Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
anju stanica kako bi se što dulje održalo<br />
mentalno, neurološko i izičko zdravlje,<br />
a time i kvalitetan život.<br />
U Altos Labs, biotehnološkoj tvrtki<br />
osnovanoj 2021., s uredima u San<br />
Franciscu, San Diegu i Cambridgeu (za<br />
koju se u raznim publikacijama tvrdi da<br />
je inancira Jef Bezos koji je u potrazi<br />
za svetim gralom vječnog života), kao<br />
glavni istraživač radi Steve Horvath.<br />
Profesor humane genetike i biostatike<br />
na Fielding School of Public Health pri<br />
UCLA nedavno je boravio u Rovinju<br />
kao gost predavač na kongresu estetske<br />
medicine TAMC. Logično, čovjeku koji<br />
se bavi dugovječnošću, mjesto je bilo na<br />
skupu koji raspravlja o vječno mladolikom<br />
izgledu. Horvath, čak i široj javnosti<br />
poznat po svom “epigenetskom satu”,<br />
objasnio je da je kritični aspekt starenja<br />
genomska nestabilnost, odnosno posljedica<br />
promjena u DNK metilacijskom<br />
proilu osobe. Kako osoba stari, obrazac<br />
metilacije stanica se mijenja - neki su<br />
pomaci nasumični, ali neki su dosljedni<br />
u velikim skupinama ljudi i mogu se<br />
kvantiicirati te iskoristiti za procjenu<br />
biološke dobi. Oni služe kao svojevrsni<br />
“sat”, koji može predvidjeti nečiji životni<br />
vijek na temelju kemijskih modiikacija<br />
njihove DNK - poput molekularnog<br />
“otiska” koji odražava biološku životnu<br />
povijest organizma.<br />
Horvathov sat pokazao je da se<br />
epigenetska dob ljudi, odnosno dob<br />
DNK, može itekako razlikovati od<br />
njihove kronološke dobi, da mogu biti<br />
biološki stariji ili mlađi od očekivanog.<br />
Kod nekih je osoba epigenetska stopa<br />
starenja nasljedna i ostaje konstantna<br />
tijekom životnog vijeka: ljudi koji sporo<br />
stare s 20 godina polako će starjeti i<br />
nakon šezdesete. S druge strane, postoje<br />
osobe kojima epigenetski satovi ubrzano<br />
kucaju i to je - što sugerira sve veći<br />
U Hrvatskoj je<br />
dostupan<br />
GlycanAge,<br />
znanstveni test koji<br />
određuje biološku<br />
dob analizom<br />
glikana vezanih<br />
imunoglobulinom G<br />
broj znanstvenih dokaza - povezano s<br />
raznim bolestima.<br />
Steve Horvath u Rovinju je<br />
objasnio da iz kapljice krvi,<br />
sline ili bilo kojeg komadića<br />
tkiva sa živog bića može<br />
točno izračunati kolika je<br />
njegova biološka, a kolika<br />
kronološka dob (ostalo je<br />
ipak nedorečeno može li na temelju toga<br />
izračunati i nečiji životni vijek). Osim<br />
udovoljavanju znatiželje, čemu to zapravo<br />
služi? Pa upravo tome da se odmah<br />
reagira: ako ta pretraga 40-godišnjaku<br />
pokaže biološku dob od 60 godina, znak<br />
je da on mora promijeniti mnogo toga<br />
u svom načinu života, koji je i napravio<br />
takvu razliku. Detektiranje i eliminiranje<br />
stvari koje loše utječu na organizam<br />
mogu promijeniti tijek budućnosti, a o<br />
tretmanima kojima će se reprogramirati<br />
stanice - kad jednog dana budu dostupni<br />
- da ne govorimo.<br />
Jedan od govornika na rovinjskom<br />
simpoziju posvećenom dugovječnosti bio<br />
je i dr. Gordan Lauc, osnivač zagrebačkog<br />
laboratorija Genos, koji je prije točno<br />
deset godina detektirao glikane - složene<br />
ugljikohidrate koji se nalaze u svim stanicama<br />
i tkivima u tijelu - kao važne biomarkere<br />
starenja. Proil glikana se, naime,<br />
starenjem mijenja (što može dovesti do<br />
raznih patoloških stanja), a uz to reguliraju<br />
upalne procese u tijelu jer su povezani<br />
s aktivnošću imunoloških stanica. Na<br />
temelju istraživanja laboratorija Genos<br />
kasnije je u biotehnološkoj tvrtki u Velikoj<br />
Britaniji razvijen GlycanAge - patentirani<br />
znanstveni test koji određuje biološku dob<br />
analizom glikana vezanih za najobilnije<br />
antitijelo u krvi - imunoglobulin G (IgG).<br />
GlycanAge, za koji su potrebne samo<br />
četiri kapi krvi, dostupan je i u Hrvatskoj<br />
(primjerice u zagrebačkoj Poliklinici Milojević)<br />
i namijenjen je odraslim osobama<br />
u dobi od 20 do 80 godina. Genetika je,<br />
Dr. Gordan Lauc, osnivač<br />
zagrebačkog laboratorija<br />
Genos, prije 10 godina je<br />
detektirao glikane kao važne<br />
biomarkere starenja (lijevo).<br />
Dr. Steve Horvath, glavni<br />
istraživač u biotehnološkoj<br />
tvrtki Altos Labs, široj je<br />
javnosti poznat kao tvorac<br />
tzv. epigenetskog sata (gore)<br />
FOTO: JOHN PAVLISHI(2), PRESS (2)<br />
111