozom E skupine 

(endokrine bolesti , bolesti prehrane i bolesti metabolizma) 6 ispitanika (N=6), 

sa dijagnozom F skupine (mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja) bilo je 5 

ispitanika (N=5), sa dijagnozom L skupine (bolesti kože i potkožnog tkiva) bilo je 3 

ispitanika (N=3), sa dijagnozom D skupine (bolesti krvi i krvotvornih organa, određeni 

poremećaji imunološkog sustava) bilo je 2 ispitanika (N=2), sa dijagnozom H 

skupine (bolesti oka i očnih adneksa) bio je 1 ispitanik (N=1), sa dijagnozom K skupine 

(bolesti probavnog sustava) bio je 1 ispitanik (N=1), sa dijagnozom T skupine 

(ozljede, trovanja i određene posljedice vanjskih faktora) bio je 1 ispitanik (N=1) 

i sa dijagnozom R skupine (simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski 

nalazi, neklasifi cirani drugdje) bio je 1 ispitanik (N=1).(Grafi kon 6.) 

Grafi kon 6. Podjela pacijenata prema najčešćoj dijagnozi prema MKB 

ZAKLJUČAK 

Kada dobijemo mjerljive rezultate da je gotovo kod 40 pacijenata od 100 propisana 

nepravilna kategorija zdravstvene njege, onda sigurno znamo da postoji problem 

na kojem treba raditi . Treba napomenuti da su rezultati rađeni na samo 100 

pacijenata i u samo jednom gradu. Problem se pojavio i kod frekvencije dolazaka 

39

40 


medicinske sestre u kuću pacijenta, gdje se pokazalo da čak 36% pacijenata ima 

zdravstvenu njegu samo jedan puta tjedno, a ako pogledamo dijagnoze pacijenata, 

dokazano je da se radi o teško oboljelima. 

Problemi se pojavljuju svugdje od Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje 

(HZZO), ordinacije opće medicine, patronažne djelatnosti do sestre iz zdravstvene 

njege u kući. 

Da li je cijela situacija uvjetovana zbog premorenosti sustava, prebacivanjem lopti 

ce čija je i koja zadaća ili je jednostavno nastao problem komunikacije među djelatnosti 

ma? Ono što bi trebalo interesirati struku je pacijent, upravo je on postao 

malen u cijelom vrtlogu, a nerijetko se spominje holisti čki pristup i interdisciplinarni 

ti m. Gdje je nestala ideja boljeg i cjelovitog zdravstvenog sustava? 

Kategorizacijom je napravljen veliki pomak, ali postoji taj problem da nema mjerenja 

i istraživanja, kojima bi se dokazale nepravilnosti . 

Omogućen nam je veliki alat, a to je istraživački rad i pisanje. Time možemo dokazati 

, a i pokazati da naša djelatnost nije ta koja je na dnu vrtloga zdravstvenog 

sustava, zajedno sa našim pacijenti ma. 

LITERATURA 

Plavi fokus, glasilo HKMS, Godina VI, broj 3, strana 29 „Kategorizacija bolesnika u 

SB Lipik prema projektu HKMS“, grupa autora 

www.zvu.hr, seminar kategorizacija bolesnika, 08.06.2011.g.


Upravljanje kvalitetom zdravstvene njege u Zdravstvenoj 

ustanovi za njegu i rehabilitaciju „Zorica“ - osvrt na uvođenje 

ISO sustava 

Zora Grbavac, dipl. med. techn. 

Ana Elač, bacc. med. techn. 

Zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju „Zorica“ 

e-mail: zorica@zu-zorica.hr 

Kontakt osobe: Zora Grbavac +385 98 36 68 07 

Ana Elač +385 98 38 85 63 

Uvod 

Sukladno Zakonom o zdravstvenoj zašti ti svaki osiguranik ima pravo na zdravstvenu 

njegu u kući osigurane osobe. Uvjeti i način ostvarivanja prava na zdravstvenu 

njegu u kući propisani su Pravilnikom o uvjeti ma i načinu ostvarivanja prava iz 

osnovnog zdravstvenog osiguranja. 

U protekolm desetljeću u Republici Hrvatskoj dogodile su se velike promjene u 

načinu pružanja zdravstvene njege. Cilj svake zdravstvene ustanove je da medicinske 

sestre, ali i drugi zdravstvenie djelatnici pružaju usluge uz primjenu vrhunske 

tehnologije i standarnih oparati vnih procedura. Globalni hravtski trendovi 

u zdravstvu jesu primjena ISO sustava, s ciljem stalnog unapređenja svojih usluga. 

Primjenom sustava želi se posti ći bolje procesno organiziranje i upravljanje. 

U Ustanovi za zdravstvenu njegu, fi zikalnu terapiju i rehabilitaciju Zorica težimo 

neprestanom poboljšanju i kvaliteti rada te smo se odlučili na uvođenje ISO 

sustava. 

ISO sustav u zdravstvu 

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske teži uvođenju i primjeni ISO sustava 

u zdravstvu s ciljem stalnog unapređivanja svojih medicinskih usluga ne samo 

bolesniku nego i medicinskim ustanovama. Stvaraju se strategije za akreditaciju 

i certi fi kaciju svih zdravstvenih ustanova .Cilj tog postupka je stalno poboljšanje i 

unapređenje kvalitete rada. 

Opći je razlog ukupna potreba za usklađivanjem s propisima Europske unije , što 

je preduvjet Republici Hrvatskoj za ulazak u europske integracije. 

41

42 


Uvođenje i primjena ISO sustava u Zdravstvenoj ustanovi „Zorica“ 

U Ustanovi za zdravstvenu njegu, fi zikalnu terapiju i rehabilitaciju Zorica težimo 

neprestanom poboljšanju i kvaliteti rada te smo se odlučili na uvođenje ISO 

sustava. Primjena norme ISO9001:2008 sadržava zahtjeve koji su općeniti i mogu 

se primijeniti na sve organizacije bez obzira na njihovu veličinu, vrstu i ponuđeni 

proizvod - što je kod nas pružanje usluga zdravstvene njege u kući , fi zikalne terapije 

i rehabilitacije te sanitetskog prijevoza. 

Načela za upravljanje kvalitetom 

Identi fi cirano je osam načela za upravljanje kvalitetom kao okvir za poboljšanje 

djelovanja organizacije. Ovih osam načela čine bazu normi Sustava upravljanja 

kvalitetom unutar ISO9000 obitelji. Načela upravljanja kvalitetom primijenjena u 

našoj ustanovi; 

a) fokus nad korisnikom kojem je potrebna naša usluge zdravstvene njege, fi zikalne 

terapije ili usluge sanitetskog prijevoza 

b) vodstvo - ravnateljstvo, voditelji jedinica 

c) sudjelovanje ljudi – svi naši djelatnici (anketi ranje korisnika na terenu) 

d) procesni pristup- ulazni i izlazni procesi 

e) sustavni pristup upravljanja 

f) neprestano poboljšanje naših usluga –PDCA model 

g) činjenični pristup donošenju odluka 

h) odnosi s ( dobavljačima ) izabranim liječnicima uz obostranu korist 

Primjena ISO sustava 

Radili smo po PDCA model (PLAN-DO –CHECK-ACT ) koji se može primjenjivati na 

sve procese. PLAN –postavljanje ciljeva i procesa potrebnih za posti zanje rezultata 

koji zahti jevaju pacijenti , liječnici te politi ka ustanove. DO - implementi rati 

procese , CHECK -nadzor i mjerenje procesa i proizvoda u usporedbi sa politi kom, 

ciljevima i zahtjevima za pruženu uslugu, ACT - započeti akti vnosti za konti nuirano 

poboljšanje procesa . 

Naš put za uvođenje ISO sustava započeli smo imenovanjem ti ma za kvalitetu te 

anketi ranjem naših korisnika usluga zdravstvene njege u kući, fi zikalne terapije i 

rehabilitacije te usluga sanitetskog prijevoza. Nakon prikupljenih i obrađenih podataka 

putem anketnog upitnika došli smo do odgovora na naša pitanja . Korisnici


usluga zdravstvene njege koriste naše usluge najčešće po preporuci izabranog 

liječnika i dosadašnjih iskustava , ne koriste usluge drugih ustanova te bi nas rado 

preporučili drugima. Iz anketa se dobivaju podatci da je komunikacija s medicinskom 

sestrom ili tehničarom koji pruža uslugu jako dobra i da je korisnicima 

najvažnija stručnost, redoviti dolasci koji su im važni za dobru kvalitetu . Utvrdili 

smo procese koji su potrebni za sustav upravljanja kvalitetom i njihovu primjenu 

u organizaciji rada naše Ustanove. Odredili smo slijed i međusobno djelovanje ti h 

procesa; akti vnost, tko, što, kada , upute i zapise po našim jedinicama . 

Za primjer, akti vnost - zdravstvena njega, tko? - medicinska sestra , što? - postupak, 

kada? od 7-15h, upute - protokol, smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi 

u kući, zapisi - karton pacijenta i mjesečno izvješće o provedenoj zdravstvenoj 

njezi u kući . Isto tako smo proveli i za fi zikalnu terapiju i sanitetski prijevoz. Nakon 

toga odredili smo kriterije i metode potrebne da se osigura učinkovito odvijanje i 

upravljanje ti m procesima .Uzeli smo u obzir uslugu zdravstvene njege bolesnika 

u kući , usluge fi zikalne terapije i rehabilitacije u kući kao i usluge sanitetskog 

prijevoza. 

Za primjer, proces - usluga zdravstvene njege u kući , ulazi u proces - odobrenje 

od izabranog liječnika pacijenta kojem je usluga potrebna, izlazi iz procesa – izvješće 

o obavljenim uslugama i izlazni račun, nadzor i učestalost - konti nuiranim 

obilaskom naših korisnika, mjerljive karakteristi ke- realizirani dolasci naših medicinskih 

sestra kao i tehničara, ciljevi-realizacija ti h dolazaka na teren 90% i odgovornost 

za proces - medicinska sestra . 

Započeli smo s akti vnosti ma za uklanjanje uzroka postojećih nesukladnosti s 

ciljem da se izbjegne njihovo ponavljanje. Osigurali smo si dostupnost svih potrebnih 

resursa i informacija nužnih za potporu pri provođenju i nadziranju ti h 

procesa (interni audit ) kako bismo povećali zadovoljstvo korisnika naših usluga . 

Zaključak 

Važno je da osoblje koje izvršava obaveze koje utječu na sukladnost pružene 

usluge prema zahtjevima mora biti kompetentno na bazi prikladnog obrazovanja, 

treninga , vješti na i iskustava. Organizacija mora utvrditi potrebnu stručnost 

za osoblje, osigurati izobrazbu, vrednovati učinkovitost poduzeti h akti vnosti te 

osigurati da osoblje bude svjesno značenja i važnosti svojega rada i načina kako 

može pridonositi ostvarivanju ciljeva kvalitete. Važno je i održavati odgovarajuće 

zapise o školovanju, izobrazbi, vješti nama i iskustvu djelatnika. 

Također imamo godišnji plan edukacije naših djelatnika , čija su predavanja vrednovana 

od strane HKMS , seminare i kongrese , predavanja Udruge medicinskih 

sestara zdravstvene njege u kući. U godišnjem planu također imamo kao cilj zapošljavanje 

novih djelatnika kao i reorganizaciju postojećeg kadra. U procesu 

43

44 


primjene načela ISO sustava naš cilj je dugoročan ali ostvariv jer težimo stalnom 

poboljšanju kvalitete pruženih usluga našim korisnicima . 

Literatura: 

Internati onal Standard Organizati on (ISO), www.iso.org 

Eleos Savjetovanje d.o.o. 

Norma HRN EN ISO 9001:2009 

Swansburg C. Russel. Introductory Management ana Leadership for nurses; Jones 

nad Bartlett Publisher, Sudbury, 1998. (629-716) 

Kirk R.: The Big Picture; Total Qualiti y Management an Conti nuos Quality improvement, 

Journal of Nursing Administrati on, 1992. (24-31) 

W. E. Deming: out of the Crisis, Cambridge, Mass, MIT Press, 1986. 

Comprehesive Accreditati on Manual for Hospital, updated 1998., TX 36 

Patricia S. Yoder – Wise, Leading and Managing in Nursing, Mosby, St. Louis, Missouri, 

USA, 2000. 

S. Petar, Tamna strana upravljanja ljudima, Mozaik knjiga, Zagreb 2005. 

Moss R., Rowles C., Staff nurse job sati sfacti on and management style, Nursing 

management, 29, 32 - 34, USA. 2000. 

Pravilnik o minimalnim uvjeti ma u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke 

opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti , Narodne novine, br. 90./2004. 

Zakon o zdravstvenoj zašti ti , članak 47. stavka 2 i članak 143 stavka 3, Narodne 

novine, br. 121/03 

Zakon o ljekarništvu, članak 11. stavka 4 i članak 12. stavka 4, Narodne novine, 

br. 121/03

IV. IV. SIMPOZIJ MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI U KUĆI Baška Baška Voda, Voda, 6. 6. - 9. - 9. listopada 2011. 2011. 

SESTRINSKE DIJAGNOZE U PALIJATIVNOJ SKRBI 

U ZDRAVSTVENOJ NJEZI U KUĆI 

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući „Zlatne ruke“, Pula 

info@zlatneruke.hr 

Vesna Plavšić, bacc. med. techn. 

Autori: Kozić Mara, bacc. med. techn. 

Mandić Sanja, bacc.med.techn. 

Kovačević Bosiljka, bacc.med.techn. 

UVOD 

Unatoč svakodnevnom napretku u medicinskoj znanosti , sve je veći broj ljudi koji 

umiru od posljedica malignih bolesti , kroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti . Napredak 

je medicine promijenio smrt od iznenadnog slučaja do često dugog putovanja 

praćenog mnogim događajima. Upravo je na tom putovanju od neizmjerne 

važnosti palijati vna skrb koja je u Republici Hrvatskoj još uvijek u povojima. Prema 

defi niciji Svjetske zdravstvene organizacije, palijati vna skrb: 

- oslobađa od boli i drugih mučnih simptoma 

- afi rmira život i promatra umiranje kao normalan proces 

- integrira psihosocijalne i duhovne aspekte skrbi bolesnika 

- nudi sustavnu podršku i pomoć bolesnicima da žive akti vno sve do smrti 

- nudi sustavnu podršku i pomoć obitelji za vrijeme i nakon smrti bolesnika 

- koristi ti mski pristup u procjeni potreba bolesnika i njihovih obitelji 

- primjenjuje se rano u bolesti , zajedno s drugim oblicima liječenjima (1). 

Dijagnoza neizlječive bolesti pred pacijenta odmah stavlja misao o smrti . Već samim 

dijagnosti ciranjem bolesti potrebno je započeti palijati vni pristup. Učinkovita 

palijati vna skrb zahti jeva multi disciplinarni pristup interdisciplinarnih ti mova 

koji uključuje: liječnika, medicinsku sestru, psihologa, socijalnog radnika, duhovnika, 

njegovatelja... Nema člana interdisciplinarnog ti ma koji je bolji od medicinske 

sestre da učini otkrića palijati vne skrbi mogućim. Medicinske su sestre prve 

koje su odgovorile na izazove palijati vne skrbi te ostaju jezgre na osobnom i profesionalnom 

putu u omogućavanju ljudima da pronađu olakšanje, podršku i značenje 

na kraju svog života (2). Palijati vna sestrinska skrb odražava fi lozofi ju skrbi 

„cjelovite osobe“ koja se provodi kroz cijeli životni vijek i u svim zdravstvenim 

službama. Olakšavanje patnje i poboljšanje kvalitete života uključuje slijedeće: 

pružanje učinkoviti h tretmana boli i simptoma, utvrđivanje psihičkih, fi zičkih, so- 

45

46 


cijalnih i duhovnih potreba, sjedinjavanje kulturalnih vrijednosti i navika u planu 

skrbi, podrška izgubljenima, žalosnima te korištenje terapijskih komunikacijskih 

vješti na. Da bi se to moglo posti ći, zadatak medicinske sestre jest razviti odnos 

povjerenja s bolesnikom, što predstavlja temeljni dio sestrinske prakse. U odnosu 

medicinska sestra – pacijent skrb je medicinske sestre usmjerena na održavanje 

čovjekova bića, unaprjeđenje njegovog fi zičkog i psihosocijalnog općeg dobra prije 

nego li na vraćanje u prijašnje stanje. Njihov je odnos mnogo više od „sjedenja 

i slušanja“ i „pričanja“, gdje je pacijent objekt kliničke pozornosti . Kako bi se medicinska 

sestra osposobila za posti zanje terapijskog cilja, odnos zahti jeva svjesno 

korištenje i interpretaciju složenih kogniti vnih i afekti vnih znanja i vješti na. Za 

posti zanje je terapijskog cilja važan holisti čki pristup koji bi trebao biti temelj rada 

medicinske sestre. Holisti čkim pristupom medicinska sestra prepoznaje fi zičke, 

osobne, obiteljske i duhovne potrebe pacijenta (3). Jedna je od najtežih realnosti 

s kojima se medicinske sestre susreću ta da će, unatoč svim njihovim naporima u 

pružanju skrbi, poneki pacijent i umrijeti . Ta se činjenica ne može promijeniti , ali 

se može značajno utjecati na način života kojim će pacijent živjeti dok ne umre, 

način nastupanja smrti te na način na koji će pacijentova obitelj podnijeti njegovu 

smrt. Da bi se to posti glo, potrebno je unaprijediti cjelokupan sustav zdravstvene 

skrbi. Prioritet u skrbi jest razvijanje edukacije, kliničke prakse i istraživanja o 

skrbi za umiruće kako bi medicinske sestre i ostali zdravstveni djelatnici mogli što 

bolje obavljati svoju zadaću. Palijati vni pristup skrbi mogao bi koristi ti više pacijenata 

samo kad bi bio dostupan u svim našim zdravstvenim službama, te kad bi se 

primjenjivao u najranijim fazama procesa bolesti . Mnogi pacijenti pate nepotrebno 

jer ne dobivaju potrebnu skrb u treti ranju simptoma koji su vezani uz njihova 

stanja. Upravo je zbog toga potrebno što ranije postavljanje sestrinskih dijagnoza 

koje bi trebale biti temelj rada svakoj medicinskoj sestri. 

Mnogo je defi nicija sestrinskih dijagnoza, no prema ovoj, sestrinska dijagnoza je 

klinički sud o odgovorima (reakcijama) pojedinca, obitelji ili zajednice na potencijalni 

zdravstveni problem ili životne procese. Dijagnoza čini osnovu za odabir intervencija 

iz zdravstvene njege usmjerenih posti zanju ciljeva za koje su odgovorne 

medicinske sestre (4). Pažljiva procjena pacijentovog stanja ne uključuje samo 

njegove fi zičke probleme, nego i psihološku i duhovnu dimenziju, te procjenu 

stanja njegove obitelji. Ovakav pristup doprinosi sveobuhvatnijem razumijevanju 

pacijenta i njegove obitelji, te vodi sestrinsku skrb u pravom smjeru u utvrđivanju 

pacijentovih potreba u svim navedenim dimenzijama. Medicinske sestre moraju 

svakodnevno razvijati vješti ne u procjeni pacijentovih odgovora i odgovora njegove 

obitelji na bolest, i planirati intervencije u planovima sestrinske skrbi koje 

će biti u skladu s pacijentovim željama i navikama kroz konti nuiranu zdravstvenu 

njegu. Kako bi se to posti glo, potrebno je razviti umjetnost terapijske komunikacije, 

koja se, kao i sve vješti ne, može naučiti . Najvažnija intervencija koju medicinska 

sestra može pružiti jest slušati pacijenta s empati jom. Obraćanje pažnje


na duhovnu komponentu pacijenta i njegove obitelji nije nova stvar u kontekstu 

zdravstvene njege, no još uvijek mnogim medicinskim sestrama manjka vješti na 

ili udobnosti za procjenu i provođenje intervencija na toj dimenziji. Ciljevi palijati 

vne zdravstvene skrbi jesu osloboditi pacijenta simptoma bolesti kad je to 

moguće, ili smanjiti simptome na razinu koju pacijent može podnijeti . Predviđanje 

i planiranje intervencija za simptome koji još uvijek nisu nastupili jesu kamen 

temeljac palijati vne skrbi. I pacijent i njegova obitelj učinkoviti je se nose s novim 

simptomima i pogoršanjem stanja kad znaju kakve probleme mogu očekivati i 

kako ih što bolje rješavati (5). 

Nakon otpusta iz bolnice većina pacijenata postaju korisnici zdravstvene njege 

u kući. Medicinske sestre u ovoj djelatnosti bave se procjenom pacijentovog 

okruženja, predlaganjem neophodnih promjena u kući (prilagođavanja prostora 

pacijentovom stanju), pružanjem potrebne zdravstvene njege, i procjenom psiholoških 

i emocionalnih utjecaja bolesti na pacijenta i njegovu obitelj. Budući da 

medicinska sestra zdravstvene njege u kući svakodnevno prati promjene u pacijentovom 

tjelesnom statusu, izvještava o tome liječnika kako bi prikladno i pravovremeno 

pomogli pacijentu. 

Jedna od najčešćih sestrinskih dijagnoza u palijati vnoj skrbi je bol. Izrazito subjekti 

vna priroda boli čini procjenu i upravljanje boli izazovom za svakog kliničara. 

Dobra procjena i upravljanje boli zahti jevaju dobar odnos s pacijentom. Tijekom 

procjene boli medicinska sestra uzima u obzir pacijentov opis boli i druge čimbenike 

koji mogu utjecati na bol ( npr. ranije iskustvo, anksioznost, dob) kao i njegove 

reakcije na metode ublažavanja boli. Dokumentacija razine boli procijenjena 

na skali za bol postaje dio povijesti bolesti . Važan naglasak u rješavanju boli kao 

sestrinske dijagnoze potrebno je staviti na procjenu boli, edukaciju pacijenta i 

obitelji, konti nuiranu zdravstvenu njegu u upravljanju simptomima i vrednovanju 

intervencija. Trenutne prepreke u upravljanju boli mogu biti nedostatak obrazovanja, 

nemogućnost pristupa opijati ma, strah od ovisnosti i pravna pitanja. Upravljanje 

boli u palijati vnoj skrbi specifi čno je u tome da pacijenti i dalje zahti jevaju 

sveobuhvatnu procjenu boli koja može biti spriječena uslijed konfuznog stanja, 

delirija ili gubitka svijesti . U takvim slučajevima medicinske sestre uče promatrati 

znakove nemira ili izraz lica koji ukazuju na postojanje boli (6). 

Medicinska sestra zdravstvene njege u kući u svom posjetu pacijentu susreće se 

sa brojnim problemima iz zdravstvene njege, od kojih su najčešći: 

Neučinkovito održavanje zdravlja, Smanjen unos tekućine, Smanjen unos hrane, 

Povećan unos hrane, Otežano gutanje, Mučnina, Inkonti nencija stolice, Inkonti 

nencija urina, Retencija urina, Opsti pacija, Smanjena mogućnost brige o sebi 

(hranjenje, odijevanje, obavljanje osobne higijene,eliminacija), Visok rizik za dekubitus, 

Dekubitus, Visok rizik za infekciju, Visok rizik za pad, Socijalna izolacija, 

Nesanica, Neupućenost›, Bol, Promijenjen obrazac vrijednosti , Promijenjen 

47

48 


seksualni obrazac, Anksioznost, Narušen tjelesni izgled, Otežana komunikacija, 

Neučinkovito, sučeljavanje›, Promijenjen obrazac uloga i odnosa, Umor, Strah, 

Žalovanje, Bespomoćnost (5). 

Često se smatra da palijati vna skrb obuhvaća skrb za oboljele od karcinoma, no 

ona obuhvaća i druga stanja koja nije moguće izliječiti . Jedno od takvih stanja je 

i Alzheimerova bolest od koje u Hrvatskoj danas boluje više od 80 000 osoba. Ta 

činjenica se odražava i na rad zdravstvene njege u kući, gdje se sve češće susrećemo 

s takvim slučajevima. Troškovi njege oboljelih od AB u suvremenom svijetu 

prelaze zajedničke troškove oboljelih od srčanih bolesti , raka i moždanog udara. 

Strukture vlasti u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatska, nisu dovoljno svjesne 

nadolazeće epidemije demencije u skoroj budućnosti , pa bi im se moglo dogoditi 

da potpuno nespremne dočekaju ovu pošast 21. stoljeća. Potrebno je pripremiti 

postojeće zdravstvene i socijalne sustave za osiguranje kvalitetne skrbi za svakog 

bolesnika (7). 

Pri pretraživanju literature o specifi čnoj primjeni sestrinskih dijagnoza na hrvatskom 

jeziku primjećuju se poziti van pomak u odnosu na samo nekoliko godina 

unazad. U stranoj literaturi još uvijek postoje veće mogućnosti te smo u opisivanju 

procesa zdravstvene njege u kući koristi li Brunner and Suddarth’s, Text Book 

of Medical Surgical Nursing. 

SESTRINSKE DIJAGNOZE U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI 

PREMA BRUNNER AND SUDDARTH 

Dolaskom u kuću bolesnika oboljelog od Alzheimerove bolesti , medicinska sestra 

utvrđuje brojne probleme bolesnika, ujedno i njegove okoline. Najčešći problemi 

s kojima se susreće jesu: 

Smanjena verbalna komunikacija u/s kogniti vnog gubitka; 

CILJ : Posti zanje opti malne razmjene ideja između pacijenta i okoline 

INTERVENCIJE: Primjenjivati strategije koje promiču pacijentovu interpretaciju 

poruka: 

- Biti smiren, ugodan i ne žuriti 

- Održavati verbalne poruke kratkima i jednostavnima 

- Izbjegavati situacije u kojima se trebaju donositi odluke 

- Uz verbalnu komunikaciju koristi ti i neverbalnu 

- Biti dosljedan u razgovoru 

- Izbjegavati dodatnu buku i odvraćanje pozornosti 

- Izbjegavati složena pitanja


- Napisati jednostavne upute i liste 

- Govoriti pacijentu čak i ako uzvraća minimalnu povratnu informaciju 

- Razviti strategije za poboljšanje pacijentove sposobnosti izražavanja poruka: 

- Podsjeti ti ga na zaboravljene riječi kada je to moguće 

- Pogađati poruku i potvrditi je s pacijentom 

- Ignorirati pogreške 

- Omogućiti dovoljno vremena za razgovor 

- Poti cati na kratke, jednostavne rečenice 

- Postavljati da/ ne pitanja 

- Osigurati alternati vne metode za komunikaciju (pokazivanje, opisivanje, crtanje) 

- Dati pacijentu do znanja da razumijemo njegovu frustraciju. 

EVALUACIJA: 

- Pacijent pokazuje poboljšanje u sposobnosti razumijevanja poruka i verbalnog 

izražavanja. 

- Koristi alternati vne metode komunikacije (pisanje, neverbalna komunikacija). 

- Pokazuje manju frustraciju ti jekom komunikacije. 

Smanjena mogućnost brige o sebi ( hranjenje, odijevanje, održavanje osobne higijene, 

eliminacija) u/s kogniti vnog gubitka i disfunkcionalnog ponašanja; 

CILJ: Održavanje najvišeg mogućeg stupnja samostalnosti u svakodnevnim akti vnosti 

ma 

INTERVENCIJE: Razviti strategije koje omogućavaju svakodnevno izvođenje akti vnosti 

: 

- Osigurati prilagođena pomagala 

- Održavati redoviti dnevni raspored u vrijeme koje je prikladno za pacijenta 

- Održavati okolinu jednostavnom i ugodnom 

- Davati jednostavne upute i podijeliti zadatke na manje dijelove 

- Promatrati funkcioniranje tjelesnih sustava 

- Osigurati specifi čnu zašti tu u kupaonici: 

- Kontrolirati temperaturu vode 

- Poti cati na korištenje sigurnosnih pomagala (rukohvati , gumeni podmetači) 

- Omogućiti pacijentu autonomiju i dostojanstvo ti jekom provođenja zdravstvene 

njege: 

- Poti cati pacijenta na odabir (odjeće, hrane, rasporeda) 

49

50 


- Osigurati odgovarajuću privatnost 

- Osigurati odgovarajuće mjere za obavljanje eliminacije: 

- Osigurati dostupnost kupaonice (ukoliko je potrebno obojiti vrata kupaonice 

posebnom bojom) 

- Koristi ti odjeću koja se lako skida 

- Održavati raspored odlaženja na toalet ( svaka 2 sata i nakon jela) 

- Poti cati odgovarajući unos tekućine, vlakana i provođenje akti vnosti za reguliranje 

eliminacije 

- Preporučiti ograničeno konzumiranje tekućine u večernjim sati ma. 

EVALUACIJA: 

- Pacijent provodi svakodnevne akti vnosti na očekivanoj opti malnoj razini. 

- Demonstrira sposobnost korištenja prilagođene opreme. 

- Provodi sigurnosne mjere za sprečavanje ozljeda. 

- Verbalizira svjesnost o dostojanstvu i autonomiji. 

Promjene u obiteljskim ulogama i odnosima u/s skrbi o oboljelom članu obitelji; 

CILJ: Posti zanje prilagodbe i sklada u obitelji. 

INTERVENCIJE: 

- Poti cati obitelj da poveća znanje o bolesti : 

- Poučavati obitelj o Alzheimerovoj bolesti 

- Poti cati obitelj da se učlani u udrugu oboljelih od Alzheimerove bolesti 

- Prepoznati emocionalni utjecaj bolesti na obiteljske odnose: 

- Uočiti reakcije obitelji na pacijentovu bolest 

- Poti cati obitelj da govori o svojim brigama, osjećaju krivice, ljutnji i frustracijama 

- Poti cati na korištenje tehnika za smanjenje stresa 

- Poti cati obitelj da dijeli svoje brige i osjećaje s pacijentom 

- Poti cati obitelj da potraži pomoć u zajednici ( socijalni radnik, volonteri palijati vnog 

ti ma, dnevni boravak za oboljele). 

EVALUACIJA:Obitelj će: 

- Osigurati pacijentu odgovarajuću njegu i podršku 

- Razgovarati o osjećajima i frustracijama s medicinskom sestrom 

- Potražiti odgovarajuću pomoć i podršku u zajednici. 

Smanjena socijalna interakcija u/s kogniti vnog gubitka i disfunkcionalnog ponašanja;


CILJ: Povećanje stupnja socijalizacije i zadovoljavanje potreba za inti mnošću 

INTERVENCIJE: 

- Poti cati druženja s obitelji i prijateljima: 

- Koristi ti dodir za održavanje kontakta s pacijentom 

- Dodirnuti , zagrliti i pokazati osjećaje 

- S pacijentom dijeliti osjećaje iskreno i otvoreno 

- Objekti vno reagirati na pacijentove negati vne odgovore 

- Prihvati ti pacijenta unatoč negati vnim interakcijama 

- Ograničiti broj posjeti telja na 2 ili 3 osobe u isto vrijeme 

- Pacijentu omogućiti kućnog ljubimca ukoliko je moguće i prikladno 

- Pružiti mogućnost za ispunjavanjem seksualnih potreba: 

- Ohrabrivati izražavanje inti mnosti i nježnosti sa supružnikom 

- Poti cati seksualni odnos sa supružnikom ako postoji interes 

EVALUACIJA: 

- Pacijent sudjeluje u društvenim događajima s obitelji i prijateljima. 

- Povećava korištenje dodira. 

- Verbalizira ili demonstrira zadovoljstvo u socijalizaciji s drugim ljudima. 

Promjene u prehrani u/s zbunjenosti i neuravnoteženosti između unosa hrane/ 

akti vnosti ; 

CILJ: Održavanje opti malnog nutricionisti čkog nivoa. 

INTERVENCIJE: 

- Bilježiti unos hrane i promatrati prehrambene navike 

- Bilježiti gubitak ili povećanje tjelesne težine 

- Poti cati adekvatan unos tekućine 

- Omogućiti pravilan raspored obroka 

- Održavati ugodnu okolinu za vrijeme jela: 

- Omogućiti pacijentu maksimalan stupanj neovisnosti za vrijeme jela 

- Ponuditi izbor menija (i hranu koju inače voli) 

- Poti cati pacijenta na redovitu njegu usne šupljine ( njegu desni i zubi nakon jela, 

te njegovo sudjelovanje u njezi). 

EVALUACIJA: 

- Pacijent se hrani uravnoteženo i konzumira potrebnu tekućinu. 

- Demonstrira užitak i maksimalnu samostalnost ti jekom obroka. 

- Redovito održava higijenu zuba i desni. 

51

52 


Poremećen obrazac spavanja u/s anksioznosti , zbunjenosti i neuravnoteženosti 

između akti vnosti /odmora 

CILJ: Održavanje uravnoteženog odmora i akti vnosti . 

INTERVENCIJE: Smanjiti ometanja ti jekom noći: 

- Prepoznati i smanjiti nelagodnosti kao što su buka i anksioznost 

- Izbjegavati uznemiravanje pacijenta ti jekom noći zbog primjene terapije ili različiti 

h postupaka 

- Poduzeti mjere koje povećavaju sigurnost: 

- Osigurati noćno svijetlo 

- Blokirati pristup izlaznim vrati ma 

- Omogućiti pacijentu identi fi kacijsku narukvicu 

- Povećati udobnost pacijentu ako se probudi ti jekom noći: 

- Izbjegavati korištenje ograničenja 

- Osigurati mjere udobnosti ako se probudi ti jekom noći (toplo mlijeko, kupka, 

nježna glazba) 

- Osmisliti uravnotežen raspored akti vnosti i spavanja: 

- Povećati budnost ti jekom dana i poti cati kratak odmor radije nego duže drijemanje 

Poti cati redovite vježbe i program akti vnosti 

EVALUACIJA: 

- Uspostavljanje pravilnog rasporeda odmora i spavanja. 

- Smanjenje lutanja ti jekom noći. 

- Verbaliziranje osjećaja sigurnosti i udobnosti prilikom usnivanja. 

- Uspostavlja pravilan raspored obrasca akti vnosti (6). 

ZAKLJUČAK 

Iako su umiranje i smrt postali zasebna znanstvena tema, još uvijek se nedovoljno 

zna o tome kako kvalitetno živjeti do samog kraja. Mnoge odgovore o ovom 

području daje palijati vna skrb - skrb o umirućima i njihovim obiteljima. Bez obzira 

na pacijentovu dijagnozu, njegova bolest nije bolest samo pojedinca, obitelji, šire 

zajednice, nego cjelokupnog društva. Pravilno zdravstveno prosvjećivanje (mediji, 

ciljana predavanja, osnivanje udruga, volonteri) može približiti problem palijati 

vne skrbi i i njegovo rješavanje. Dok se to ne dogodi, medicinska sestra zdravstvene 

njege u kući je „produljena ruka bolnice“, te ona nailazi na mnogobrojne 

poteškoće s kojima se sama mora suočiti (pitanja od strane pacijenta, obitelji,


njena vlasti ta pitanja). Neki najpoželjniji aspekti smrti su: prirodnost, kvaliteta 

življenja, upravljanje simptomima, boli i osjećajima, osobne vrijednosti , socijalna 

podrška, humanost i dostojanstvo, duhovnost i skrb o obitelji. Medicinske sestre 

zdravstvene njege u kući znaju planirati , provoditi i evaluirati zdravstvenu njegu 

umirućeg bolesnika, ali nisu educirane kako se uvijek nositi s emocionalnim 

problemima umirućeg bolesnika i njegove obitelji. Važnost procjene, planiranja, 

implementacije i evaluacije rada s bolesnicima u terminalnoj fazi zasigurno su 

temelji kojima u budućnosti želimo utjecati na kreiranje zdravstvene politi ke, 

kvalitetu njege istraživanjem vlasti te prakse, adekvatno vrednovanje sestrinskog 

rada, uvođenje europskih standarda u sestrinsku praksu i konačno unapređenje 

sestrinstva. Neka nam promjena ljudskih odnosa, posebno izrazito ostvariva u 

periodu nečijeg umiranja, bude izazov za dvadeset i prvo stoljeće. 

REFERENCE: 

htt p://www.who.int/cancer/palliati ve/en/ 

Matzo M. Palliati ve care nursing: quality care to the end of life. Third editi on. 

New York: Springer publishing company; 2010. 

Mok, E., Chiu Chi, P.: Nurse – pati ent relati onships in palliati ve care. Journal of 

Advanced Nursing. 2004., 48: 475- 483 

Fučkar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, 

Zagreb, 1996. 

Smeltzer O’ Connell, S., Bare, B.: Textbook of medical – surgical nursing. 10th editi 

on. Hardcover: Lippincott Williams & Wilkins, 2005. 

Brunner and Suddarth’s: Textbook of medical surgical nursing. 9th editi on. Lippincott 

Raven Publishers, 2005. 

Mimica, N.: Alzheimerova bolest. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest. htt p:// 

www.alzheimer.hr/ADMimica.pdf 

LITERATURA: 

Jušić, A. i sur.: Hospicij i palijati vna skrb – osnovno ljudsko pravo. 1.izd. Zagreb: 

Školska knjiga, 1995. 

Štambuk, A., Mcoury, J.: Uvodna riječ : tematski broj časopisa o socijalnoj politi ci, 

hospiciju i palijati vnoj skrbi. Rev. soc. polit. 2002., 3 – 4: 241-244 

Wallerstedt, B., Andershed, B.: Caring for dying pati ents outside special palliati ve 

care setti ngs:experiences from a nursing perspecti ve. Scand J Caring Sci. 2007., 

21:32-40 

53

54 


Cicak, M.: Obitelj u palijati vnoj skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 2008., 15:113- 130 

Mojsović, Z.: Sestrinstvo u zajednici. Zagreb: Zdravstveno veleučilište, 2006. 

Benko, I.: Komunikacija s bolesnikom u terminalnoj fazi bolesti . Hrvatski časopis 

za javno zdravstvo. 2008., 4(14). 

Dostupno na adresi: htt p://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13707 

Fitch, M.: Understanding oncology nurse’s experiences talking about death and 

dying. Oncology nursing and supporti ve care; Toronto, 2007. 

Sheldon, L., Barret, R., Ellington, L.: Diffi cult communicati on in nursing 

Pavlish C, Ceronsky L.: Oncology nurses’percepti ons of nursing roles and proff 

esional att ributes in palliati ve care. Clinical Journal of Oncology Nursing. 

2009;13:404-412. 

Kusturin S.: Supervizija-oblik podrške profesionalcima. Metodički ogledi. 

2007;1:37-48. 

Dean A. Talking to dying pati ents of their hopes and needs. Nurs Times. 2002; 

43:34-5. 

Dostupno na adresi: htt p://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12432727. 

Fučkar G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, 

Zagreb, 1996. 

Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

1992.


Primjena DTP 4 u zdravstvenoj njezi u kući – prikaz slučaja 

Ustanova za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić, Osijek 

Ljiljana Pintarić, bacc.med.techn. 

Zorica Kovač, bacc.med techn. 

Sažetak 

Donošenjem novog Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu njegu 

u kući u kolovozu 2011., provođenje zdravstvene njege značajno se mijenja. Postupci 

zdravstvene njege nisu, kao od sada, unaprijed defi nirani, već se procjenjuje 

i određuje razina zahtjevnosti zdravstvene njege temeljem stručnih kriterija, a 

sami postupci zdravstvene njege svakodnevno se planiraju sukladno promjenjivim 

potrebama bolesnika. 

Poseban izazov predstavlja planiranje i provođenje DTP-4 kojeg Pravilnik taj postupak 

defi nira kao „zdravstvena njega izrazito teškog bolesnika ili bolesnika u 

terminalnoj fazi (palijati vna skrb)“ te je određeno vremensko trajanje postupka 

120 minuta. 

Zdravstvene njega umirućeg bolesnika usmjerena je smanjenju boli i patnje, osiguranju 

što kvalitetnijeg života bolesniku, očuvanje dostojanstva u procesu umiranja 

te istovremeno pružnje pomoći i podrške obitelji umirućeg. Stoga zbrinjavanje 

bolesnika u terminalnoj fazi bolesti zahtjeva najvišu razinu kompetencija 

medicinske sestre kako u procjeni, planiranju i evaluaciji, tako i u provođenju samih 

postupaka zdravstvene njege. 

Konti nuirano praćenje potreba umirućih bolesnika u kući, u Ustanovi za zdravstvenu 

njegu Jadranka Plužarić U Osijeku, pokazuje kako je u razdoblju od 2005. 

do 2010. broj umirućih bolesnika, korisnika zdravstvene njege u kući, u stalnom 

porastu. Nažalost, količina i vrsta zdravstvene njege odobrena takvim bolesnicima 

ne prati takve trendove, već naproti v, iz godine u godinu količina zdravstvene 

njege odobrena takvim bolesnicima sve je manja i po vrsti postupaka često neadekvatna. 

Najčešći su problemi, koji se javljaju u zbrinjavanju umirućih bolesnika, nedovoljno 

angažiranje medicinske sestre i profesionalaca, neprimjereni uvjeti u kući, 

a posebno nedostatna je podrška i briga za obitelj. 

Kako je briga za umiruće najzahtjevniji segment zdravstvene njege, u Ustanovi 

55

56 


za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić, skrb za najteže bolesnike preuzimaju 

medicinske sestre, prvostupnice sestrinstva. Osim toga, dio problema umirućih 

bolesnika pokušava se riješiti proširenom ponudom usluga, kao što su besplatno 

iznajmljivanje bolesničkih kreveta i potrebnih pomagala najtežim bolesnicima, 

24- satna mogućnost poziva na besplatan telefonski broj savjetovališta za 

zdravstvenu njegu, besplatne edukacijske grupe i grupe podrške za neformalne 

njegovatelje. 

Iskustva jednogodišnje primjene novog Pravilnika, posebno u skrbi za umiruće 

nisu opravdala očekivanja kako će se njime unaprijediti kvaliteta skrbi za najteže 

bolesnike. Prema podatcima spomenute Ustanove u razdoblju 01.kolovoza 2010 

do 01.kolovoza 201. u kući umrlo je 89 korisnika zdravstvene njge u kući . Zdravstvena 

njega DTP4 propisana je kod samo 3 umiruća bolesnika. Zanimljiva je i 

činjenica kako su one propisane u prvim mjesecima primjene Pravilnika, dok se 

nisu proširila razmišljanja većine liječnika, ali nažalost i dijela medicinskih sestara 

o tome kako je 120 minuta „previše“ i „što će medicinska sestra raditi 120 minuta“ 

u kući umirućeg bolesnika. 

Cilj je ovog rada prikazati proces zdravstvene njege bolesnika u terminalnom stadiju 

bolesti , opisati utvrđene probleme i intervencije medicinske sestre te vremensko 

trajanje provedenih postupaka.


Planiranje i primjena sestrinskih dijagnoza nakon uvođenja 

DTP-a u sustavu zdravstvene njege u kući 

Nikša – Siniša Matas, dipl.med.techn. 

Ustanova za zdravstvenu njegu „Florence“ 

Ana Tomaš, dipl. med. sestr. 

KBC Split, odjel za ortopediju fi zikalnu terapiju i reumatologiju 

Postupci zdravstvene njege u kući i njihova primjena već dvadesetak godina je 

neizostavni dio zdravstvene skrbi. No kao brojne druge intervencije u zdravstvu 

postupci u zdravstvenoj njezi u kući bolesnika doživljavaju napredak. Pa su tako 

zdravstvena njega u kući zajedno s patronažnom službom prvi su započeli s primjenom 

sestrinskih dijagnoza u hrvatskom zdravstvu. Činjenica da je primarna 

zdravstvena zašti ta sestrinske dijagnoze u svoj rad uvela puno prije SZZ, govori o 

snazi i želji za posti zanjem maksimuma koja vlada u PZZ. 

Unazad nekoliko godina od kada je započela primjena sestrinskih dijagnoza prema 

procesu zdravstvene njege unaprijedila se suradnja na nivou patronažne 

službe, koja uglavnom za zaposlenike ima medicinske sestre više stručne spreme 

odnosno studija sestrinstva i zaposlenica zdravstvene njege u kući koje su 

uglavnom zaposlene kao medicinske sestre srednje stručne spreme. Patronažne 

sestre trebale su napraviti procjenu, odrediti sestrinske dijagnoze, te intervencije 

predlagati kroz postupke propisane od HZZO-a. Daljnja uloga patronažnih sestara 

bila je evaluacija provedene njege svakih mjesec do dva kod kroničnih bolesnika 

ili češće u akutnim slučajevima. Glavna zamjerka upućivana iz redova zaposlenika 

zdravstvene njege odnosila se na vremenski normati v te ne postojanje algoritama 

rada za određene postupke, što smo izradom protokola zdravstvene njege u 

kući riješili. Nažalost protokoli zdravstvene njege u kući nisu saživjeli, barem ne 

u obliku u kakvom su predlagani, ponajviše jer se u međuvremenu dogodio dijagnosti 

čko terapijski postupak pri propisivanju i provođenju zdravstvene njege. 

Uvođenjem DTP-a u zdravstvenu njegu postavlja se pitanje što smo dobili a što izgubili. 

Isto pitanje odnosi se i na medicinske sestre i na korisnike usluga odnosno 

bolesnike. Propisivanje zdravstvene njege kroz DTP prezenti ran je kao jednostavniji, 

bolesniku brže dostupniji oblik zdravstvene njege koji je podložan dnevnim 

promjenama plana sukladno potrebama bolesnika. 

Svi ćemo se složiti kako je nekada bitno raditi dnevnu evaluaciju plana te sukladno 

stanju promjenit plan zdravstvene njege. Problem nastaje ako nema plana, ili 

ukoliko nema osobe koja može da napravi plan ili ga evaluira. 

Dijagnosti čko terapijski postupak u zdravstvenoj njezi u kući bolesniku jamči jedinicu 

vremena radnog dana medicinske sestre. Isti na, unutar jedinice vremena 

odnosno DTP-a nazvanog Njega 01, Njega 02 ... nabrojani su postupci koje medi- 

57

58 


cinska sestra može raditi kod bolesnika. Tako je pod DTP npr. Njega 01 nabrojani 

brojni postupci kao što su vađenje krvi, njega stome, kontrola vitalnih funkcija, 

manje opsežno previjanje, minimalna zdravstvena njega... Svima nam je jasno 

kako se svi nabrojeni elementi ne mogu odraditi u zadanoj jedinici vremena. 

Nema ih ni potrebe sve obavljati . Na primjeru osobe kojoj je nakon preboljelog 

CVI-a propisana zdravstvena njega radi sestrinskih dijagnoza: 

- Smanjene mogućnosti održavanja osobne higijene u/s oduzetosti desne strane 

što se očituje..., 

- Smanjene mogućnosti odijevanja u/s oduzetosti desne strane što se očituje ..., 

- Visok rizik za nastanak dekubitusa u/s smanjene pokretljivosti 

Kod ovakvog bolesnika nema potrebe raditi njegu stome, iako je propisana da 

se može obavljati pod DTP Njega 01, jasno, jer bolesnik stome nema. No pod isti 

DTP postupak propisano je i više intervencija koje su bolesniku s ovakvim sestrinskim 

dijagnozama potrebne, a u jedinici vremena se ne sti gnu odraditi ili ih nije 

potrebno raditi svaki dan. 

Ukoliko nemamo plana zdravstvene njege, a nemamo ga jer obiteljski liječnik propisuje 

doznaku odnosno nalog za zdravstvenu njegu te odmah na intervenciju šalje 

medicinsku sestru iz zdravstvene njege koja je zaposlena kao srednja stručna 

sprema. Na doznaci stoji samo DTP ali ne i plan zdravstvene njege, odnosno što 

bi se iz nabrojanih intervencija unutar DTP a trebalo raditi . Postavlja se pitanje 

tko će napraviti procjenu stanja, odrediti sestrinske dijagnoze te intervencije potrebne 

bolesniku. 

Još jednom ponavljam kako zakonodavac i osiguravatelj medicinske sestre u 

zdravstvenoj njezi u kući prepoznaje i plaća kao medicinske sestre srednje stručne 

spreme čije kompetencije nisu da rade procjenu stanja bolesnika ni plan 

zdravstvene njege. Također poslodavac preporuča izvid patronažne sestre kroz 15 

dana od pokretanja zdravstvene njege. Iz ovog je razvidno kako se od patronažna 

sestra više ne očekuje plan zdravstvene njege nego samo evaluacija odrađenoga. 

Izgleda kako se uvođenjem DTP-a u PZZ-u, odnosno zdravstvenu njegu u kući izgubilo 

ono što smo prvi započeli a to je primjena sestrinskih dijagnoza i procesa 

zdravstvene njege. Bolesnik je dobio medicinsku sestru na 30, 60, 90 ili 120 minuta, 

ali ne i plan rada koji je imao prije uvođenja DTP-a. 

Kako bi sačuvali vrijednosti koje smo godinama stvarali, ali i unaprijedili rad u 

zdravstvenoj njezi u kući, potrebno je čim prije s HZZO-om započeti ugovarati 

medicinske sestre sa studijom sestrinstva, odnosno završenom višom medicinskom 

školom. Razlog više ovakvom zaključku je sve veće i ranije premještanje 

teških bolesnika iz SZZ u PZZ, radi bolničkih limita i smanjivanja dana ležanja u 

bolnicama. Posljedično na njezi imamo sve zahtjevnije bolesnike, kojeg je do jučer 

zbrinjavao ti m liječnika specijalista, medicinskih sestara više i srednje stručne


spreme, te ostalih zdravstvenih stručnjaka, a danas bi trebali biti u skrbi srednje 

medicinske sestre i obitelji, daleko od očiju liječnika obiteljske medicine a još dalje 

od liječnika specijaliste. Dakle na medicinsku sestru zdravstvene njege u kući 

srednje stručne spreme pada teško breme procjene, odlučivanja i provođenja 

intervencija oko bolesnika, što prelazi njene kompetencije. Mogućnosti konzultacije 

s liječnicima koje imaju medicinske sestre u zdravstvenim ustanovama SZZ, u 

sustavu zdravstvene njege u kući su znatno manje, zbog radnog vremena obiteljskog 

liječnika, raznih odsutnosti isti h, te udaljenosti ordinacije od kuće bolesnika. 

Ugovaranjem medicinskih sestara sa studijom sestrinstva uvođenje DTP u zdravstvenoj 

njezi će dobiti smisao, te će svi zainteresirani subjekti imati interes i zadovoljstvo 

posti gnuti m. Struka će biti zadovoljna jer medicinske sestre obavljaju 

posao unutar svojih kompetencija, te će moći nastaviti s prije započeti m radom 

prema procesu zdravstvene njege, povećat će se broj kompleksnijih zahvata koje 

mogu obavljati medicinske sestre sa studijem sestrinstva, a ti me se smanjuju 

troškovi ležanja u bolnici i povećava komod i zadovoljstvo bolesnika jer je okružen 

toplinom doma, i konačno veće zadovoljstvo medicinskih sestara jer će biti 

plaćene sukladno obrazovanju. 

59

60 

IV. IV. SIMPOZIJ SIMPOZIJ MEDICINSKIH MEDICINSKIH SESTARA SESTARA ZDRAVSTVENE ZDRAVSTVENE NJEGE NJEGE U U KUĆI KUĆI Baška Baška Voda, Voda, 6. 6. - 9. - 9. listopada listopada 2011. 

2011. 

Svijet sigurnosti (profesionalna i osobna sigurnost) 

AUTOR: Andrija Stojanović, BASLER OSIGURANJE d.d. 

Temeljem ukupnosti društvenih odnosa ustanovljen je princip postojanja prava 

i obveza članova društva. Iz ostvarenja prava jednog najčešće proizlazi nastanak 

obveze drugog člana društva. Neizvršavanje ili neuredno izvršavanje obveze te 

greškom u izvršavanju obveze povlači za sobom i pitanje odgovornosti . Za predstavnike 

reguliranih profesija, bez obzira u kakvim insti tucijama ili ustanovama 

djeluju, izraženo je pitanje profesionalne odgovornosti te su uz profesionalno 

bavljenje zanimanjem izloženi pokretanju postupka za procjenu njihove odgovornosti 

. Pokretači ti h postupaka su najčešće osobe kojima zdravstveni djelatnici 

pružaju zdravstvenu uslugu. 

Osim profesionalne odgovornosti zdravstveni djelatnici imaju imaju i kaznenu odgovornosti 

koja se utvrđuje u kaznenom postupku. Smisao postajanja kaznene 

odgovornosti ogleda se u nastojanju društvene zajednice da zašti ti temeljne vrijednosti 

zajednice, važna dobra društva i pojedinca i to izricanjem kaznenih mjera 

za ponašanja koja su u suprotnosti s utvrđenim prihvatljivim načinima ponašanja. 

Pri svakodnevnim akti vnosti ma kao što su rekreacija, putovanje, ili čak obične 

kućanske akti vnosti , izloženi smo raznim rizicima koji mogu rezulti rati teškim ozljedama 

i u konačnici, invalidnošću ili najtežim posljedicama sa smrtnim ishodom. 

Basler osiguranje Zagreb svoje djelovanja temelji prije svega na na izgradnji profesionalne 

i opće sigurnosti u svakodnevnom životu što je ujedno i najvrijednija 

kategorija življenja. Uz edukaciju, prevenciju u najtežim trenucima života nudi i 

fi nancijsku zašti tu uz povlašteni položaj ulaska u Svijet sigurnosti . 

Osjećaj sigurnosti poti če zadovoljstvo i unutarnji mir svakog čovjeka. 

„Izbor određuje našu sudbinu, a ne splet okolnosti ” 

Aristotel


61 61

62 


Praktičan pristup dijabetičkom bolesniku 

Hrvoje Lisak dr.med. 

Voditelj marketi nga i razvoja 

Salvus d.o.o 

+385 99 2195 323 

hrvoje.lisak@salvus.hr 

UVOD 

Dijabetes u svijetu a jednako tako i u Hrvatskoj bilježi konti nuirani rast oboljelih, 

te poprima oblike epidemije. Procjenjuje se da će do 2025. godine broj oboljelih 

narasti na 380 milijuna, što predstavlja porast od 55% u odnosu na 2007. godinu. 

Porastom broja oboljelih rastu i troškovi za liječenje pa dijabetes sve više postaje 

i ozbiljan ekonomski problem. U Hrvatskoj unazad 5 godina bilježi se stalan rast 

troškova za liječenje dijabetesa, te je u svrhu veće učinkovitosti i manjih troškova 

potrebno voditi računa o opti malnom i prakti čnom pristupu dijabeti čkim bolesnicima. 

Pravilna edukacija i samokontrola, pa tek nakon toga lijekovi i inzulin, 

predstavljaju izazov u svakodnevnoj praksi za sve uključene u skrb oboljelih od 

dijabetesa, a pogotovo u segmentu kućne njege, gdje se nerijetko liječe pacijenti 

sa najsloženijom kliničkom prezentacijom. 

EPIDEMIOLOGIJA 

Dijabetes u svijetu 

Prema podacima IDF-a 2007. godine, u svijetu je od dijabetesa bolovalo 246 milijuna 

ljudi1 . Istovremeno se predviđa da će do 2025. godine ta brojka narasti na 

380 milijuna što predstavlja porast od 55% u manje od dvadeset godina. Pritom 

treba posebno naglasiti oboljele od dijabetesa ti pa II koji čine većinu od ukupno 

oboljelih, a čija se brojka procjenjuje na 350 milijuna do 2030. godine2 , ili porast 

100% od početka 21. stoljeća3 . Zbog navedenih promjena i procjena često se govori 

o epidemiji dijabetesa. 

Dijabetes u Hrvatskoj 

Procjene oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj prilično variraju. Prema registru, broj 

dijagnosti ciranih slučajeva kreće se oko 180.000, no jednako tako procjenjuje se 

da je još oko 140.000 pacijenata nedijagnosti cirano, što ukupno iznosi 320.000 

1 Diabetes Atlas 3rd Editi on. www.eatlas.idf.org. Zadnja promjena 25. siječnja 2007 

2 WHO 2003 

3 Diabetes care 2004.


dijabeti čara 4 . Međuti m, dio dijagnosti ciranih pacijenata se unatoč saznanju o bolesti 

ne liječi, a svega 45.000 se liječi na zadovoljavajući način. Stoga ne začuđuju 

epidemiološki podaci da je manje od polovine pacijenata unazad 12 mjeseci napravilo 

pretragu HbA1c, svega trećina je napravila lipidogram, a 40% pacijenata 

je preti lo uz BMI > 30. Sve ovo upućuje na zaključak da ima još mnogo prostora 

za unaprjeđenje skrbi za dijabeti čkog bolesnika. Kao i u svijetu, u Hrvatskoj broj 

bolesnika iz godine u godinu raste, pa je i trend potrošnje u stalnom porastu. 

Potrošnja lijekova i inzulina raste unatoč smanjenju ukupne potrošnje za lijekove 

u 2010. godini 5 , a jednako tako i potrošnja ortopedskih pomagala za dijabetes. 

Istovremeno, budžet za zdravstvenu njegu u kući je u odnosu na 2009. godinu 

smanjen za oko 7 %. Ovdje se misli isključivo na direktne troškove vezane za dijabetes, 

dok bi za cjelovitu sliku u ukupnim troškovima trebalo uključiti i indirektne 

troškove koji su posljedica liječenja komplikacija nastalih kod dijabeti čkog bolesnika 

i rehabilitacije, te trošak bolovanja i izgubljenih radnih sati . 

Ciljevi u liječenju dijabetesa: 

- Posti ći željenu razinu GUK-a 

- Posti ći željenu razinu masnoća u krvi 

- Posti ći i održavati željenu tjelesnu težinu 

- Spriječiti dijabeti čke komplikacije 

- Poboljšati zdravlje i kvalitetu života 

Za ostvarenje postavljenih ciljeva defi nirano je i 5 osnovnih načela u liječenju dijabetesa. 

To su: 

1. Uravnotežena prehrana – prehrana predstavlja temelj dobre regulacije GUP-a i 

masnoća u krvi, te posljedično doprinosi i regulaciji tjelesne težine. Kako preko 

80% dijabeti čara ima prekomjernu tjelesnu težinu važnost pravilne prehrane je 

od iznimne važnosti , a u tom smislu znatno mogu pomoći jelovnici u kojima pacijenti 

jednostavno mogu saznati kalorijske vrijednosti unesene kroz pojedine 

obroke. Jelovnici doprinose i boljem razumijevanju piramide pravilne prehrane 

koja govori zastupljenosti pojedinih prehrambenih arti kala i raspodijeli obroka 

na dnevnoj razini. 

2. Tjelesna akti vnost – kako energija ulaza mora biti jednaka energiji izlaza, jasno 

je da bez tjelesne akti vnosti nije moguće kontrolirati tjelesnu masu. Pri tom 

je neophodno voditi računa o promjenama razine GUP-a do kojih dolazi zbog 

pojačanog iskorištenja glukoze u mišićima, te je sukladno tome potrebno prilagoditi 

terapiju, ali i obroke. 

3. Edukacija – s jedne strane dijabetes je vrlo ozbiljna, neizlječiva bolest kojoj se 

4 htt p://www.changingdiabetesbarometer.com/diabetes_data/cost_of_diabetes.aspx 

5 Izvješće o poslovanju HZZO-a za 2010. godinu 

63

64 


treba potpuno posveti ti i pažljivo prati ti sve pokazatelje promjena u kliničkoj 

slici koji upućuju na pogoršanje zdravstvenog stanja bolesnika. S druge strane, 

kvalitetno liječenje koje uključuje sve dostupne i pravovremene dijagnosti čke i 

terapijske postupke, može u značajnoj mjeri spriječiti razvoj neželjenih komplikacija, 

i u konačnosti , omogućiti bolesniku zadržavanje visoke razine kvalitete 

života. Edukacija pacijenata ima presudnu ulogu u dugoročnoj kontroli dijabetesa. 

4. Samokontrola – predstavlja osnovni objekti vni način za određivanje razine 

GUP-s, nakon čega slijede svi ostali terapijski postupci. Ovisno dnevnim oscilacija 

razine GUP-a određuje se terapija, obroci i tjelesna akti vnost pacijenta, a 

sve doprinosi boljoj kontroli GUP-a. Uređaji za samokontrolu su danas vrlo dostupni 

te je potrebno poti cati mjerenje kao važnu stepenicu u kontroli bolesti . 

Ovdje je važno napomenuti da je prilikom izbora uređaja za određivanje GUP-a 

potrebno voditi računa o njihovim tehničkim karakteristi kama, tj da se radi o 

pouzdanim rezultati ma mjerenja, što pak ovisi o metodama koje različiti uređaji 

koriste. Naime, neki uređaji prilikom određivanja GUP-a koriste reagense 

koji mogu interferirati sa šećerima koji su različiti od glukoze te tako pokazivati 

lažno visoke vrijednosti . To pak, može dovesti do pogrešnog davanja inzulina, 

hipoglikemijske kome i smrti . Ovo je ujedno i razlog zašto se na globalnoj razini 

intenzivno radi na ujednačavanju i stvaranju strožih kriterija za puštanje u 

promet uređaja za brzo određivanje GUP-a. Naposljetku, treba voditi računa i o 

željama i potrebama samih pacijenata, jer ukoliko glukometar kojim se koriste 

ne zadovoljava njihova očekivanja po pitanju jednostavnosti rukovanja ili neke 

druge subjekti vne kriterije, može doći do preskakanja mjerenja i nedovoljne 

kontrole GUP-a, te posljedično do neadekvatne terapije. 

5. Terapija – završni korak u liječenju dijabetesa, gdje uz pomoć lijekova i inzulinom 

razine GUP-a, više ili manje uspješno, drže u fi ziološkim granicama. Naravno, 

i ovdje je od iznimnog značaja edukacija, te disciplinirano pridržavanje 

liječničkih uputa, jer svako odstupanje od zacrtanih terapijskih postupaka nužno 

znači slabiju kontrolu GUP-a i stvara podlogu za razvoj akutnih i kroničnih 

komplikacija. 

Dodaci prehrani 

Iako njihova učinkovitost nije dokumenti rana kao kod klasičnih farmaceutskih 

proizvoda, neosporno je da dodaci prehrani imaju svoju ulogu u svakom organizmu. 

Naime, vitamini i minerali esencijalni su kofaktori u nizu metaboličkih procesa, 

te tako na staničnoj razini doprinose očuvanju stalnosti u unutarnjem okolišu 

– homeostazi. Stoga je i kod dijabeti čkog bolesnika potrebno osigurati dovoljan 

unos neophodnih nutrijenata kako bi se stvorili preduvjeti za fi ziološke metaboličke 

procese.


Zaključak 

Dijabetes postaje sve veći zdravstveno-ekonomski problem kojemu je potrebno 

pristupiti sa maksimalnom ozbiljnošću kako bi se usporili negati vni učinci na zajednicu 

u cjelini. Pritom je resurse potrebno usmjeriti na najučinkoviti je i istovremeno 

najjeft inije alate, a to su prije svega edukacija, prehrana i samokontrola jer 

samo razvijanjem svijesti o bolesti i mogućnosti ma njezinog liječenja, može se 

dugoročno smanjiti učestalost težih komplikacija, te tako smanjiti troškovi liječenja 

i unaprijediti kvaliteta života pacijenata. 

65

66 


Previjanje opeklina hydrofiber tehnologijom i modernim 

oblogama 

Tunuković Suzana dr.med. 

Rukovoditelj razvoja 

Stoma medical d.o.o. 

UVOD 

Kvalitetan lokani tretman opekline jedan je od preduvjeta za učinkovito i isplati vo 

zacjeljenje rana. Suvremenim razvojem zavojnog materijala, danas imamo velike 

mogućnosti u odabiru lokalne terapije. Osnovna uloga modernih obloga ili suporti 

vnih ovoja je da osiguraju opti malne fi zikalno kemijske uvijete za cijeljenje rane, 

a danas njihova uloga postaje sve zahtjevnija u smislu kontrole infekcije rana, 

smanjenog broja potrebnog dodatnog debridmana, smanjenja bolnosti atraumatskim 

prijevojem i sl. 

Mehanizam djelovanja hidrofi ber obloga sa i bez srebra, temelji se na principu 

vlažnog cijeljenja rana. Uz klinički dokazano djelovanje na brži debridman, proliferaciju 

i oslobađanje faktora rasta, sti mulaciju angiogeneze i smanjenje broja 

infekcija rana. 

Da bi dobili odgovarajući rezultat potrebno je znanje o oblogama i samoj rani, te 

dobro praćenje provođenja terapije kako rezultati ne bi izostali. 

PROCJENA RANE 

Prije aplikacije moderne obloge neophodno je napraviti status rane zbog pravilnog 

odabira obloge tj. njezine veličine koja mora biti 5 cm veća od ruba rane. 

Početna procjena je neophodna i zbog praćenja učinkovitosti tretmana . 

ELEMENTI KOJE MORA SADRŽAVATI PROCJENA I STATUS RANE PRIJE APLIKACIJE 

AQUACELA Ag 

• DUBINA OPEKLINE 

• LOKALIZACIJA RANE 

• STAROST RANE


• VELIČINA/POVRŠINA RANE 

• ZNACI INFEKCIJE 

• DNO/ BAZA RANE 

• EKSUDAT – jačina, izgled, boja, gustoća isl. 

• PRISUSTVO I INTEZITET MIRISA 

• STUPANJ ČISTOĆE RANE – nekroza , fi brinska naslage, granulacija i epitelizacija 

• OKOLINA RANE 

MEHANIZAM DJELOVANJA HIDROFIBER Ag OBLOGE 

Hidrofi ber Ag pripada posebnoj generičkoj skupini. To je obloga građena od 100 

% natrijkarboksimeti lceluloze i ima specifi čne fi zikalno kemijske karakteristi ke 

koje joj daju superiornu lokalnu terapiju u usporedbi sa starijim i već korištenim 

materijalima. 

Sljedeća podjela suvremenih obloga temelji se na mogućnosti primjene kao primarna 

ili sekundarna obloga. 

Najvažnije karateristi ke hidrofi ber tehnologije koja je patentom zašti ćeni materijal 

su slijedeće: 

1. Hidrofi ber vlakna geliraju u kontaktu sa sekretom iz rane i pri tome ne maceriraju 

okolnu kožu 

2. Savršeno prianja na dno rane ne ostavljajući tkz.“mrtve prostore“ u kojima je 

moguće umnažanje bakterija 

3. Širokog je anti mikrobnog spektra koji djeluje putem ionskog srebra i baktericidan 

je ina dnu rane i na absorbirane bakterije 

4. Omogućava atraumatski prijevoj za pacijenta i poliklinički tretman bez sistemskog 

uzimanja anti bioti ka 

5. Mehanizam otpuštanja iona srebra je kontroliran jačinom eksudacije iz rane tj. 

koliko jako rana eksudira toliko se jače i otpuštaju ioni srebra iz same obloge. 

To znači da ukoliko imamo dublju opeklinu od 2b stupnja možemo očekivati da 

će se obloga izgelirati već slijedećeg dana , ukoliko je opeklina do 2b stupnja 

obloga će ostati na rani do 14 dana, kada će se spontano odlijepiti . 

Ukoliko se koristi kao primarna obloga to znači da je rana određene dubine za 

koju je dovoljno da se pokrije jednom vrstom obloge. Tako se hidrofi ber Ag aplicira 

nakon početnog debridmana u veličini 5 cm od ruba defekta i pokriva se 

gazom. 

Važno je napomenuti da ukoliko koristi mo više obloga njihovi rubovi također moraju 

biti u preklapanju od 5 cm. 

67

68 


Sekundarna obloga podrazumijeva da prvo moramo primijeniti primarnu oblogu 

(npr.tamponirati duboki defekt) i potom aplicirati sekundarnu oblogu. Što u slučaju 

opeklina podrazumijeva da ukoliko se radi o površinskoj opeklini da primarno 

možemo aplicirati i hidrokoloidnu oblogu (npr.Tanki hidrkoloid ili Granufl ex 

Signal), a ukoliko se radi o opeklini drugog stupnja prvo je potrebno aplicirati 

hidrofi ber Ag, pa preko njega kao sekundarnu oblogu gazu. 

Slika br.1 Pokazuje izgled vlakna kada je suho i kada se navlaži eksudatom iz rane 

čime se pretvori u kohezivni gel. 

Slika br.2 Pokazuje punjenje hidrofi ber vlakna i imobiliziranje bakterija u samu 

strukturu vlakna čime mehanički uklanja bakterije i onemogućuje njihovo daljnje 

umnažanje. Ovim mehanizmom imobiliziraju se i metaloproteinaze koje ostaju u 

vlaknu i na taj način ne mogu šteti ti cijeljenju rane 

Nakupine zlatnog 

stafi lokoka u strukturi 

hidrofi ber vlakna


NAČIN PRIMJENE HIDROFIBER Ag OBLOGE 

Koriste se vrlo jednostavno. Nakon toalete rane fi ziološkom otopinom aplicira 

se na tako da je obloga barem 5 centi metra veća od ruba defekta jer će se malo 

skupiti pri apsorpciji. Pokriva se gazom ili nekom od samoljepivih obloga kod kronične 

opekline. Obloga se mijenja kada sekret probije sekundarnu oblogu tj. kada 

se obloga u potpunosti izgelira. 

Važno je napomenuti da se izgelirana obloga ne treba dodatno vlažiti npr. fi ziološkom 

otopinom jer bi to moglo dovesti do kontra efekta u smislu adherencije 

obloge za dno rane. 

PREDNOSTI PRIMJENE MODERNE OBLOGE U KONTROLI INFEKCIJE 

OPEKLINA 

Opekline ubrajamo u akutne rane s visokim rizikom za nastanak infekcije. 

Važno je znati da prisustvo bakterija u rani (kolonizacija) nije nužno i infekcija, 

ona se zbiva tek kada imamo određeni broj bakterija i kliničke znakove infekcije. 

Osnovni razlog smanjene mogućnosti infekcije u treti ranju rane sa modernom 

oblogom je smanjena učestalost previjanja. S obzirom da su previjanja sa gazom 

svakodnevno ili čak i nekoliko puta u toku dana, a suvremenim oblogama je to 

daleko rijeđe previjanje ( u slučaju opeklina do 2b stupnja – jednom u 14 dana ), 

ti me smo automatski smanjili mogućnost infekcije, jer svako previjanje povećava 

mogućnost kontaminacije bilo iz okoline na ranu ili obrnuto. 

Pri eventualnoj izmjeni ,npr. ukoliko se radi o dubljoj opeklini pa je hidrofi ber 

prije izgelirao, nema disperzije mikroorganizama iz rane u okolinu. 

Sav sadržaj iz rane ostaje u samoj oblozi ili gelu, dok pri prijevoju sa gazom nalazimo 

veliku disperziju mikroorganizama u sitnim kapljicama koje se rasprše po 

okolini i ukoliko u sebi nose patogene uzročnike, potencijalni su rizik za širenje 

infekcije na npr. druge pacijente u istoj bolesničkoj sobi. 

Slijedeći razlog je i mehanička apsorpcija bakterija u samu oblogu čime se onemogućuje 

njezino daljnje razmnožavanje i kontaminacija rane. Potrebno je znati 

da je promjena u određenom broju bakterija važnija u procesu cijeljenja nego 

ukupan broj bakterija. Bakterija u rani ne mora nužno biti negati van efekat u cijeljenju 

rane, naime u određenom broju ( kolonizirane ) i određenom sastavu one 

podržavaju upalnu fazu u cijeljenju rane. 

Moderne obloge smanjuju rizik od infekcije i direktno djelujući na stupanj čistoće 

69

70 


u rani. S obzirom da je fi brinska naslaga ili nekroza u rani podloga za razvoj bakterija, 

moderna obloga poti čući autoliti čki debridman, atraumatski čisti ranu i ti me 

direktno smanjuje mogućnost infekcije. 

MODERNE OBLOGE S IONSKIM SREBROM 

Da bi uloga obloge u slučaju prisutne infekcije rane ili u tretmanu visoko rizičnih 

rana od infekcije bila što kvalitetnija, proizvođači obloga za rane su posegnuli za 

srebrom . Ugrađujući srebro u različiti m oblicima, ionskim u određenoj koncentraciji 

ili direktno u strukturu vlakana koje se aplicira na ranu, omogućio se akti vniji 

pristup liječenju akutnih i kroničnih rana. 

Obloga sa srebrom mora imati nekoliko važnih karakteristi ka: 

1. Mora imati dokazani anti bakterijski spektar 

2. Mora biti baktericidna 

3. Mora imati reference o netoksičnosti na npr. fi broblaste i druge stanične elemente 

važne u djeljenju rane. 

4. Mora imati dobar i kontroliran mehanizam otpuštanja srebra 

5. Srebro koje se otpušta ne smije raditi diskoloraciju kože 

6. Mora biti isplati vija u primjeni od dosadašnje metode i u kliničkom djelu uspješnija 

i u troškovnom dijelu. 

Obloge koje zadovoljavaju ove kriterije trebaju biti prvi izbor u primjeni na djelomično 

dubokim opeklinama. 

SIGURNA PRIMJENA MODERNIH OBLOGA NA OPEKLINAMA LICA DO 2B 

STUPNJA OBLOGAMA SA IONIMA SREBRA 

Važno djelovanje moderne obloge sa srebrom je i njihova mogućnost aplikacija 

na licu u smislu kontrole eventualne dikoloracije kože.


PRIMJER PROTOKOLA PRIMJENE HIDROFIBER Ag-a na OPEKLINAMA do 

2b stupnja 

1-3 dan 

Nakon toalete rane i 

debridamana aplicirati Aquacel 

Ag 5 cm veći od ruba rane i 

pokriti gazom. 

4-7 dan 

Prvih 72 sata oblogu promijeniti 

samo ukoliko se u cijelosti izgelirala. 

Pri tome je nikako ne treba dodatno 

vlažiti . 

Ukoliko je adherirala za opeklinu 

kao na slici to znači da je opeklina 

do 2b stupnja i Aquacel Ag ne treba 

mijenjati već samo promijeniti gazu. 

7-14 dan 

Epitelizacijom opekline s 

rubova Aquacel Ag će se 

spontano sam odlijepiti 

najkasnije 14 dan 

71

72 


Zaključak 

Moderne obloge različite generike danas su odličan odabir u suvremenom previjanju 

djelomično dubokih opeklina koje spontano zacjeljuju. Znatno su isplati vije 

i udobnije za pacijenta . 

S obzirom na izuzetne karakteristi ke hidrofi ber tehnologije, možemo potvrditi na 

osnovu kliničkih rezultata da je hidrofi ber sa ionima srebra jedan od sigurnih 

odabira u konzervati vnom tretmanu opeklina dubine do 2b stupnja. Jednostavan 

je i dostupan s izvrsnim kozmeti čkim rezutati ma, pacijent se sa sigurnošću može 

treti rati poliklinički bez primjene sistemskih anti bioti ka. Potpuno je atraumatski 

u konzervati vnom liječenju opeklina, onemogućuje pojavu diskoloracije kože na 

svim dijelovima ti jela uključujući i lice, a dokazan je u kliničkoj primjeni na pacijenti 

ma u Hrvatskoj još od 2002 godine. 

REFERENCE 

1. Hoekstra MJ, Hermans MH, Richters CD, Dutrieux RP. A histological comparison 

of acute infl ammatory responses with a hydrofi bre or tulle gauze dressing. J Wound 

Care. 2002;11[3]:113-117. 

2. Caruso DM, Foster KN, Hermans MH, Rick C. Aquacel Ag in the management 

of parti al-thickness burns: results of a clinical trial. J Burn Care Rehabil. 

2004;25[1]:89-97. 

3. Richters CD, du Pont JS, Mayen I, et al. Eff ects of a Hydrofi ber dressing on infl ammatory 

cells in rat parti al-thickness wounds. Wounds. 2004;16[2]:63-70. 

4. Vloemans AF, Soesman AM, Kreis RW , Middelkoop E. A newly developed hydrofi 

bre dressing, in the treatment of parti al-thickness burns. Burns. 2001;27[2]:167- 

173. 

5. Caruso DM, Foster KN, Blome- Eberwein SA, et al. Randomized clinical study of 

Hydrofi ber dressing with silver or silver sulfadiazine in the management of parti - 

al-thickness burns. J Burn Care Re s. 2006;27[3]:298-309. 

6. Bowler PG, Jones SA, Walker M, Parsons D. Microbicidal properti es of a silvercontaining 

hydrofi ber dressing against a variety of burn wound pathogens. J Burn 

Care Rehabil. 2004;25[2]:192-196. 

7. Paddock HN, Fabia R, Giles S, et al. A silver-impregnated anti microbial dressing 

reduces hospital costs for pediatric burn pati ents. J Pediatr Surg. 2007;42[1]:211- 

213. 

8. Jones SA, Bowler PG , Walker M, Parsons D, 2004. Controlling wound bioburden 

with a novel silver- dressing. Wound Rep. Reg.®containing Hydrofi ber 12: 

288-294. 

9. Jones S, Bowler PG, Walker M. Anti microbial acti vity of silver-containing dressings 

is infl uenced by dressing conformability with a wound surface. WOUNDS. 

2005;17(9):263-270. 

10. AQUACEL® Ag Hydrofi ber® Wound Dressing [CE Mark package insert Conva- 

Tec 1137338]. Deeside, UK: ConvaTec Limited 2002


ZAŠTITA PERISTOMALNE KOŽE NAJVEĆA JE BRIGA OSTOMIJ- 

SKOG PACIJENTA 

RADIONICA: KAKO OBJEKTIVIZIRATI I PRATITI OŠTEĆENJE PERI- 

STOMALNE KOŽE - S.A.C.S.? 

Autor: 

Marija Hegeduš Mateti ć, bacc. med. techn. 

Stručni suradnik za ostomiju 

Uvod 

Peristomalna koža najugroženije je područje u njezi stome. Koristeći standardni 

instrumentarij procjene stanja peristomalne kože, kliničari i medicinske sestre, 

mogu uzajamno objekti vizirati procjenu oštećenja pri pojavi i daljnjem praćenju 

takvih komplikacija. Dodatno, procjena topografi je, veličine i mjesta/lokacije takvih 

kožnih oštećenja, omogućava opti malne postupke za očuvanje peristomalne 

kože . 

Slika 1. pokazuje ti pična oštećenja peristomalne kože najčešće zbog neadekvatne 

primjene ostomijskog pomagala. 

73

74 


• Studija na (n=202), 45% ostomičara ima iritaciju peristomalne kože (1) 

• Mikroskopski prostor između stome i ruba ostomijske pločice potencijalni su 

uzrok peristomalne iritacije, a idealno ispunjavanje tog prostora reducira mogućnost 

oštećenja kože (modelirajuća pločica) 

Topografi ja lezija peristomalne kože (T) 

Topografi ja utvrđuje područje oštećenja kože. Klasifi kacija može uključivati i više 

od jednog „T”. Topografi ja se, iz perspekti ve medicinske sestre određuje na način 

da se stane izravno ispred i licem prema pacijentu. 

Slika 2. Topografi ja peristomalnog oštećenja 

Slika 3. Instrument za mjerenje oštećenja 

Što je S.A.C.S. ? 

- Klasifi kacija, razvijena kako bi objekti vizirala oštećenja peristomalne kože 

- Ovim alatom izbjegnuto je subjekti vno procjenjivanje, a pravilna klasifi kacija 

oštećenja prvi je korak dijagnozi i pravilnom liječenju. 

Slika 4. Primjeri klasifi kacije peristomalnih lezija pomoću 

instrumenta za peristomalnu kožu 

Lokalitet je L2-TV 

Tip lezije - erozivne lezije 

Opis - s gubitkom tkiva, bez


Zaključak 

Koristeći S.A.C.S. instrument omogućujemo objekti vno kategoriziranje i određivanje 

oštećenja peristomalne kože. Na ovaj način, mogu se provoditi istraživanja 

uspješnosti primjene nekog pomagala, postupka i sl. Tako npr., nakon velikih ispiti 

vanja utvrđeno je da kod ileostoma veća učestalost komplikacija s kožom u 

donjim/inferiornim kvadranti ma abdomena .Medicinske sestre, obiteljske liječnike 

i kirurzi trebaju uzeti u obzir primjenu ovkve klasifi kacije , jer na taj način 

posti žemo preciznu dijagnozu i kontrolu liječenja. 

Literatura : 

Herlufsen P, Olsen AG, Carlsen B, Nybaek H, Karlsmark T and Jemec GB. Are Peristomal 

Skin Disorders Inevitable? Poster presented at: The 16th Biennial Congress 

of the World Council of Enterostomal Therapists; July 2-6, 2006, Hong Kong. 

Bosio G, Oisani F, Lucibelo L, et.al. A proposal for classifying peristomal skin disorders: 

Results of multi center observati onal study. Ostomy Wound Manage. 

2007;53(9):38-43 

75

76 

IV. SIMPOZIJ MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI Baška Voda, 6. - 9. listopada 2011.


77

78 



79

80

Zbornik radova simpozija - Udruga medicinskih sestara zdravstvene ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?