You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
GG DOSSIER<br />
ÉDOUARD<br />
LOUIS - čovjek<br />
preobrazbe<br />
O autoru čije je odrastanje bilo neprestana<br />
metamorfoza u osobu koja će po svaku<br />
cijenu htjeti pobjeći što dalje od siromaštva,<br />
od svojih korijena, obitelji i prijatelja<br />
podrške i deklamacije koje je ona u stanju<br />
javno dijeliti i zastupati, nerijetko<br />
zaboravlja klasnu dimenziju tih politika.<br />
Drugi put smo razgovor vodili preko<br />
telefona, povodom knjige posvećene njegovoj<br />
majci - "Borbe i metamorfoze jedne<br />
žene" (OceanMore, 2022.) - koja se<br />
velik dio života borila sa siromaštvom i<br />
muškim nasiljem. Dok ju je gledao kao<br />
dijete, sjeća se: "Njezin je život zauvijek<br />
izgledao predodređen: selo, bijeda, toksična<br />
prisutnost mojeg oca. U svojim tridesetima<br />
bila je poput sjenke, a ja sam<br />
sanjao o tome da je zamijenim, da imam<br />
drugu mamu, nasmijanu i veselu.<br />
Pobjegao sam od nje i od cijele obitelji na<br />
studij u Pariz. Između nas šutnja se produbila.<br />
Nisam je više poznavao. No jednoga<br />
dana, na njezin 45. rođendan,<br />
nazvala me i rekla mi: 'Gotovo je. Učinila<br />
sam to.' Napustila je mojeg oca. Otišla je<br />
od njega i našla posao. Preselila se u veliki<br />
grad, počela se šminkati i putovati.<br />
Kad sam je vidio u Parizu, nisam mogao<br />
vjerovati da je to moja majka koju poznajem<br />
iz djetinjstva. Smijala se, zbijala šale,<br />
ispričala mi čak da je upoznala Cathérine<br />
Deneuve. Ovo je priča o njezinu oslobođenju.<br />
O ženskom oslobođenju."<br />
Oba puta sam ga cinično pitao - radi li<br />
se odista o autobiografiji/ma,a on je svatekst<br />
SRĐAN SANDIĆ<br />
fotografija MARKO TODOROV / CROPIX<br />
Édouard Louis, rođen<br />
1992. kao Eddy<br />
Bellegueule, odrastao je<br />
u selu Hallencourtu na<br />
sjeveru Francuske. Prvi<br />
je u široj obitelji maturirao,<br />
a potom završio prestižnu École<br />
Normale Supérieure u Parizu. Godine<br />
2013. službeno je promijenio ime u<br />
Édouard Louis. Njegov prvijenac<br />
"Raskrstimo s Eddyjem" (2014.) doživio<br />
je nesvakidašnju medijsku pozornost i<br />
brojne pohvale zbog književne iznimnosti,<br />
ali i izazvao kontroverze zbog načina<br />
prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji.<br />
Od 2019. predaje na Visokoj školi za<br />
scenske umjetnosti La Manufacture u<br />
Lausannei.<br />
Rad Édouard Louisa u izvjesnoj je mjeri<br />
povezan i sa sociologijom: prisutnost<br />
Pierrea Bourdieua prožima njegove<br />
romane koji se pozivaju na teme društvene<br />
isključenosti, dominacije i siromaštva.<br />
Utjecaj je tu i Williama Faulknera, koji se<br />
nadaje u Louisovoj sveznajućoj perspektivi,<br />
u istoj rečenici koja zna spojiti različite<br />
razine diskursa - stavljajući puk u srce<br />
njegova pisanja. Autor kaže da radnim<br />
jezikom želi koristiti nasilje kao književni<br />
subjekt: "Želim nasilje u književnom prostoru,<br />
kao što je Marguerite Duras stvorila<br />
književni prostor ludila ili kao što je<br />
Claude Simon ratovao u književnom prostoru<br />
ili kao što je Hervé Guibert to učinio<br />
s bolešću". Najveći utjecaj na Louisa,<br />
pak, dolazi od francuskog sociologa<br />
Didiera Eribona, čiju bi knjigu "Povratak<br />
u Reims", kako kaže Louis, "označio kao<br />
prekretnicu za svoju budućnost pisca".<br />
Također je uključio Jamesa Baldwina i<br />
Simone de Beauvoir kao "pisce koji su mu<br />
najviše značili".<br />
Roman "Raskrstimo s Eddyjem"<br />
nastavio je razvijati kroz druge romane<br />
"Povijest nasilja","Tko je ubio mog oca",<br />
"Borbe i metamorfoze jedne žene" te<br />
kroz posljednju koja djeluje kao kruna<br />
ovog književnog poglavlja, tematski vrlo<br />
usmjerenog dijela njegove karijere, kod<br />
nas prevedenu kao "Preobrazba: metoda".<br />
Svi romani prevedeni su i ukoričeni<br />
kod izdavača OceanMore, dok je izdavačka<br />
kuća Multimedijalni institut objavila<br />
knjigu koja je dijalog njega i velikog<br />
Kena Loacha. S Louisom sam razgovarao<br />
prije nekoliko godina, kada je prvi<br />
put posjetio Zagreb u sklopu Subversive<br />
Festivala. Tada smo razgovarali o spomenutom<br />
prvijencu "Raskrstimo s<br />
Eddyjem", koji je išamarao europsku<br />
intelektualnu, lijevu publiku. Naime,<br />
podsjetio ju je da, uz sve identitetske<br />
212
Change language